Dejan Lučić: HELJDA SPAŠAVA SVE LOŠIJE MEDONOSNE GODINE!

Dejan Lučić: HELJDA SPAŠAVA SVE LOŠIJE MEDONOSNE GODINE!

SHARE

Dejan Lučić, diplomirani inžinjer poljoprivrede iz Šamca pripada grupi mladih, uspješnih i inovativnih pčelara. Na svome pčelinjaku ima 102 košnice, a od nedavno je počeo  proizvodnju heljdinog meda s vlastite njive, površine pet dunuma. Pročitajte njegova iskustva…

U “Tajnama polena” Dikosava Miloradović iz Beograda je napisala slijedeće:
“Polenovo zrno je veoma lepo i zadivljujuće. Priroda je u zanosu fantazije stvorila bezbrojna čudesa u oblicima polenovog zrna. To je nepoznati i nevidljivi svet – mikrosvet, svet prelepih arhitektonskih oblika i boja.”

Kroz istoriju pčelari su težili da povećaju svoje prinose meda raznim novim metodama i tehnikama. Novine u pčelarstvu, naravno, nisu uvijek dovodile do uspjeha, ali se postavlja pitanje da li bi pčelarstvo u svijetu bez eksperimentisanja i uvođenja novih metoda bilo razvijeno do ovog nivoa na kojem se danas nalazi.

Kažu da je za uspješno pčelarenje neophodno obezbijediti dovoljnu količinu kako meda, tako i polena tokom čitave godine. Dok jedni stručnjaci tvrde da je pčelama tokom zimskog perioda potrebno od 8 do 10 kg meda, drugi pčelari tvrde da je neophodno u košnicama ostaviti i do 18 kg meda.

Veoma mali broj pčelara spominje polen kao važan faktor za razvoj pčelinje zajednice. Značaj polena za dobro prezimljavanje i rani razvoj pčelinjeg društva toliko je veliki da od njega zavise i rekordni prinosi meda. Pčele sakupljaju polen zato što sadrži bljelančevine, masti, šećere, vitamine i druge materije za njegovanje legla i razvoj pčelinje zajednice. Da pčelama ne treba polen one ga sigurno ne bi sakupljale.

Ako u košnicu iz prirode nema unosa polena, pčele zaostaju u razvoju i dobija se lošije pčelinje društvo. Jedan dio polena pčelari sakupljaju za svoje potrebe ili za prodaju. Veliki dio polena se uništi tokom vrcanja, zatim topljenjem starog saća i nebrigom samih pčelara.

Sve su to razlozi zbog čega treba da se nađu načini kako da se pčelama obezbijedi dovoljna količina polena. Med ili zamjena za med se može obezbijediti na više načina i to: 1. tako da ne vrcamo med, 2. da dodamo pogače ili šećerni sirup.

Ali je polen vrlo teško nadoknaditi. Jednu vrlo malu količinu polena možemo dodati s pogačom. To se radi tako što prilikom pravljenja pogača dodajemo određenu količinu polena. Naravno, ovaj način zamjene polena ne može u potpunosti zadovoljiti potrebe pčelinje zajednice.

Polen se nalazi u prirodi, ali svjedoci smo da ga je svake godine sve manje. Postoje mnogobrojni faktori koji su doveli do toga da je polena sve manje, a to je najčešće sječa medonosnog bilja, zagađenje životne sredine, nebriga ljudi kao i utjecaj klimatskih promjena.

Promjenom klime dolazi do velikih oscilacija temperatura i količina padavina, a to se negativno odražava na količinu polena. Na prostoru sjeverne Bosne dešava se da se temperatura u roku od jednog dana promijeni za čak do 20 stepeni. Pored te činjenice dešava se da dnevna temperatura vazduha bude i 40 stepeni. Zbog takvih uslova pčele nisu u mogućnosti da skupe dovoljnu količinu polena za svoje potrebe. Optimalno vrijeme za prikupljanje polena u vrijeme sunčanih dana je između 8 i 12 sati.

Kako većina biljaka na visokim temperaturama imaju kratak vremenski period cvjetanja, a dešava se da uopšte i ne cvjetaju ili luče veoma malu količinu polena, logično je da je polena sve manje u prirodi.

Izvorište na 2.000 cvjetova!

Danas se na različite načine reklamiraju različito medonosno bilje ili drveće koje dolazi iz svih krajeva svijeta, ali veći dio tog medonosnog bilja nije prilagođen našim uslovima da daje velike količine polena. Trgovci koji prodaju takozvano medonosno bilje tvrde da je to rješenje, ali je to najčešće skupo ili treba čekati nekoliko godina da medonosno bilje počne davati dovoljnu količinu polena.

Jedna medonosna biljka koja je na našim prostorima zanemarena jeste heljda. Nadam se da će ona na ovim našim prostorima u budućnosti dobijati sve više na značaju.

Heljda je polenska biljka koja je, pored što je višestruko korisna za pčele, korisna i za čovjekovo zdravlje. Bogata je željezom, fosforom i jodom, sadrži dosta vitamina, lako je probavljiva, idealna je hrana za osobe s poremećenom probavom, djecu i starije osobe, a posebno za osobe koje se bave intelektualnim radom.

Heljda formira razgranato stablo visine do 120 cm. Na jednoj biljci se obrazuje čak i do 2.000 cvjetova bijele boje.

Istražujući literaturu većinom je napisano da je za uspješno gajenje heljde neophodna veća nadmorska visina, sa dosta padavina. Ima podataka gdje se tvrdi da ne može uspijevati u ravničarskim predjelima.

Dejan ima dokaze da heljda izuzetno dobro uspijeva i na 100 metara nadmorske visine. On je prošle godine eksperimentalno posijao na području Šamca 0,3 hektara heljde. Odlučio se, kaže, za heljdu jer je imao nezasijanu njivu. I nije se pokajao.

“Tehnologija uzgoja heljde je vrlo jednostavna, ova biljka ima veoma kratak period vegetacije, može da se sije od polovine aprila do kraja juna. To znači da se može planirati kada želite da imate polena. Na jednoj parceli može čak dva puta u toku godine da se sije. Vrijeme od sjetve do cvjetanja obično traje 30 dana, a cvjetanje traje čak dva mjeseca.

Može se na području sjeverne Bosne posijati poslije žetve ječma. Heljda ne zahtijeva kvalitetno zemljište i veliku količinu đubriva. Ako je u pitanju postrna sjetva preporučejem da se obrada zemljišta radi sa teškim tanjiračama. (Bez plitkog oranja), poslije tanjiranja neophodno je uraditi drljanje i kao obavezna mjera je valjanje poslije sjetve.

Heljdu možete da sijete ručno ili ako je u pitanju veća površina možete je sijati sijačicama za strna žita. Odlična je predkultura za većinu ratarskih i povrtlarskih kultura, izuzetno rano napušta zemljišta tako da možete da posijete pšenicu ili ječam.

U literaturi su navedeni podaci da je osjetljiva na sušu. Svjedok sam da je heljda u ekstremnim sušama dala solidnu količinu polena i zrna. Količina sjemena po hektaru se kreće od 90 do 120 kilograma. Kontakt telefon Dejana Lučića: 065 783 522 (bhpcelar)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY