Dino Haračić, dr.vet.med. i pčelar praktičar: SVEOBUHVATNI KONCEPT EKOLOŠKE ZAŠTITE OD VAROE

Dino Haračić, dr.vet.med. i pčelar praktičar: SVEOBUHVATNI KONCEPT EKOLOŠKE ZAŠTITE OD VAROE

SHARE

Objavljujemo zapažanja nakon dvogodišnjeg pristupa u eliminaciji varoe na pčelinjaku Haračića. On smatra da je u kontroli varoe veoma bitan kontinuiran pristup i borba protiv ovog nametnika tijekom cijele pčelarske sezone.

Za Dinu Haračića kažu da „živi pčele“. Nije pčelar biznismen, već pčelar hobista. Pčelu poštuje jer ga je odškolovala, podsjeća ga na oca strastvenog pčelara i prirodnjaka.
Poslovne i privatne obaveze mu ne dozvoljavaju da se naveliko bavim pčelarstvom. Ali, zato se srcem, mišićima i intelektom posvetio se svom pčelinjaku sa 30-tak društava. Kao da ih ima hiljade… Non stop istražuje pčelarske teme, aktivno učestvuje u pčelarskim stručnim i privatnim razgovorima, prati sve dobro i loše u pčelarsvu ne samo u BiH i balkanskoj regiji, nego u svijetu.

Ovaj pčelarski zanesenjak, doktor veterinarske medicine od predprošle pčelarske sezone razvija interesantan pristup u suzbijanju varoe. On vjeruje da će ovaj koncept smanjiti broj jedinki varoe po pčelinjem društvu. Napominje, da je varoa veoma opasna po zdravlje larvi, lutki i odraslih pčela, te da otvara vrata ostalim patogenima značajnim u pčelarstvu. Ističe da je evidentno da ovaj nametnik iz godine u godinu povećava rezistentnost na tradicionalne varoacide.

Obzirom da prati iz prikrajka dosta toga što se dešava na pčelinjacima, podsjećamo ga da definitivno svi pokazatelji govore kako se varoa uspješno skriva između naših koraka eliminacije. Bili smo svjedoci da su mnogi tokom 2017. pčelarske sezone tvrdili da varoe nema previše, što bi moglo biti rezultat visokih prosječnih temperature tokom ljetnih mjeseci. On se ne slaže sa našom tvrdnjom!

“Ne slažem se s takvim ocjenama, pogotovo kada je zima skoro iza nas. Mi ponovno evidentiramo gubitke pčelinjih zajednica čiji su uzroci, pored nozeme nerijetko i prisustvo varoe. – tvrdi Haračić.

Metoda eliminacije

Dino je tokom prošle godine na svom pčelinjaku primjenjivao metodu eliminacije varoe za koju kaže da je bliska pristupu ekološkog pčelarenja. Kaže, da nije ništa novo izmislio, nego je kroz period, u kojem se bavi pčelarstvom, došao do nekih spoznaja i značajnih koraka u tretmanu varoe i odabira sredstava kroz određeni period. Prije svega, spoznao je i zaključio da teško može dobiti bitku protiv varoe ako bi se borio protiv nje s pristupom rutinskih tretmana sa “uobičajenim” preparatima koje naši pčelari upotrebljavaju već decenijama.

„Napravio sam svoj program borbe protiv varoe koji sprovodim tokom cijele sezone. Nakon kasno jesenskog tretmana oksalnom kiselinom, već od četvrtog mjeseca, pa do kasne jeseni bavim se stalnom eliminacijom i sprječavanjem reinfestacije zajednica ovim nametnikom – objašnjava naš sagovornik.

Kaže, da postoje faze borbe protiv varoe i naglašava da kontolu ovog nametnika radi sa ekološki prihvatljivim sredstvima, koja se koriste u pčelarstvu i nisu štetna za ljudsko zdravlje u vidu zadržavanja rezidua u pčelinjim proizvodima.

Nije jedan od onih koji će najlakše, najbrže i najjeftinije uzeti jedan papirni listić, te sa par kapi određenog preparata koji je najčešće upotrebljavan u našim područjima, rješavati varou.
On se odlučio za preparate koji su ekološki prihvatljivi, a to su danas sve više upotrebljavani preparati na bazi timola, te preparati na bazi organskih kiselina.

„Prije svega bih rekao da u kontroli varoe, a pčelari to tako vole reći, moramo poznavati biologiju pčela i biologiju varoe. Smatram da je ključno u kontroli varoe održavati broj ovih nametnika na dozvoljenom nivou za jedno pčelinje društvo, odnosno održavati nivo infestacije košnice onoliko koliko je to jednom pčelinjem društvu egzistecijalno prihvatljivo. Naravno, bilo bi idealno svesti varou na nulti nivo, ali očigledno da to nije moguće jer evidentno nakon decenija, od kada se pojavila, sve je više agresivna.

Nadam se da mi nećete zamjeriti što ne želim imenovati ni jedan naziv preparata. Već od proljeća, odnosno kada su pčele postale aktivnije i krenule u intenzivniji razvoj upotrebljavao sam preparat na bazi eteričnog bilja i oksalne kiseline u niskim koncentracijama koji sam prskao po zaposjelim ulicama pčelom. Naravno, prethodno je odrađen kasni jesenski treman, te je ovaj tretman bio djelimičmo i kontrola učinkovitosti i skrivanja varoe između prethodnih tremana.

Kontrola varoe u trutovskom leglu
Ovaj preparat mi se jako dobro pokazao u sprječavanju reinfestacije društava, što smatram da je veoma značajno tokom cjelogodišnjeg koncepta suzbijaja varoe. Moj pristup “varoaproblem” je bio takav da varou održavam u prihvatljivom nivou, odnosno da ona ne uđe ili uđe u što manjem broju u košnicu. Poznato je da sa ulaskom varoe ulaze i određeni virusi pčela na koje sve glasnije upozoravaju naučni krugovi. Ono što svaki pčelar zna – jeste da trebamo snažne zajednice, ali i njihov dobar imuni status. Sa aspekta varooze možemo biti sigurni da one zajednice koje nisu infestirane varoom ili je imaju brojčano zanemarivo su manje sklone imuno kompromitovanju.

Obzirom da pčele ne možemo tretirati iz mjeseca u mjesec, ali opet u smislu održavanja prihvatljivog broja nametnika, pristupao sam jednoj od bioloških metoda, a to je korištenje građevnjaka, odnosno izvlačenje dijela trutovskog legla za kojeg znamo da ženka varoe ima afinitet prilikom polijeganja jaja. Naravno, nije prihvatljivo vaditi iz košnica kompletno trutovsko leglo uvažavajući značaj trutova u opstanku pčela, ali djelomičnim isijecanjem trutovskog legla sigurno eliminiramo dio novozaležene varoe u leglu.

Naglasio bih da je moja tehnologija pčelarenja koncipirana na upotrebi specifičnih košnica (DB plodište + LR medište). Cijelogodišnjim držanjem 2 LR okvira u DB plodištu pčelama ostavljam prostor za izgradnju građevnjaka na donjim letvicama navedena dva LR okvira, koja jednostavno isijecam prilikom pregleda, odnosno kada primijetim da je leglo zatvoreno. Kontinuirano sam kontrolirao prisustvo varoe u trutovskom leglu koje sam izvlačio van košnice.

Istaknuo bih da sam tokom godine, istina nakon 6/7. mjeseca nalazio nešto više jedinki varoe u leglu nego u proljetnom periodu, što potvrđuje reinfestaciju tokom sezone.
Na kraju – zaključak pri upotrebi građevnjaka i jeste onaj kojeg literatura opisuje, a to je ometanje razvojnog ciklusa varoe u periodu prikupljanja nektara i proizvodnje meda kada nije prihvatljivo upotrebljavati bilo kakve varocidne preparate.

Kako ne bismo zbunjivali pčelarske početnike, naglasio bih: upotreba građevnjaka da, ali kao supotrivna metoda uz ostale tremane u periodu kada je to moguće.
Izbor timolnog preparata

Dino objašnjava i mogući sličan pristup kao u radu sa građevnjacima, gdje se pristupa izolaciji matice i prebacivanjem cijelog legla u nukleuse, gdje se novoizlegle pčele tretiraju protiv varoe i naknadno vraćaju u postojeća društva ili se od istih formiraju novi rojevi…
Naravno, potrebni su i dodatni tremani, onda kada očekujemo da je varoa brojčano zastupljenija u pčelinjim zajednicama. U kasno ljeto, odnosno nakon medobranja, upotrebljavao jedan od preparata na bazi timola koji je kod nas na tržištu. Istina, imao sam iskustva iz prethodnih godina i sa drugim timolnim preparatom.

Ono što bih naglasio kolegama pčelarima jeste da budu oprezni sa ovim preparatima iz razloga što znaju biti agresivni sa mirisom i isparenjima ako dodje do podizanja temparetura.

Pri upotrebi timolnih preparata savjetujem što je detaljnije moguće analizirati vremensku prognozu za narednih 5-7 dana. Upute govore da nije upitno tretirati na temperaturama iznad 30 stepeni Celzijusa, ali ja ću iz opreza reći da nije dobro tretirati iznad temperature 27 stepeni.

Smatram da je izbor timolnog preparata bitan, te trebamo nastojati upotrebljavati onaj koji ima nešto duže aktivno djelovanje, te da ga pčele socijalizacijom raznose u košnici jer tada ima dosta učinkovitije djelovanje. Imajte na umu da nisu svi preparati istog kvaliteta, te tako i učinak može biti različit.

Pratio sam svakodnevno obaranje varoe nakon što je preparat apliciran u košnicu. Ono što je interesantno jeste da sam primijetio obaranje varoe čak 12 dana nakon aplikacije, te što me radovalo prisustvo oborene svijetlije mlade varoe. Obaranje ove tek izlegle varoe jeste bitno u prekidanju razvojnog ciklusa nametnika.

Napomenuo bih da nije problem oboriti varou na odraslim pčelama u momentu tretmana. Smatram da je značajno postići dovoljno dugo djelovanje timola kako bismo uništili tek izleglu varou. S ovim smo dobrim dijelom devastirali razvojni ciklus varoe, odnosno mladoj uništenoj varoi nismo dopustili da postane spolno zrela i nastavi svoj reproduktivni ciklus.

Zaključno oko upotrebe timola, savjetovao bih nastojati upotrebljivati preparat koji ima visoku efikasnost, koji djeluje na varou mirisom, ali i prilikom socijalizacije između pčela, te što je najznačajnije dovoljno dugo da uništi trenutno prisutnu varou na pčelama, ali i onu koja se izleže iz legla.

Sublimacija oksalnom kiselinom
Kako dobra praksa i literature kažu, bilo bi dobro kroz jednu sezonu upotrebljavati dvije tvari u suzbijanje varoe.

Vođen ovim, moja slijedeća linija odbrane je izbor jedne od organskih kiselina, odnosno oksalne kiseline. Istina, pristupio sam jednom drugačijem pristupu nego u prethodnim godinama kada sam to radio prskanjem zaposjednutih ulica pčela već svima poznatom otopinom oksalne kiseline koju pčelari najčešće sami spravljaju.

Smatrajući da je na ovakav način jako teško odrediti individualnu dozu po zajednici, a uvažavajući činjenicu da je teško odrediti količinu pčela u jednoj zaposjeloj ulici kada su pčele u klubetu i mogućnosti predoziranja ili subdoziranja, ograničavajući jedan treman po generaciji pčela, te još neka moja ubjeđenja u koja ne bih sada detaljno ulazio, odlučio sam se na upotrebu oksalne kiseline u vidu sublimacije.

Oksalnom kiselinom u vidu sublimacije pčele je moguće trerirati više puta sa nešto manjom dozom i sa jako dobrom učinkovitosti. Primijetio sam da ovaj vid aplikacije pčelama nije iritantan, ali ono što je najbitnije jeste da dovoljno dugo obara varou.
Ciljano sam obavio tretiranje određenih zajednica još dok je bilo prisutno poklopljeno leglo, te sam pratio obaranje varoe po danima nakon aplikacije. Zabilježio sam obaranje varoe (opet one svijetle) čak devet dana nakon sublimiranja zajednica oksalnom kiselinom, što opravdava navode da se djelatna tvar zadržava dovoljno dugo u košnici i ima dobro djelovanje.

Napomenuo bih kako sam zajednice tretirao 2 puta u jesenjem tretmanu, a zajednice na pčelinjaku sa februarom mjesecom su krenule u razvoj.

Kako god, oksalna kiselina u vidu sublimacije je učinkovita, može se koristiti više puta od jednom po generaciji pčela. Ali, ono što bih naglasio jeste da zahtijeva oprez prilikom upotrebe jer u dodiru sa sluznicama može nanijeti zdravstvene probleme u vidu oštećenja sluznica čovjeka. Potrebno je obezbijediti zaštitu disajnih organa, očiju i izbjeći direktni dodir.

Dr. Haračić smatra i preporučuje, iako često nije jednostavno, uputno je nastojati ne posjećivati prenapućene pčelinje paše gdje je rizik od infestacije varoom izuzetno visok. Objašnjava kako bi bilo dobro, a što praktikuju razvijene pčelarske zemlje, kada bi se pčelari i udruženja mogli usaglasiti o istovremenom tremanu varoe na određenom teritoriju i sa istim sredstvom kako bi se nešto značajnije oštetio razvojni lanac, reproduktivno sposobna populacija varoe i izbjegla rezistencija na varocidna sredstva.

V2N prihrana
Ja ne bih bio ja kad ne bih eksperimetirao… Imao sam nekoliko zajednica na kojima sam tokom sezone primijetio nešto više varoe. Pristupio sam “ogledno” upotrebi V2N prihrane od jednog bh. proizvođača, gdje se po uputi navodi djelovanje putem hrane protiv varoe i nozemoze.

Ne bih o detaljima zbog veličine uzorka, ali mogu reći da su me rezultati po pitanju smanjenja broja varoe nakon kontrolnog tretmana veoma pozitivno iznenadili.

4 značajna koraka za smanjenje reinfestacije varoe
1. Tražiti lokaciju gdje nisu koncentrisani veliki pčelinjaci, odnosno gdje nije locirano previše pčelinjih zajednica na jednom mjestu.

2. Potrebno je raditi na smanjenju reinfestacije varoe tokom cijele sezone.

3. Odabrati sredstva koja dovoljno dugo djeluju, ne štete pčelama, pčelinjim proizvodima i zdravlju ljudi. To su preparati koji se mogu koristiti u ekološkom pčelarstvu, da djeluju efikasno i dosta dugo, kako bi uništili varou koja je trenutno na pčelama I, također, da sačekaju onu varou koja će se izleći iz legla i koju će oboriti prije nego postane spolno zrela.

4. U jesenjem tretmanu protiv varoe potrebno je izabrati visoko efikasna sredstva koja neće škoditi pčelama tokom potencijalno teške zime koja može i sama biti veliki stres za zajednice.

Dino kaže da hipotetički razmišlja sa ciljem donošenja konkretnog odgovora, da li bi ovakav pristup sa svime naprijed navedenim mogao donijeti otpornije pčele na varou. Sebi je to postavio i kao zadatak, i kao izazov, koje će tokom narednih godina istraživati, dokazivati, te pokušati i usavršavati.

Haračić se želi pozabaviti konceptom borbe protiv varoe unutar legla i i selektiranjem pčela sa nešto većim higijenskim nagonom prema varoi. Kaže da su mu njegova direktna iskustva i ona koja je naslijedio od oca iz minulih godina, pokazala da postoje “sojevi” pčela, koje imaju izraženiji nagon za samočišćenje, mada je imao priliku čuti slična zapažanja i od određenih uvaženih pčelara s kojima rado dijeli iskustva.

Smatra da u pčelarstvu nema previse loših pristupa sa aspekta unistavanja varoe na pčelama. Također, svaku zajednicu moramo posmatrati kao jednu fiziološku cjelinu. Upredo, uz zdravlje pčela moramo misliti i o zdravlju ljudi kojima ne smijemo ponuditi rezidue različitih materija u pčelinjim proizvodima.

„Siguran sam da u BiH postoji kritična masa dobrih pčelarskih stručnjaka, ali naglašavam da svi zajedno moramo poraditi na svijesti, pogotovo ako gledamo u pravcu proizvodnje zdrave hrane. Na tom polju mi pčelari preuzimamo veliku odgovornost. (bhpčelar)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY