Dipl. ekonomista i pčelarski stručnjak Miljko Šljivić o tehnologiji pčelarenja Leva Plužnjikova,...

Dipl. ekonomista i pčelarski stručnjak Miljko Šljivić o tehnologiji pčelarenja Leva Plužnjikova, jednog od najvećih pčelara u Srbiji: Sva društva se pregledaju samo jednom godišnje i to početkom avgusta!

SHARE

Dipl. ekonomista i pčelarski stručnjak Miljko Šljivić o tehnologiji pčelarenja Leva Plužnjikova, jednog od najvećih pčelara u Srbiji: Sva društva se pregledaju samo jednom godišnje i to početkom avgusta!

Miljko Šljivić

Lev Plužnjikov, magistar pčelarstva, ljubav prema pčelama naslijedio je od svog oca i svoga djada, koji je, bježeći iz Lenjinove Rusije daleke 1920. godine, dom pronašao u Srbiji. Od tada izrodile su se četiri generacije porodice Plužnjikov, koje se bave proizvodnjim meda.

Suština pčelarenja na pčelinjaku Leva Pluznjikova je svođenje rada na najmanju moguću mjeru zbog velikog broja košnica (preko 600) i bavljenja vlasnika drugim biznisom. On je  napravio moderan pčelinjak ili bolje reći više njih sa LR košnicama i sa brojem oko 600 košnica. Pčelinjak je na paletama od po 5 košnica koje se sele kamionom sa dozalicom i to na livadsku pašu u istočnu Srbiju i suncokret u Banat. Posebno je inpozantna oprema za cijedjenje meda gdje centrifuga odjednom cijedi 240 LR ramova.

Koncept rada

Ova tehnologija se zasniva na principu „raditi najmanje moguće“. Sva društva se pregledaju samo jednom u toku godine i to početkom avgusta kada se utvrđuje stanje hrane za zimu. Prije toga se društvo svodi na jedno tijelo pa matična resetka, poklopna daska, drugo tijelo sa 6 ramova i to sa po tri sa obje strane i na kraju poklopac. Pregledom utvrđuje količinu hrane u košnici i određuje koliko hrane će dodati.

Hranu koju dodaje određuje brojem tegli od 2,5 litara. Nekom društvu treba 1, nekom 2, a nekom 3 tegle. Kad završi pregled kod kuće napuni tegle i raznosi po spisku, te ih stavlja u gornje tijelo na poklopnu dasku. Pčele kroz otvor na poklopnoj dasci prolaze i nose sirup u plodišno tijelo. Time je zimska zaliha hrane obezbijeđena.

U proljeće kada krene unos iz prirode (šljiva džanarika.. ) svakom društvu se dodaje po jedna tegla puna sirupa, ali povezana sa kepir platnom i poklopljena na otvor na poklopnoj dasci kako bi pčele mogle da sišu.

Kontrola se vrši za nedjelju dana. Ako su uzele sirup, društva su uredu! A ako neko društvo nije uzelo sirup, ono se pregleda da bi se utvrdio razlog. Druga društva se ne otvaraju.

 Drugi nastavak

Kada pčele u voćnoj paši počnu da grade saće, društvo se proširuje na drugi nastavak i to pomjeranjem matične rešetke i poklone daske iznad drugog nastavka. U prazan prostor, u gornje tijelo izvlače se dva rama sa otvorenim leglom i ostale satne osnove.

U donje tijelo, poslije vađenja dva rama sa otvorenim leglom dodaju se dvije satne osnove. Raspored je slijedeci: U donjem tijelu: med – cvijetni prah – satna osnova – leglo (koliko ima), satna osnova, cvijetni prah i med.

U gornjem tijelu: dvije satne osnove i dva izgrađena saća, pa dva legla i na kraju opet po dva rama sa satnim osnovama i izgrađenim saćem. Pčele se za vrijeme voća razvijaju i kad drugo tijelo bude puno, dodaje se slijedece tijelo za med.

Kod cijeđenja, osim trećeg tijela mogu se isijcediti i ramovi  drugog (osim srednja dva u kojima bilo leglo) jer u njima nije bilo meda, odnosno prije dodavanja su bili prazni.

To je tehnologija sa najmanje rada uz veliki broj košnica mada je svima jasno da bi razvoj i rezultati mogli da budu sigurno bolji ako bi se više ulozilo u rad odnosno u proširivanje prostora i okretanje tijela u vrijeme razvoja. Treba naći najpovoljniji odnos između uloženog rada i dobijenih rezultata kod velikog broja košnica.

 Protiv varoe termičkom obradom

 Osamdesetih godina, kada se pojavila varoa Plužnjikovi su jedne zime od oktobra do februra svakodnevno u po nekoliko košnica izvršili termičku obradu. To znači da se pčele iz košnice istresu u jedan žičani kavez pa se takva dva kaveza odjednom zagrijavaju u inkubatoru do 48 stepeni za kratko vrijeme (jer visoka temperature šteti pčelama), a onda se polako hlade i vraćaju u košnicu.

Na 48 stepeni sva varoa opadne. Tako su očistili pčelinjak.

Za vrijeme dok su pčele bile na termičkoj obradi iz košnica je ostrugan propolis. Sakupljeni propolis iz tada njihovih preko 800 košnica su stavili u džakove i vozom otjerali u “Medex” u Ljubljanu. Za predate količine propolisa, tada su kupili novi automobil „Trabant”.

(arhiv BH pčelara)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY