Februarske aktivnosti na pčelinjaku: SAD ĆEMO VIDJETI “KAKO SMO POSIJALI….”

Februarske aktivnosti na pčelinjaku: SAD ĆEMO VIDJETI “KAKO SMO POSIJALI….”

SHARE

Elvir Šehić: Stara narodna poslovica kaže“ kako siješ tako ženješ“. Sad će se vidjeti ko je dobro posijao – pčelareva sjetva je uzimljavanje i priprema pčelinjih zajednica za zimovanje, a žetva je vrcanje. Koliko će pčelar „žeti“ najviše i najčešće zavisi od broja kvalitetno izimljenih društava.

Piše: Elvir Šehić, predsjednik UP Bihać (Tel: 061/790-039)

Februar je sličan prethodnom mjesecu i nema nekih većih poslova na pčelinjaku. Ali ponavljam, to nije kruto pravilo i neophodno je osluškivati prirodu i svoj rad na pčelinjaku prilagoditi prirodnim zakonima. Februar mjesec je u pravilu topliji i klimatski blaži mjesec od janura, sa više toplijih dana koji omogućuju izlet pčela.

Pored pojave prvih izvora polena sa lijeske i dan postaje sve duži što je jasan signal maticama za polijeganje jaja prve generacije pčela. U područjima sa nižom nadmorskom visinom matice počinju zalijegati početkom januara. U tom momentu kad matica položi prvo jaje u ćeliju saća, stanje u košnici se mijenja za 180 stepeni. Tad pčelinja zajednica počinje svoju istinsku borbu za opstanak i preživljavanje. Jer do ovog momenta pčelinje društvo je mirovalo i imalo puno manje aktivnosti, od tog trenutka temperatura u predjelu legla ne smije pasti ispod 35c i svu svoju energiju pčele usmjeravaju na očuvanje i odgajanje prve generacije pčela koje su garant opstanka pčelinje zajednice.

Zimu treba iskoristiti za posjetu sajmovima, edukativnim predavanjima i naravno plasmanu pčelinjih proizvoda na tržiše te sakupljanju energije i izradi planova za sljedeću sezonu koja je sve bliže

Da bi pčele postigle potrebnu temperaturu, pojačano troše zalihe hrane, ako je hrane malo iz nekog razloga, nužno je dopuniti bilo pogačama ili medom iz rezerve kojeg svaki ozbiljan pčelar treba imati u skladištu za ovakve intervencije. Povećana potrošnja hrane dovodi do još jednog problema, pojave kondenzacije.

U toku zimovanja pčele konzumiranjem 1kg meda proizvedu između 0,5l  do 1l vodene pare. Za život pčelinjeg društva veoma značajnu ulogu ima vlažnost vazduha u košnici. Vlažnost vazduha u košnici teži da se izjednači sa relativnom vlažnošću spoljnog  vazduha. Vlaga u košnici je uvijek malo veća zbog vodene pare. Zbog toga je važno imati ventilaciju u košnici da bi ta vlaga mogla izlaziti.

Mnogi iskusni pčelari tvrde da je vlaga najveći neprijatelj prezimljavanja pčelinjeg društva. Razne konstrukcije današnjih košnica,  neadekvatan utopljavajući materijali, loša ventilacija…pogoduju stvaranju kondenzacije. Treba znati  da je vlaga u košnici sa zelenim, pljesnivim i mokrim saćem štetnija po zajednicu od najhladnije zime.

Tople dane na pčelinjaku potrebno je iskoristiti za uklanjanje uginulih pčela sa podnice jer uginule pčele na podnici mogu blokirati ulaz u košnicu. Posebnu pažnju i evidenciju voditi o količini uginulih pčela na podnici; ako u nekoj zajednici uočimo veću količinu uginulih pčela, potrebno je utvrditi razlog za povećanu smrtnost pčela u toj zajednici u odnosu na ostale košnice.

Lijeska: prvi izvor polena

Ako utvrdimo da nema fizičkog razloga za stradavanje pčela moramo poslati uzorak pčela u referentnu laboratoriju zbog dijagnosticiranja uzroka uginuća pčela. Ako utvrdimo da je neko društvo uginulo, košnicu uklanjamo sa pčelinjaka. Period januara i februara pčelari uglavnom treba da provode u radionici u remontu i izradi novih košnica, posjeti sajmovima, edukativnim predavanjima i naravno plasmanu pčelinjih proizvoda na tržiše te sakupljanju energije i izradi planova za sljedeću sezonu koja je sve bliže. (BH pčelar)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY