Hazim Muračević: Kada i zašto vještačka oplodnja matica?

Hazim Muračević: Kada i zašto vještačka oplodnja matica?

SHARE

Švedski stručnjak za instrumentalnu oplodnju matica ekskluzivno za BH pčelar objašnjava kada i zašto valja raditi oplodnju matica vještačkim putem, te koje su prednosi ove savremene metode. Kontakt E-mail Hazima Muračević je: [email protected]

S obzirom da je ova materija vrlo komplikovana za „običnog“ pčelara, pokušat ću detaljnije objasniti kada i zašto se izvodi instrumentalno osjemenjavanje matica (vjestačka oplodnja). Ali prvo malo uvoda u genetiku pčele.

Kako nastaju polne ćelije kod truta i matice?

Prilikom stvaranja jajeta u ovarijama (jajnicima) kod matice, polna ćelija prolazi kroz ćelijsku podjelu koja se zove mejoza.

Šta je mejoza? Mejoza je ćelijska djelidba koja vodi postanku polne ćelije (jajeta), a koja se razlikuje od mitoze (obično ćelijsko dijeljenje) u sljedećem: 1. broj kromozoma se reducira sa 32 na 16; 2. poslije dijeljenja (prvo na dvije pa na četiri ćelije) preživljava samo jedna ćelija od koje nastaje jaje; 3. ovaj način djelidbe ćelija je svojstven samo kod stvaranja polnih ćelija u matici od kojih nastaje jaje u „jajnicima”.

Kod truta se, s druge strane, polne ćelije (spermatozoidi) razvijaju u testisima nepotpunom mejozom, gdje ćelije pritom dobijaju malu glavu sa kromozomskim kompletom i tankim pokretnim repom. Ovdje je važno napomenuti da su sve spolne ćelije, spermatozoidi, (a ima ih oko 10 miliona) kod jednog truta potpuno genetski iste, pa se može slikovito reći da jedan trut odgovara jednom spermatozoidu, npr. čovjeka, ili da je trut jedan leteći spermatozoid.

Hazim Muračević)

Je li u prirodi moguće kontrolisati parenje
S obzirom da je prenos genetskih osobina kod pčele vrlo specifičan iz dva razloga; 1. matica se pari sa više trutova i 2. trutovi sa svojih 16 kromozoma doprinose 50% u genetskoj masi buduće matice, oplodnju matica nećemo moći kontrolisati ako matice parimo slobodno, tj. na otvorenim prostorima bez kontrole trutova. U tu svrhu pribjegava se formiranju oplodnih stanica kako bi se u što većoj mjeri kontrolisalo parenje. Što je stanica za oplodnju više izolovana (npr. na otocima ili planinskim vrhovima), utoliko je kontrola materijala koji se pari veća.

Postoje tri vrste mogućeg parenja.

Jedna je slobodno parenje na pčelinjacima gdje dominiraju trutovi koji su poželjni za parenje. Druga su izolirane oplodne stanice na koje se dopremaju poželjne linije trutova i treća je instrumentalno osjemenjavanje matica ili vještačka oplodnja.

Sve matice koje će se koristiti u produkciji (produktivna društva) oplođuju se slobodno ili na terenima na kojima dominira željena linija trutova.

Vještačka oplodnja se koristi nad maticama od kojih se očekuju osobine koje mi želimo i koje su potencijalne rodonačelnice, tj. matice koje će poslije jednogodišnjeg testiranja ući u program rasploda. Da li će se od njih uzimati trutovi ili će se raditi matice, to je svar vlasnika.

Instrumentalna oplodnja samo na rodonačelnicama

S obzirom da se prirodnim putem matica pari s dosta trutova, njihova sperma se homogenizira (izmiješa) u spermateci matice. Tako imamo slučaj da više jaja koje matica položi jedno za drugim, bude oplođeno sa različitim trutovima. Zbog toga u jednom društvu imamo polusestre (ista majka različiti očevi) koje mogu imati samo 25 % zajedničkih gena, zatim sestre (majka i otac potječu od iste matice) koje imaju 50% zajedničkih gena i supersestre (ista majka isti otac) koje mogu imati 75% zajedničkih gena međusobno.

Iz svega ovog prioizilazi da je nemoguće izdvojiti neku maticu koja je oplođena slobodno u prirodi i reći da će to biti dobra matica!

U tekstu se pominje i oplodnja matice jednim trutom. To je vrlo dragocjena tehnika koja se koristi u odabiru matica za rasplod (koristi se trut brat matice). U ovom slučaju moguće je istestirati sve vrijednosti jedne linije, jer nema genetskog upliva drugih trutova.

I na kraju da ponovim da se instrumentalna oplodnja vrši na vrlo malom broju matica i to samo onima koje su potencijalne rodonačelnice, a sva ostala oplodnja prepuštena je prirodi i trutovima.

Instrumentalna oplodnja je vremenski vrlo zahtjevan i skup proces da bi se primjenjivao tamo gdje je to nepotrebno. (bhpcelar)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY