Istraživanja: KOJE SU NAJUČINKOVITIJE BILJNE ESENCIJE PROTIV VAROE? KOLIKO SU EFIKASNI PIVA...

Istraživanja: KOJE SU NAJUČINKOVITIJE BILJNE ESENCIJE PROTIV VAROE? KOLIKO SU EFIKASNI PIVA I HMELJ?

SHARE

Da li samo pokoje pivo u košnici ubija ili smeta varoi nije istraživano još, ali u članku objavljenom u eksperimentalnoj fazi istraživači Carl Hayden Bee Research Centra sa USDA-Agricultural Research Service udruženi sa BetaTec Hop testirali su pesticidna svojstva hop beta acids (HBA) protiv Varroe

Od srednjeg vijeka, hmelj se povezuje s “čarobnom” sposobnosti očuvanja brojnih proizvoda od kvarenja. Određene frakcije učinkovite su u kontroli gram – pozitivnih bakterija. Pri tome su toliko učinkovite da su zamjenile dio antibiotika. Osim učinkovite bakterijske kontrole hmelj kao biljka može poslužiti i za mnoge druge korisne stvari (osim za gašenje žeđi).

Da li samo pokoje pivo u košnici ubija ili smeta varoi nije istraživano još, ali u članku objavljenom u eksperimentalnoj fazi istraživači Carl Hayden Bee Research Centra sa USDA-Agricultural Research Service udruženi sa BetaTec Hop testirali su pesticidna svojstva hop beta acids (HBA) protiv Varroe. HBA, izvađena iz hmelja (Humulus lupulus) koji se koriste u pravljenju pive, odbijaju biljne nametnike i pritom nisu toksični za ljude.

Pčele su bile izložene različitim koncentracijama HBA kako bi se uspostavila sigurna osnovica ekspozicije i spriječila moguća smrtnost pčela kod primjene na terenu. Kartonska traka se tada impregnira s niskim koncentracijama HBA (otprilike 0.5% i 1.0%) i stavlja se u košnice.

Rezultati ispitivanja su pokazali kako je HBA tretman na trakama visoko smrtonosan za Varou i NE uzrokuje značajnu smrtnost pčela.

Iako su učinci trajli samo sedam dana, HBA primjena izgleda vrlo obećavajuće uz mogućnost primjene i više aplikacija te se prilikom zaostalih grinja može u potpunosti kontrolirati.

Korištenje HBA u borbi protiv varoe moglo bi pomoći u drastičnom poboljšanju zdravlja, vitalnosti i robusnosti pčela, koje pružaju neprocjenjive usluge ekosistemu kao oprašivači.

Kad je u pitanju hmelj postoje dvije vrste enzima: Alfa Kiseline i Beta Kiseline Većina ljudi su upoznata s alfa kiselina, ali ne i sa beta kiselinama. Moguće je da je i to razlog što se tako dugo čeka na masovniju primjenu hop beta kiselina u vorbi protiv varoze.

Cjelokupna promjena u ponašanju grinja izloženih HBA još svakako treba ispitati, ali studija je odličan primjer kako nam priroda pruža sve odgovore na naizgled složenih nepremostivih problema, dok smo u očuvanju biološke raznolikosti i sami voljni istražiti mogućnosti s pivom u ruci.

Biljne esencije protiv varroe

Brojne su laboratorijske procjene i istraživanja esencija neke biljke za kontrolu grinje nametnika na pčelama Varroa destructor odnosno za držanje varoznosti pčela “pod kontrolom” kako ne bi svojim širenjem bitno ugrozila opsatanak svake pojedine kolonije.

Ova se istraživanja provode u svijetu za ocjenu akaricidnih učinaka pojedinih biljnih ekstrakata na grinju nametnika Varroa. Žive varroe se dobiju iz odraslih pčela, zatim se u laboratorijskim uvjetima ispituje njihova otpornost na naprimjer timijan, ružmarin, mažuran, dillsun i esencije lavande. Koriste se u koncentraciji od 2 i 1g/100g u kojima izazivaju smrtnost grinje od otprilike približno 95% – 97%.

Esencija metvice se pokazala učinkovitom sa samo 2g/100g, u stanju je ubiti više od 97% varoe. Kad se poprskaju same pčele zaražene grinjom sa 2g/100g izaziva 43 – 58% smrtnosti varoe. Toksičnost timijana i ostalih esencija za pčele pritom nije bila bitno različita od kontrole acetonom i vodom, ali je kod tih istraživanja dillsun izazvao 12% smrtnosti pčela pa se smatra neprihvatljiv u takvoj upotrebi.

Najnoviji naučni rezultati su pokazali kako esencija majčine dušice i zelene metvice imaju akaricidna svojstva koja bi se mogla koristiti za masovniju kontrolu varoznosti pčelinjih zajednica.

Primjena biljnih esencija se najčešće oslanja na široku paletu, među kojima evolucijsku biologiju, ekologiju, epidemiologiju, fiziologiju, biohemiju, toksikologiju, imunologiju, genetiku, molekularnu biologiju i kontrolu štetnika. Kada bi bila više prihvaćena, usprkos tome što ponekad traži više vremena i rada, upotreba opasnih hemikalija u specifičnim granama, kao što je pčelarstvo znatno bi se smanjila.

Pčelinji proizvodi koji se ionako svi redom, rade li se na način dobre usvojene standardne prakse, bili bi na samom vrhu neosporive bio proizvodnje, što je u današnje doba industrijalizacije i masovne poljoproizvodnje ravno čudu poput ili nakon otkrića Božje čestice. Pritom bi se moguće otkriće vanzemaljskog života u poređenju s pobjedom nad važnosti pčela činilo kao pronalazak tople vode.(BHPČELAR/ARHIVA)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY