Januar na pčelinjaku: VRIJEME KADA PČELAMA TREBA MIR. A PČELARIMA EDUKACIJA!

Januar na pčelinjaku: VRIJEME KADA PČELAMA TREBA MIR. A PČELARIMA EDUKACIJA!

SHARE

Stara narodna poslovica kaže“ kako siješ tako žanješ“. Sad će se vidjeti ko je dobro posijao – pčelareva sjetva je uzimljavanje i priprema pčelinjih zajednica za zimovanje, a žetva je vrcanje. Koliko će pčelar „žeti“ najviše i najčešće zavisi od broja kvalitetno izimljenih društava.

Piše: Elvir Šehić, predsjednik UP Bihać (Tel: 061/790-039)

Iako kalendarski početak nove godine počinje početkom januara, za pčele i pčelare nova godina je počela još u avgustu. Svi radovi koje smo uradili početkom pčelarske nove godine dolaze na ispit početkom kalendarske. Ispit za pčelara u postupku zazimljavanja nije bio u fizičkoj zaštiti od hladnoće nego u biološkoj pripremi i osposobljenosti pčelinje zajednice da lako preživi najkritičniji period svog života.

Ovaj najvažniji ispit sa neizvjesnošću iščekuju svi pčelari jer od ovog ispita zavisi naredna sezona i ekonomska računica pčelarenja.

JANUAR

Januar  je mjesec kada na našim pčelinjacima uglavnom treba da osiguramo samo mir. Ali, pošto smo svjedoci ekstremnih klimatskih promjena, više ne vrijede kruta pravila šta i kada raditi na pčelinjaku. Pored klimatskih promjena često se susrećemo u literaturi sa oprečnim informacijama za naše područje u kojem pčelarimo.

Nije pravilo da je autor određenog teksta u pravu i ne treba se čvrsto držati napisanog i preporučenog, jer te preporuke možda i vjerovatno vrijede za to područje gdje autor pčelari, a na nekom drugom području uopće ne vrijedi ili je čak kontraproduktivno primjenjivati te preporuke. Stoga najbolje je da se pčelari vode vremenskim prilikama i trenutnim situacijama na pčelinjaku.

Kad je uobičajena situacija na pčelinjaku, januar je najhladniji mjesec i sa najvećom količinom snijega u toku godine. Velike količine snijega i niske temperature ne trebaju zabrinjavati pčelare, pčele nikad ne ugibaju zbog hladnoće. Pčelama prirodni procesi izmjene godišnjih doba nikad ne ugrožavaju opstanak, ali pčelarevi postupci su već druga priča. Ako smo pčelinje zajednice kvalitetno pripremili za zimovanje nemamo drugih obaveza na pčelinjaku osim redovne posjete i obilaska.

Pčelari amateri i početnici uglavnom prave greške raznim provjerama stanja u košnici. Te provjere na svim košnicama poput „kuckanja“ ,guranja gumenog crijeva da bi se osluhnulo zujanje pčela  te  otvaranja košnice su uglavnom nepotrebne i štetne. Pčelar treba da provjerava samo onu pčelinju zajednicu koja je iz nekog vidljivog razloga sumnjiva, i uz što manje uznemiravanje susjednih košnica.  Pčelar mora i u toku januara nastaviti borbu sa miševima i pticama, podrazumijeva se da su na vrijeme u jesen postavljeni metalni češljevi na leta košnica i u okolini pčelinjaka poredana strašila za ptice.

I pored tih mjera neophodno je održavanje strašila za ptice i postavljanje otrova za miševe u i oko pčelinjaka. Najezdu ptica možemo ublažiti postavljanjem hranilica za ptice koje moramo udaljiti od pčelinjaka da ptice ne stvore naviku dolaska na pčelinjak. Također ako je pčelinjak smješten u voćnjaku ili šumi desi se da se iznad košnica nalaze grane od voća ili nekog drugog drveća na kojima se nakupi snijega; potrebno je takve grane odsjeći ili nježno stresti snijeg, jer padanje snijega ili polomljenih grana na košnice uznemirava pčele a to može negativno utjecati na zimovanje pčelinje zajednice.

Period januara i februara pčelari uglavnom provode u radionici u remontu i izradi novih košnica

Za pčelara je pravi blagoslov ako se u toku janura pojavi dan-dva toplog vremena sa temperaturom iznad 13c da bi pčele mogle obaviti pročisni izlet. Neizostavno je prisustvo pčelara na pčelinjaku u slučaju pojave toplijeg vremena i prilike za pročisni izlet pčela jer tad pčelar može prilično dobro dijagnosticirati stanje svojih pčelinjih zajednica.

Pojava prvog legla se može utvrditi uz pomoć termometra,bez otvaranja košnice i uznemiravanja pčela

Prilikom pročisnog izleta prvo izlaze najslabija društva i društva sa određenim problemima u zimovanju,  to je neophodno evidentirati u dnevnik, a ta društva  čak ako prilike dozvole odmah pregledati i ukloniti uzroke lošeg zimovanja. Važno je zapamtiti da košnice treba otvarati samo ukoliko za to zaista postoji opravdan razlog i to po toplom vremenu ili u toplim prostorijama, te samo onu košnicu za koju imamo sumnju da ima neki problem.

Zimu treba iskoristiti za posjetu sajmovima, edukativnim predavanjima i naravno plasmanu pčelinjih proizvoda na tržiše te sakupljanju energije i izradi planova za sljedeću sezonu koja je sve bliže

(BH pčelar)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY