Kako prepoznati i kako se ponašati prema zajednici afrikaniziranih pčela?

Kako prepoznati i kako se ponašati prema zajednici afrikaniziranih pčela?

SHARE

  Iako su na našim prostorima rijetki slučajevi pojave afrikaniziranih pčela, opreza nikad dosta. U područjima gdje je zabilježena pojava afrikaniziranih pčela, vrijedni i pametni pčelari su najbolja prevencija za njihovo širenje. Sistematskim pregledom košnica, i pronalaskom obilježene matice, pčelar će znati da je njegova kolonija „čista“

Poznata i kao pčela ubica, afrikanizirana pčela je hibrid Apis melliferae koja se u drugoj polovini 20. vijeka ubrzano proširila Sjevernom i Južnom Amerikom. Nastala je 1957. godine u sklopu projekta brazilske vlade koja je radila na sparivanju evropske i afričke medonosne pčele. Nakon što je 1956. g. stvorila novu vrstu otpornu na vlažnu i tropsku klimu, vlada Brazila uvozi 46 matica iz Pretorije i jednu maticu iz Tanzanije, te ih stavlja u košnice u Rio Claru.

Međutim, godinu dana kasnije, iz košnice bježi dvadeset i šest rojeva sa afričkim maticama, te kroz narednih tridesetak godina, križanjem sa evropskim pčelama, skoro sve pčele u Južnoj i Sjevernoj Americi postaju „afrikanizirane“. Zloglasne po svom temperamentu, afrikanizirane pčele su ubrzo počele sijati smrt i strah širom kontinenta, a američki pčelari su shvatili da će sa ovakvim zajednicma morati imati potpuno drugačiji pristup. Počeli su nositi isključivo  bijela odijela, te pri radu sa ovakvim zajednicama koristiti mnogo više dima. Shvatili su i da razmak između dviju košnica treba biti najmanje dva metra, a još je bolje ako se između njih nalazi neko drvo ili grm.

Što se tiče afrikaniziranih pčela na evropskom kontinentu, zabilježeno je nekoliko podvrsta ove pčele, ali bez obzira da li se nalazite u zonama afrkaniziranih pčela ili ne, preporučljivo je obratiti pažnju na nekoliko stvari.

U nastavku otkrijte na koje signale trebate paziti i šta učiniti ukoliko stvari izmaknu kontroli.

bee isolated on black background

  Pravi afrički ratnici

Afrikanizirane pčele se po izgledu ne razlikuju previše od evropske, i njihove razlike se precizno mogu utvrditi samo u laboratoriji. S obzirom da se ova vrsta pčela na američkom kontinentu nalazi već decenijama, većina divljih kolonija u sebi krije nekoliko procenata afrikaniziranih gena, što rezultira kolonijama sa različitim stepenima obrambene strukture.

Temperament ovih pčela varira, od zajednica koje se po mirnoći ne razlikuju od evropske pčele, do pravih ubica koje izazivaju paniku gdje god se pojave. Ova hibridizirana pčela i danas nastavlja svoj put prema sjeveru američkog kontinenta, međutim njeno širenje je donekle ograničeno uslijed oštre sjeverne klime.

Poznato je da afrikanizirane pčele teško prezimljuju zbog jakog nagona za rojenjem, što ograničava unos meda koji je neophodan za preživljavanje u surovim klimama. Uprkos negativnom publicitetu i nezgodnom temperamentu, afrikanizirane pčele posjeduju i nekoliko pozitivnih karakteristika poput veće otpornosti na parazite i bolesti.

U usporedbi sa evropskom vrstom, „pčele ubice“ će se na ubod odlučiti i do tri puta brže, a svoje će neprijatelje pratiti i na mnogo veću udaljenost. Tako su na primjer, poljoprivrednci u Keniji koji su imali probleme sa krdima slonova koji su im uništavali usjeve, počeli koristiti ratoborne afričke pčele za obranu svojih polja, a scene pčela kako ganjaju velike slonove i po nekoliko kilometara su postale hit na internetu.

 Promjenjiva genetika

Ukoliko kod svojih pčela počnete primjećivati iznenadne znakove agresivnosti, a posebno prilikom redovnih inspekcija,  velika je mogućnost da su se ženke parile sa afrikaniziranim trutovima. Ono što većina mladih pčelara ne shvata jeste činjenica da genetika košnice nije nepromjenjiva, već se konstantno razvija.

Ukoliko na primjer, kupite početnu koloniju sa italijanskom maticom, i uz to se nalazite u zoni afrikaniziranih pčela, matica će se pariti sa svakim trutom na kojeg naiđe, i velike su šanse da će jedan od njih biti afrikaniziran, te će se takvi geni prenijeti i na iduće generacije.

  • – Po mom iskustvu, ovo ne mora biti loša stvar.. Možda će vaša matica zadržati svoju mirnu prirodu, a njeni potomci biti osnaženi kvalitetama poput veće otpornosti na parazite i bolesti.
  • – Međutim, u drugim slučajevima, matica može postati neobično zaštitnički nastrojena što može uzrokovati probleme, posebno u urbanim sredinama – kazuje Hilari Kearny, učiteljica pčelarstva iz Kalifornije.
Hilari Kearni, jedna od najuspješnijih i obrazovanijih pčelarki Kalifornije

 Kako prepoznati afrikanizirane pčele?

Najprije obratite pažnju na razliku u veličini. Afrikanizirane pčele su uglavnom oko 10% manje od evropskih, ali iako se radi o teško uočljivoj razlici, promjena u načinu ponašanja će biti i više nego očigledna.

Naime, evropske i afrikanizirane pčele drugačije reaguju na vanjske provokacije. I dok će se sve vrste pčela agresivno braniti od opasnosti, afrikanizirane pčele su neprikosnoveni šampioni u branjenju svojih domova. Evropske pčele će slati i do 20 pčela čuvara kako bi odgovorili na prijetnju (do 18 metara od košnice), dok afrikanizirane pčele šalju i po nekoliko stotina pčela na udaljenost do 110 metara od košnice kako bi se obračunali sa neprijateljem.

Možete obratiti pažnju i na vrijeme koje je potrebno da bi se pčele smirile nakon izloženosti stresnim situacijama. Zajednica običnih evropskih pčela se smiruje za otprilike dvadeset minuta nakon čega se vraćaju svojim uobičajenim aktivnostima. S druge strane, afrikanizirane pčele će ostati uznemirene i agresivne i satima kasnije.

Afrikanizirane pčele su oportunisti, i obično polen sakupljaju same ili u manjim grupama. Za razliku od evropskih, afrikanizirane pčele idu u potragu za hranom rano ujutro ili kasno navečer, pri zalasku sunca. Stručnjaci su uočili i da im ne smeta hladno, pa čak ni kišovito vrijeme, dok će evropske pčele najčešće u potragu za hranom ići tokom sunčanih dana i daleko su osjetljivije na nisku temperaturu i padavine.

  Znakovi „čiste“ kolonije

Ukoliko počnete pregledati svoje košnice, a pčele počnu pokazivati znakove uznemirenosti ili nekarakteristične agresivnosti, a vi se ne osjećate dovoljno sigurnim pri radu, zatvorite košnicu. Jednostavno stavite poklopac i obavite inspekciju idući dan.  Ukoliko ovaj problem potraje po nekoliko dana, postoji mogućnost da se u društvu nalazi afrikanizirana matica, odnosno uljez, te da su se ženke parile sa afrikaniziranim trutovima.

Američki pčelar Howland Blackiston se pčelarstvom bavi još od 1981.g., i autor je mnogih stručnih pčelarskih knjiga i članaka. U svojim djelima, ovaj bivši predsjednik Američkog udruženja pčelara hobista,  između ostalog savjetuje i kako se ponašati ako dođe do afrikanizacije pčelinjaka.

Howland Blackiston
  • – Nemojte paničariti i ostaviti otvorenu košnicu, jer ćete tako samo produžiti vrijeme potrebno da se pčele smire. Ukoliko vas pčele nekoliko puta ubodu, možete privremeno ostaviti otvorenu košnicu kako biste sa sigurne udaljenosti popravili odijelo, ali se zatim obavezno vratite da poklopite košnicu. Ukoliko nakon povratka na pčelinjak ugledate pčele kako „patroliraju“ i prate vas na veću udaljenosti, pod hitno obavijestite sve one koji bi se mogli naći na njihovom putu.
  • – Savjet većine stručnjaka kada je riječ o kolonijama koje su postaje afrkanizirane je obavezna zamjena matice, što predstavlja složen i odgovoran posao. I dok će iskusniji pčealri ovaj problem rutinski riješiti, oni mlađi neka obavezno potraže pomoć i savjet mentora – kazuje Howland.

Iako su na našim prostorima rijetki slučajevi pojave afrikaniziranih pčela, opreza nikad dosta. U područjima gdje je zabilježena pojava afrikaniziranih pčela, vrijedni i pametni pčelari su najbolja prevencija za njihovo širenje. Sistematskim pregledom košnica, i pronalaskom obilježene matice, pčelar će znati da je njegova kolonija „čista“.

– U slučajevima kada se u košnicama pojavi nepoznata (afrikanizirana) matica, genetski materijal čitave zajednice će biti u opasnosti. Danas više nego ikad, potrebni su nam pčelari koji će osigurati da se problem afrikaniziranih pčela stavi pod kontrolu – zaključuje Blackiston.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY