Kako umiriti pčele: Tehnologija pripreme bukovog truda

Kako umiriti pčele: Tehnologija pripreme bukovog truda

SHARE

Trud se prvo isitni na manje komade, zatim se ubaci u kazan sa vodom i kuha oko 15 minuta. Tako pripremljen trud ima blag i umirujući dim, a u skladištu može stajati nekoliko godina a da se ne ucrva

Branko Miljevic bukov trud 1 maj 2013. (3)
Moderna tehnologija pčelarima nudi, od skoro, i elektronske uređaje za umirivanje pčela. Prije toga dosjetljive kompanije su počele proizvoditi štapiće presovane piljevine, uz pomoć kojih iz dimilice dim krene u samo nekoliko sekundi.

Ali, proteći će još mnogo vremena prije nego se pčelari u potpunosti odreknu dobrog starog bukovog truda, kojeg stoljećima koriste za umirivanje pčela.

Pčelari diljem svijeta svake godine prikupljaju velike količine truda, kojeg suše i ostavljaju u skladišta, a onda tokom godine koriste.

Velika berba

Branko Miljević, pčelar iz Banja Luke svake godine prikupi oko 60 kg truda, isitni ga na komade, skuha u kazanu, osuši i ostavlja na sigurno. Najbolje ga je, kaže, ostaviti u vreće „od paprika“ koje se okače na zid u neku suhu i prozračnu prostoriju.

Branko Miljevic bukov trud 1 maj 2013. (2)– Veoma je važno da se trud skuha. To ne zahtijeva velike napore. Trud se isitni na manje komade, ubaci se u kazan sa vodom i pusti da ključa oko 15 minuta. Komadi truda se nakon toga izvade, razbacaju se po livadi i pustite ih da se dobro osuše. Tako pripremljen trud može stajati nekoliko godina, a da se ne ucrva – kaže Branko.

Ovaj pčelar, koji ima oko 80 proizvodnih košnica, pčele je do sada zadimljavao raznim sredstvima: od kukuruzovine do raznih drugih pomagala, ali je bukov trud, kaže, ipak najbolji za ove stvari.

– Bukov trud je najblji. Sporo gori, ne gasi se, ima blag dim, ne iritira pčele i ne kontaminira med – kaže Branko.

Šume koje su gorjele

Zajedno sa prijateljima Draganom, Damirom i Željkom svake godine Branko skupi oko 200 kilograma truda.

Branko Miljevic bukov trud 1 maj 2013. (1)– Najviše ga ima u šumama koje su gorjele. Mi ga, naprimjer, nalazimo na platou Manjače – kaže Branko.

Trud se nekada koristio za potpalu vatre. Naročito su ga rado koristili duhandžije, koji su u tabakeri, osim duhana i papirića, imali komad truda i kresivo. Pojavom prvih šibica 1830. godine u Engleskoj, a kasnije 1860. godine i u Jonkopingu u Švedskoj, upotreba truda i kresiva naglo je smanjena, odnosno u potpunosti izbačena, pa trud danas još jedino koriste pčelari. (Arhiv BH pčelara)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY