Kako zaštititi pčelinjak od osa, stršljena i drugih insekata uz pomoć prazne...

Kako zaštititi pčelinjak od osa, stršljena i drugih insekata uz pomoć prazne boce, piva i jabukovog sirćeta?

SHARE

Za razliku od pčela i osa, žalac stršljena je puno deblji i duži, prodire puno dublje u kožu, pa taj ubod puno jače boli. Ako nemate alergijsku reakciju i ako vas ubodu na neko mjesto gdje je koža deblja, nećete imati većih problema od lokalne boli i otekline. Problem nastaje ako vas stršljen ubode na neko nezgodno mjesto, kao npr. u vrat, lice ili slučajno jezik i usnu šupljinu.

Piše: Šefik Šefa Silajdžić, pčelar iz Kaknja

Stršljenima je cilj prodrijeti u košnicu i nahraniti se medom, a najlakše ulaze kroz leto kada pčele manje izlijeću na paše.

Ako primijetite da se u vašoj okolini povećao broj osa i stršljena, bilo bi dobro da oko kuće, pa i pod krovom ili na balkonu, u vinograde i voćnjake, postavite zamke. Najučinkovitija zamka za odbranu od stršljena i osa je boca jabukovog sirćeta i piva. Izrada je jako jednostavna, uvijek se u kući nađe prazna plastična boca, po mogućnosti ona od 1,5 ili 2 litra. Na visini od 5-6 cm od dna boce izbušite nekoliko rupica debljine obične olovke što je sasvim  dovoljno da se nepoželjni kukac uvuče u bocu.

U bocu ulijte oko 1 dl mješavine piva  i octa, po mogućnosti jabučnog, bocu začepite. Ispod čepa zavežite malo duži komad špage ili žice čime ćete bocu privezati na drvo, gredu, ili neko drugo strateško mjesto, kao sto vidite u mom pcelinjaku na grdi. Miris ponuđene im slasne hrane ubrzo će početi djelovati i omjesto oko vas ili vašeg pčelinjaka letit će oko zamke, i ući u nju.

Miris uginulih rođaka

No kako stršljenov uzlet nalikuje uzlijetanju helikoptera, dakle diže se prema gore, izlaza mu nema jer su rupice na boci sasvim nisko iznad površine tekućine. Zarobljen u boci, stršljen uskoro ugiba što donosi još veću korist. Za hranjenje ličinaka u gnijezdu stršljeni koriste čak i svoje uginule kukce jer se na taj način ne moraju mučiti da ulove neke druge, žive i vrlo pokretne kukce.

Zato će ih miris uginulih rođaka u slasnome soku još bolje/više privlačiti. Ako takve zamke postavite na nekoliko vama važnih mjesta oko kuće i pčelinjaka, možete se smatrati prilično oslobođenim napasti, a pomoći će vam sačuvati i vaše sočno-voćne urode.

Postoji još jedan način izrade zamke s malo bržim djelovanjem: plastičnu bocu prerežite na dva dijela. Gornji dio boce okrenite prema dole, a donji dio boce izbušite kao u prvoj varijanti. Zatim ponovo spojite ta dva dijela, ulijte tekućinu, začepite bocu i objesite gdje želite. U ovome slučaju, kukac koji uleti u bocu i nakon čašćenja poleti prema gore tražeći izlaz. Ne morate brinuti da će korisni kukci, npr. pčele ugibati u toj zamci – njih miris octa koji se upravo zbog toga i miješa sa pivom, nimalo ne privlači pa se neće niti približiti zamci.

Ose često grade svoja gnijezda u blizini košnica pa ako se u većem broju nasele uz pčelinjak mogu izazvati i veliku grabež.

Da kažem nešto i o stršljenu  – Kao i kod pčela, najviše ima radilica. Trutova nema puno, a oni i ovdje služe samo za oplodnju ženki. Početkom jeseni oni izlaze iz gnijezda na takozvane svadbene letove, za vrijeme kojih nastoje oploditi što više ženki. To im je ujedno i zadnja stvar koju će učiniti u svom životu, jer ubrzo nakon parenja ugibaju.

Ubod stršljenja skoro uvijek je smrtonosan!

Krajem jeseni, većina stršljena ugiba, zimu preživljavaju samo oplođene ženke koje će u proljeće započeti gradnju svojih novih nastambi. Nikad ne koriste staru nastambu nego uvijek grade novu. I tako sve kreće ispočetka.

A stršljeni se brane napadom – ovdje u potpunosti vrijedi ona “napad je najbolja obrana”. Ubadaju. I to po nekoliko puta jer njihov je žalac gladak i ne ostaje u koži nakon uboda kao što je to kod pčela. Za razliku od pčela i osa, žalac stršljena je puno deblji i duži, prodire puno dublje u kožu, pa taj ubod puno jače boli. Ako nemate alergijsku reakciju i ako vas ubodu na neko mjesto gdje je koža deblja, nećete imati većih problema od lokalne boli i otekline. Problem nastaje ako vas stršljen ubode na neko nezgodno mjesto, kao npr. u vrat, lice ili slučajno jezik i  usnu šupljinu. Tada zbog velike otekline može toći do zatvaranja dišnih kanala, gušenja i ostalih komplikacija, što može biti prilično opasno. A ako još imate i jaču alergijsku reakciju….sve vam je jasno šta se može desiti.

Problem je i to što nikad ne znate hoće li se ili neće javiti alergijska reakcija. Nažalost, to što do sada niste bili alergični uopće ne znači da ste zaštićeni jer uvijek postoji prvi put. Alergijska reakcija može se javiti u bilo kojem razdoblju života iako nikad prije niste imali problema s alergijama. Tako da, bili pčelar ili ne, ove zamke postavite svakako, zaštitite sebe.

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY