Mileta Marković, balkanski rekorder: NAKON ZAMJENE MATICE, KOŠNICA SE NE OTVARA 8...

Mileta Marković, balkanski rekorder: NAKON ZAMJENE MATICE, KOŠNICA SE NE OTVARA 8 DO 10 DANA!

SHARE

Čitateljima BH pčelara Mileta je odlučio pokloniti vrijedne savjete o tome kako uspješno zamijeniti maticu. Savremeno intenzivno pčelarenje ne može se ni zamisliti bez visokoproduktivnih, a po mogućnosti, selekcionisanih mladih matica. Kako u pčelinjem društvu uspješno zamijeniti maticu?

Mileta Marković iz sela Jabučja kod Lajkovca došao je u žižu srbijanske javnosti kada je objavljen tekst u kom se navodi kako je u protekleih 20 decenija proizveo preko 100.000 matica. Iz njegovih matičnjake godišnje iziđe preko 5.000 matica pa mnogi tvrde kako je apsolutni rekorder u proizvodnji matica na cijelom Balkanu. Pčelarstvom se bavi preko 20 godina i u svome posjedu ima oko 350 košnica.

“Kao što so daje ukus jelu tako i pčelarstvo daje ukus našem životu – najčešće u ovoj rečenici Mileta sabire svoju ljubav prema ovome poslu.

Tvrdi kako je njegovo pčelarstvo počelo sa tri zajednice u LR košnicama. Godinama se broj povećavao a sa njima i njegovo znanje o krilatim ljubimicama. Nekada je radio kao mašinski poslovođa. Kada se počeo baviti pčelarstvom, kaže da je našao pravi odmor.

“Osim što se bavimo reprodukcijom matica, radimo i program proizvodnje matičnjaka, mliječa i ljekovitih preparata. A, prije sedam – osam godina krenuli smo i sa intenzivnijom proizvodnjom meda i rojeva – pojašnjava Mileta.

Zajedno sa njim na pčelinjem carstvu rade i članovi njegove uže porodice. Njegove kćerke su još kada su imale 12 godina naučile da presađuju larve.

“Ovo nije samo porodični biznis, već unosan posao za čitavu okolinu. U Jabučju ima mladih pčelara za koje sam siguran kako će uz mene okrenuti se uzgoju matica a ne samo meda. Moje matice lete širom Evrope i svi kupci su prezadovoljni – svaku priliu koristi da ipak vrati temu priče na matice po kojima je najpoznatiji.

Objašnjava kako je u saradnji sa profesorom dr. Jovanom Kulinčevićem, svjetskim stručnjakom za pčelarstvo, počeo da se bavi proizvodnjom kvalitetnih matica selekcijom. Od tada, kaže, pune dvije decenije nije imao niti jedne reklamacije na njihov kvalitet. Nedavno je napisao i objavio knjigu “Pčelarenje – iskustva i saznanja”, a svoje radove dijeli i na internet adresi www.maticnjak.com.

Čitateljima BH pčelara Mileta je odlučio pokloniti vrijedne savjete o tome kako uspješno zamijeniti maticu.

Miletini savjeti: Kako u pčelinjem društvu uspješno zamijeniti maticu?

Savremeno intenzivno pčelarenje ne može se ni zamisliti bez visokoproduktivnih, a po mogućnosti, selekcionisanih mladih matica. Njihovo prisustvo u pčelinjim društvima je osnovni preduslov intenzivnog razvoja, visoke produktivnosti i održavanja snage pčelinjeg društva tokom cijele godine. Koliko dugo će jedna matica egzistirati u jednoj pčelinjoj zajednici, zavisi prije svega od njenog kvaliteta i od koeficijenta njenog iskorišćenja.

Ako su u pitanju košnice čiji se plodišni prostor može po potrebi proširivati i tako omogućavati u svakom trenutku njenu maksimalnu nosivost, produktivni vijek matice će se srazmjerno tome i smanjivati. Vodeći preciznu evidenciju o stanju i kvalitetu matica na pčelinjaku, savjestan i odgovoran pčelar, već na početku pčelarske sezone u svom planu alktivnosti predviđa, odnosno planira zamjene matica u određenim pčelarskim društvima. Bez ovakvog planskog pristupa ne mogu se stvoriti uslovi za maksimalno iskorišćenje nektarskih i polenskih paša, kao i proizvodnji mliječa, rojeva, odnosno cjelokupnog pčelarskog programa u toj godini.

Ako smo shvatili da je zamjena starih i neproduktivnih matica neminovna potreba, radi uspješnog i rentabilnog pčelarenja, onda i tehnološki postupak zamjene matice, mora postati sastavni dio našeg znanja i iskustva koje će usloviti sigurnost i uspješnost ovog postupka.

Šta sve moramo imati u vidu da bi pčele primile maticu?

Prije svega pčelinje društvo mora zaista biti bez matice, ali isto tako ne smije imati ni matičnjaka. Pčele neće primiti maticu ni u slučaju da su duže vrijeme bile bez matice tako da su se pojavile pčele koje nose jaja, odnosno lažne matice.

Postupci zamjene matice

U pčelarskoj praksi usvojeno je više različitih postupaka za zamjenu matica ali je za sve zajedničko da se taj posao najčešće radi kada vremenski i pašni uslovi omogućavaju dobro raspoloženje pčelinjeg društva. Ako paše nema to raspoloženje pčela se postiže prihranjivanjem iz hranilice. Tokom cijelog postupka zamjene matice potrebno je dimilicu što manje upotrebljavati, jer dim uznemirava pčele, već u tu svrhu treba koristiti vodenu prskalicu, odnosno fajtalicu.

Prilikom bilo kojeg postupka zamjene matice mora se voditi računa da se u periodu od 7 do 10 dana, poslije dodavanja matice, košnica ni na koji način ne uznemirava. Tokom tog perioda ne smije se vršiti pregled košnice, zadimljavanje od varoe, seoba i slično. Pčele se jednostavno ne smiju uznemiravati sve dok u novom leglu mlade matice nema formiranih larvi. U suprotnom pčele će mladu, tek primljenu maticu klupčati da bi je zaštitile i pritom je mogu teže oštetiti, a često i ugušiti.

Stoji i konstatacija da će prijem mladih matica biti uspješniji kod onih mlađih matica koje su duže vrijeme nosile u većem oplodnjaku ili nukleusu. Ukoliko je mlada matica prethodno nosila veoma malo jaja postoji mogućnost da u jakom društvu, iako je primljena, bude zamijenjena. Ovo iz razloga poremećaja biološke ravnoteže u društvu, a to se dešava kada se iz društva odstrani matica koja je nosila 1.500 jaja na dan, a doda mlada matica koja je nosila 100 jaja. Iz tog razloga pčele je smatraju nedovoljno plodnom da ispuni biološki zahtjev društva za većom nosivošću, počinju da grade matičnjake tihe zamjene i natjeraju maticu da ih zaliježe. Ako u kraćem vremenskom periodu matica ne postigne zahtjevanu nosivost, matičnjaci će biti odgajeni, pčele će prestati da je hrane i biće tiho zamijenjena.

Postupak zamjene matice pripajanjem sadržaja nukleusa ili oplodnjaka

Zbog opisanog stanja biološke neravnoteže potrebno je da na pčelinjaku imamo dovoljan broj nukleusa ili jakih oplodnjaka sa istim okvirima kakvi se nalaze i u košnicama. U tim oplodnjacima ili nukleusima treba da bude 3 do 5 hiljada pčela i dovoljno radiličnog saća i hrane da mlade matice postignu veću nosivist i tako budu spremne za svoju funkciju u jakom društvu.

Uostalom, jedan od najuspešnijih načina zamjene matice u jakom društvu se postiže tako što se iz jakog društva odstrani stara matica a poslije 6 sati iz njega izvadi 3-4 okvira sa pčelama, leglom i medom i tako napravi mjesto za dodavanje toliko okvira iz nukleusa sa pčelama i mladom maticom. Prilikom spajanja društava sa sadržajem nukleusa po svim pčelama se pospe nekoliko kašičica šećera u prahu ili se poprskaju razblaženom rakijom.

Sadržaj izvađen iz društva stavlja se u ispražnjeni nukleus, dodaje mu se zrel matičnjak ili mlada matica, nabavljena od nekog odgajivača, i tako gaji novi roj sa mladom maticom. Ovaj roj će nam uvijek dobro doći da sa njegovim leglom pojačamo neka slabija društva ili ako u nekom jakom društvu zakaže matica na opisani način je zamijenimo.

Postupak zamjene matice formiranjem roja

Ovaj postupak je svakako najsigurniji postupak zamjene matice ali zahtjeva dosta više rada i vremena pa je na većim pčelinjacima praktično teško primjenljiv.

Postupak se sastoji u sljedećim radnjama:

Iz košnice u kojoj mijenjamo maticu izvadi se iz jednog tijela 2-3 okvira zrelog izlazećeg legla i dva okvira meda i perge, sve sa pripadajućim pčelama i tako praktično formira roj. Roj ćemo postaviti preko improvizovane podnjače ili Snelgrove daske na istu košnicu pod istim krovom. Leglo roja ćemo okrenuti na suprotnu stranu od leta košnice i tako će se stare pčele izletnice vratiti u osnovno društvo dok će u roju ostati mlade pčele.

Roju ćemo odmah potom dodati mladu maticu u kavezu, s tim što umjesto čepa na kavezu stavljamo malo šećernog testa ili traku od satne osnove na kojoj ćemo probušiti mali otvor od F 1-2 mm. Pčele će maticu na ovaj način, vrlo brzo osloboditi i ona će otpočeti sa zalijeganjem.

Poslije sedam dana iz osnovnog društva odstranimo staru maticu i preko sitno izbušenog novinskog papira spojimo roj sa osnovnim društvom. Nakon tri dana uklonit ćemo ostatke papira, provjeriti novo leglo, prepakovati okvire i dovesti košnicu u normalno stanje.

Postupak dodavanja matice sistemom „travka“

Šest sati prije dodavanja mlade matice vrši se obezmatičavanje, odnosno odstranjivanje stare matice iz društva kojem želimo da zamijenimo maticu. Pri tome se vrši pregled na eventualno postojanje matičnjaka tihe zamjene koji ćemo, naravno, probušiti. Obezmatičavanje pčelinjeg društva i u svakom drugom slučaju zamjene matice, je uslovljeno već nabavljenom maticom koja se nalazi na pčelinjaku, bilo u kavezu ili nukleusu, jer je veoma rizično obezmatičavanje pčelinjeg društva a da matica nije obezbijeđena.

Poslije šest sati, kavez sa mladom maticom, čiji su otvori za izlazak matice i pčela zatvoreni, staviti preko satonoša, s tim da mrežica kaveza bude okrenuta na gore. Ovo iz razloga da se matica ne kreće po mrežici jer bi joj tako pčele mogle oštetiti tzv. jastučiće na nogicama, koji takođe imaju utjecaj na kasniji kvalitet matice. Poklopna daska ili zbeg košnice treba da ima dovoljnu visinu da omogući normalno kretanje pčela po mrežici kaveza a ukoliko ta mogućnost ne postoji kavez se stavlja između dva okvira ispod njihovih satonoša, ali takođe sa mrežicom na gore.

Pri ovoj aktivnosti, ali i uopšte u svakom drugom slučaju treba strogo voditi računa da sunčani zraci ni za trenutak ne padaju direktno na mrežicu kaveza sa maticom. Dovoljno je 30 sekundi u takvim uslovima da u kavezu ugine i matica i pčele pratilje.

Ako nema unosa iz prirode, sipaćemo jedan litar sirupa u hranilicu, a nakon 24 sata košnicu ćemo otvoriti. Pčele će biti na mrežici kaveza a mi ćemo uzeti jednu-dvije travke i sa njima pokušati da nježnim pokretima skinemo pčele sa mrežice. Ako pri tome pčele lako spadaju sa mrežice može se pouzdano zaključiti da je matica praktično primljena. U tom slučaju vadimo drvene čepove iz kaveza, prstom privremeno zatvorimo otvor da matica ne izađe i taj otvor punimo pripremljenom malom količinom šećernog testa i preko testa stavljamo voštanu tračicu koju bušimo na sredini rupom F 1-2 mm. Tako urađen kavez vraćamo na mjesto gdje je prethodno bio. Košnicu potom lagano zatvaramo i narednih 7-10 dana je nećemo više otvarati niti vršiti bilo kakvo uznemiravanje.

U slučaju da prilikom skidanja pčela sa mrežice kaveza, već pomenutom travkom, vidimo da su se neke od njih zgrčile na mrežici ili da prosto klupčaju kavez želeći pritom da ubodu maticu, a sa travkom se ne mogu skinuti tada ćemo cio postupak odložiti za 24 sata i ako i tada bude isto stanje, što je malo vjerovatno sem da u košnici postoji druga matica, napravit ćemo roj kao u prethodnom postupku, dodati mu mladu maticu i poslije 7 dana preko novinskog papira spojiti sa osnovnim društvom.

Postupak zamjene matice „u istom kavezu“

I ovaj postupak je u praksi dokazao visoki procenat uspješnosti iako je u radnjama koje se obavljaju veoma jednostavan.

Postupak se svodi na pronalaženje stare matice i stavljanje u pripremljen kavez koga ćemo drvenim čepovima zatvoriti sa obje strane. Kavez sa starom maticom se postavlja na satonoše ili između okvira sa mrežicom kaveza okrenutom na gore, kako bi pčele kroz mrežicu hranile „uhapšenu“ maticu.

Poslije 24 sata iz kaveza se odstranjuje stara matica a u isti kavez stavlja mlada. Umjesto drvenog čepa na strani gde je matica (suprotna od dijela kaveza sa šećernim testom) puni se otvor šećernim testom a preko otvora trakica sa voskom koja se probuši. Kavez vratiti na isto mjesto gde je bio stari.

Pčele će narednih 10-12 sati progristi vosak, pojesti tijesto i osloboditi maticu. Razlog prijema mlade matice nalazi se u činjenici da je kavez poprimio feromone stare matice dok je u njemu boravila, da su je pčele za to vrijeme hranile kroz mrežicu i tako nastavile da hrane mladu maticu a to je dovoljan razlog da je oslobode iz kaveza i prihvate kao svoju maticu. Ni u ovom slučaju košnica se ne smije otvarati ni uznemiravati 8-10 dana od dana dodavanja.

Klasičan postupak zamjene matice

U praksi ovaj postupak zamjene matica je najčešće u primjeni a posebno kada se radi o većem broju košnica na pčelinjaku. Sastoji se od sljedećih aktivnosti:

Šest sati prije nego što će se dodati mlada matica, iz društva u kome se mijenja, odstrani se stara matica. Poslije tog vremena u košnicu se dodaje kavez sa ili bez pčela pratilja – svejedno. Zavisno od snage društva u kavez se stavlja adekvatna količina šećerno-mednog testa ili ako se u transportnom (Bentonovom) kavezu već nalazi tijesto treba ga dijelom odvaditi i ekserom ili čačkalicom razbušiti da bi ga pčele u roku od 24 do 36 sati mogle pojesti i tako osloboditi prolaz za izlazak matice.

Kavez sa mladom maticom se postavlja u košnicu između dva centralna okvira pod uglom od 45 stepeni sa mrežicom okrenutom na gore ili se veže za žicu tako da bude u centru pčelinjeg gnijezda, a može da bude i vertikalno postavljen između satonoša. Pčelari se ne slažu u tome gdje okrenuti dio kaveza sa testom kada kasnije, kada pčele pojedu tijesto treba da izađe matica. Lično sam pristalica da otvor za izlazak matice treba da bude okrenut na dole. Ovo je iz razloga da manji broj pčela, kada pojedu tijesto, uđu kod matice, izvjesno vrijeme je hrane i tako je praktično prime i zajedno sa pratiljama kasnije uđu u masu pčela. U suprotnom matica na gornji otvor, čim ga pčele oslobode, ulazi u masu pčela što može biti jako problematično.

Često je u ovom tekstu ponavljano i to treba opet ponoviti da se košnica kojoj je dodata mlada matica 8-10 dana ne smije otvarati niti na bilo koji način uznemiravati. Nestrpljivi pčelari ovo čine često i pri tom izazovu klupčanje matice od strane pčela da bi je sačuvale i samim tim dolazi do njenog trajnog oštećenja a vrlo često i ubijanja.

U posljednje vrijeme u upotrebi su i razne konstrukcije kaveza sa otvorima u koje su ugrađeni ulošci matičnih rešetki što se u praksi pokazalo da je za prijem matica dobro ali zato imaju drugih nedostataka u odnosu na klasičan, „Bentonov kavez“ koga upotrebljava autor. (bhpčeklar/arhiva)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY