Mr. sc. Lejla Biber o značaju i zakonskoj obavezi deklarisanja meda i...

Mr. sc. Lejla Biber o značaju i zakonskoj obavezi deklarisanja meda i ostalih pčelinjih poizvoda: Kreirajte svoj stil; ambalažom „kupite“ kupca!

SHARE

Postojećim zakonskim aktima u BiH propisani su standardi kvalitete kojima u proizvodnji i pri stavljanju na tržište, mora udovoljavati med, a odnose se na: nazive, definicije i opće zahtjeve, senzorska svojstva i sastav te dodatne zahtjeve označavanja.Za med je obavezno navođenje slijedećih podataka: naziv, neto količina, datum minimalne trajnosti, upustvo za čuvanje, naziv i adresa subjekta pod čijim se imenom ili nazivom med stavlja na tržište, zemlja porijekla….

Cilj proizvođača meda je da ostave trajni utisak na potrošače,  i zato ne čudi što se svako pakovanje izrađuje na inovativan način. Kako bi se lakše upamtile njihove etikete, a ukus meda postao još slađi, dizajneri stoga izrađuju kreativna rješenja koja podstiču njegovo konzumiranje.

Dizajn na tegli meda pripremljenoj za kupca je prvi kontakt sa potrošačem. Kako ćete taj kontakt ostvariti, ponajviše zavisi od pčelara.

Kad je u pitanju prodaja meda, u BiH je sve regulisano zakonskom regulativom, koja se mora poštovati. Prije svega Zakon o hrani, zatim Pravilnik o pružanju informacija potrošačima o hrani i, naravno Pravilnik o medu i drugim pčelinjim proizvodima.

Kroz istoriju znamo da nikada niko pčelarima nije branio i ne brani prodaju meda iz vlastite proizvodnje. Ali, se pri tome moraju poštovati zakonske norme, koje sun a strain ozbiljnog i odgovornog proizvođača meda i ostalih pčelinjih proizvoda.

Postojećim zakonskim aktima u BiH propisani su standardi kvalitete kojima u proizvodnji i pri stavljanju na tržište, mora udovoljavati med, a odnose se na: nazive, definicije i opće zahtjeve, senzorska svojstva i sastav te dodatne zahtjeve označavanja.Za med je obavezno navođenje slijedećih podataka: naziv, neto količina, datum minimalne trajnosti, upustvo za čuvanje, naziv i adresa subjekta pod čijim se imenom ili nazivom med stavlja na tržište, zemlja porijekla….

Podlogu etikete dizajnira sam pčelar uz dodatna grafička ili tekstualna rješenja, vodeći računa da gornji tekst mora biti sastavni dio etikete, a u interesu pravilnog i tačnog informisanja potrošača.

ŠTA SVE TREBA DA SADRŽI DEKLARACIJA?

Neophodno je da Deklaracija sadrži osnovne podatke, i to:naziv meda, neto količina, ime i prezime proizvođača (pčelara), adresa stanovanja, zemlja porijekla, LOT broj, uslove čuvanja, kao i način, odnosno tehnologiju kojom je med oduzet (npr.vrcani, cijeđeni, presovani ili filtrirani med).

Prilikom obilježavanja i označavanja pakovanja meda potrebno je voditi računa da podaci iz deklaracije ne smiju potrošača dovoditi u zabludu, a posebno u pogledu: porijekla općeg ili geografskog porijekla, svojstava-prirode, sastava, količine, roka upotrebe…

Sve mora biti čisto i vidljivo napisano. Veličina slova je 1,0 do 1,2 milimetra, a najmanja 0,9 milimetara.

Ne smijete staviti preveliku etiketu na svoj proizvod, jer je vrlovažno prilagoditi etiketu veličini pakovanja koje imate. Naime, često se zna  desiti da su i teglice od 250 grama prelijepljene velikim etiketama. Nemojte to raditi, jer skrivate svoj proizvod, ne vidi se boja i ljepota meda, a jako je važno da to kupac vidi.  Etiketa ne bi smjela zauzimati više od 30 posto površine upakovanog meda.Informacije moraju biti označene na vidljivom mjestu tako da budu lako uočljive, jasno čitljive i neizbrisive.

AMBALAŽA

Neko će reći da sama ambalaža nije bitna; tegla kao tegla! Međutim, u savremenom svijetu ambalaža igra veoma važnu ulogu.Sa marketinškog stanovišta, etiketa je prvi načn kako privući kupca i kako sa njim komunicirate.

Pčele imaju svoju ambalažu. To je saće i to je prva ambalaža u koju se smješta med? Poslije toga mi pčelari dosta doga pokvare.

Ambalaža ima dvije funkcije i to da zaštiti naš proizvod (da ne bi došlo do kvarenja) i da privuče potencijanog kupca.

Zato naglašavam: nemojte čuvati med tamo gdje čuvate kupus,suho meso, ili naftu jer će med poprimiti miris tih namirnica.

Bitno je, dakle, zaštititi med, a onda kretati kao unaprjeđenju prodaje. U tom segmentu su bitni veličina pakovanja, opis, kvaitet, porijeklo i, naravno – pakovanje. Ono što prvo privuče novog kupca je to pakovanje.

Rok trajanja?

Preporuka je da se navodi rok trajanja od dvije godine. Pčelaru je osnovno da napiše datum pakovanja meda, odnosno godinu proizvodnje. Rok trajanja se navodi kao datum minimalne trajnosti ili „upotrijebiti do“ određenog dana, mjeseca i godine. Taj rok predstavlja krajnji datum do kojeg med zadržava svoja posebna svojstva ako se čuva na pravilan način.

Važno je da vodite računa o tome da taj podatak mora biti vidljiv i neizbrisiv.

GEOGRAFSKO PORIJEKLO

Neko je spomenuo geografsko porijeklo. Bitno je i to da navedete – odakle je med. Ima potrošača koji tačno traže med sa određenog lokaliteta. Ako želite, možete istaknuti i mikro lokaciju porijekla meda, pored one obavezne za teritorijalno i topografsko porijeklo (npr. Glavatićevo).

Polenska i senzorska analiza

Polenska analiza je jedini način da se odredi broj i vrsta polenovih zrnaca, na osnovu koje se može uraditi ispravno deklarisanje meda. Na osnovu vrste i broja polenovih zrnaca med se deklariše kao sortni.

Naprimjer, kod lipovog meda je to 25%, kod pitomog kestena 85%, kod bagrema minimalno 20% i slično. Polensko zrnce je jedinstveno za svaku biljku kao što je i ljudski otisak prsta. Zajedno s hemijskom, polenska analiza služi i za određivanje patvorenog meda, a može se koristiti i za određivanje geografskog porijekla meda.

Deklarisanje sortnog meda je uređeno Pravilnikom o medu i drugim pčelinjim proizvodima.

Za neke vrste meda se može uzeti i manji procenat polena, ali uz obavezne njegove senzorske karakteristike. U zabludi su svi oni koji rade po principu: “sjedimo nas petorica, pa ćemo svi probati kašikom i vidjeti da li odgovara  ili ne odgovara taj med”.

Mora biti stručni nalaz od adekvatne institucije. Tamo gdje radite fizičko hemijske analize tražite da vam urade obje analize – i senzornu i polensku analizu.

SAVJETI PLUS

Na deklaraciji možete naznačiti i ovo: “Vasnik ove etikete garantuje da je ovaj med proizveden na mome vlastitom pčelinjaku”. Time garantuje da nije preprodavač, da nije otkupio komšijin med ili da ne prodaje patvoreni med.

Kod meda sa dodacima imajte na umu da takav proizod ne smije sadržavati manje od 60 posto meda.

Nikako na deklaracije ne stavljajte “Ljekoviti ili 100 posto prirodni med”. Ako to stavite, onda morate dokazivati na koji način je to ljekovito. Ovo se posebno odnosi na one što prave npr. sirupe sa medom ili drugim pčelinjim proizvodima. Na taj način se obmanjuje potrošač. Med je strogo definisan proizvod medonosne pčele, stoga mu se ne smiju dodavati pomenuti dodaci.

Ako se želite profesionalno baviti pčelarstvom, da bi ste zaista deklarisali med onako kako jeste, morate uraditi, prije svega fizičko – hemijska i polensku analizu. Možete staviti i veterinarski broj.

Kako čuvati svaki pčelinji proizvod

PROPOLIS – Na etiketi navesti onoga koga pravi, ko puni, zemlju porijekla i količinu.

MATIČNA MLIJEČ – Najbitnije je da se naglasi kako je upotrebljavati, kako kupac da je skladišti, kako da je drži u frižideru tokom konzumacije

POLEN – Većina polena koji se kod nas prodaje može se naći u kesicama bez ikakve etikete. To nije dobro, jer i zanjegovu prodaju su obavezni podaci kao i za med.

(bh pčelar)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY