Muslićeva tehnologija pčelarenja za visoke prinose: STVARANJE JAKIH DRUŠTAVA ZA GLAVNU PAŠU!

Muslićeva tehnologija pčelarenja za visoke prinose: STVARANJE JAKIH DRUŠTAVA ZA GLAVNU PAŠU!

SHARE

Rahmetli Izet Muslić, pčelar iz Žepča, za života je objavio knjigu „Pčelarstvo, opis i primjena mog praktičnog rada na pčelinjaku“, u kojoj je opisao vlastitu tehnologiju pčelarenja za visoke prinoseJačina pčelinjih društva najvažniji su faktori produktivosti. Ako su društva slaba, bit će slaba i njihova produktivnost. Isto tako prekomjerna društva jačanjem slabe produktivnost. Jakim i produktivnim društvima smatraju se ona društva koja u svojoj koloniji sadrže oko 60 000 pčela

Najvažnije je dobro isplanirati sve predstojeće poslove oko priprema za jake i dobre paše u svakoj godini. Planovi treba da su ambiciozni i da planiraju svaki detalj kako bi se maksimalno iskoristila godišnja proizvodnja pčelarskih proizvoda.

Sve je do pčelara

Ako se pčelar osposobi da primjenjuje visoku tehnologiju pčelarenja, može očekivati da pčele u košnici unesu dosta meda za svoje potrebe i višak za pčelara. Ako je pčelar početnik ili se nije osposobio sa znanjem onda će pčele i u dobroj paši unijeti meda samo za svoje potrebe da obezbijede zimnicu odnosno za svoj opstanak, a pčelar neće imati meda za svoje potrebe. Ovakav rad se naziva prosta reprodukcija.

Vrlo često u aprilu dok voće, maslačak i drugih biljake cvjetaju, desi se da naglo zahladni pa kišni dani ometaju rad pčela i na taj način ugroze već dobro razvijena društva. U ovakvim uslovima matica potpuno prestane leći jaja i poremeti generacijsko razmnožavanje pčela. Pčelar tada treba poskočiti i svojim radom, tj prihranjivanjem sirupom, spriječiti ili barem ublaži nastalu situaciju.

Stvaranje jakih društava za glavnu ispašu

Jačina pčelinjih društva najvažniji su faktori produktivosti. Ako su društva slaba, bit će slaba i njihova produktivnost. Isto tako prekomjerna društva jačanjem slabe prduktivnost. Međutim, utvrđeno je da su samo jaka društva produktivna a to se odnosi na društva sa optimalnim brojem pčela koji iznosi oko 60 000 pčela. Tako naprimjer društvo sa 15 000 pčela na sabiračiće odvajaju 15 %, odnosno, oko 2250 pčela, a njih 85 % odvajaju na kućne pčele. Kod društava jakih do 60 000 pčela, na sabiračice se odvaja čak 65 % ili 39000 pčela, a ostalih 35 % otpada na kućne pčele.

Smatra se da samo neke matice za vrijeme glavne paše bagrema svoje društvo mogu razviti na nivo 60.000 pčela, pa se radi toga traži pomoć druge matice. Ojačavanjem društva vrši se raznim metodama, koje su međusobno različite i daju različite rezultate.

OJAČAVANJE DRUŠTVA U JESEN, tako da za zimovanje imamo samo jaka društva, vrši se sastavljanjem slabih društava (nukleusa) sa jakim ili srednje jakim društvima. Ovom prilikom zamjenjujemo stare matice sa mladim. Ova društva u toku zime i u proljeće se srede i stvaraju instinkt samostalnosti svoje veličine i nisu sklona rojenju.

OJAČAVANJE VIŠEMATIČNIM SISTEMOM, a to znači da se u jesen formiraju društva sa više matica u jednoj košnici koja su odvojena pregradom. Ova društva se spajaju pred glavnu pašu. Slabost im je u tome što se teško organiziraju i radi toga su skloni rojenju. Ojačavanjem društva 20 dana pred bagremovu pašu radi se tako što se na pčelinjaku odvoje jaka društva tako da se svedu srednja društva na nivo jakih.
Oni pčelari koji imaju manji broj košnica najbolje je da primjenjuju sljedeću metodu:

Ojačavanje društva prebacivanjem legla

Odvojiti košnice ili grupe košnica na dvije strane A i B. Sve košnice B služit će košnicama A za ojačavanje tako što će joj dati pola legla i pčela. Ovaj posao se radi na kraju voćne paše (oko 20 aprila). Postavljaju se matične rešetke na košnice II grupe između prvog i drugog nastavka. Nakon tri dana utvrdi se na osnovu legla u kojem nastavku je matica.

Nastavak sa maticom ostaje na podu jači, a nastavak sa leglom i pčelama bez matice oduzima se i zajedno sa matičnom rešetkom postavlja na košnicu iz prve grupe A, kao treći nastavak.
Nakon početka bagremove paše ubrzo treba staviti i četvrti nastavak. Ne treba zaboraviti kod stavljanja izmijeniti mirise ili dodati preko novina.

Na ovaj način smo pojačali pola društva na pčelinjaku sa leglom koji će dati oko 2 kg pčela, a to je oko 20.000 pčela radilica, a pored toga i sve kućne pčele, koje se neće vratiti u staru košnicu.

Ubijanje ili odstranjivanje matice za visoke prinose

Kada se ubija matica pred početak glavne paše na deset dana onda se ostavi lijep zaležen matičnjak iz kojeg će se za dvije semice izleći mlada matica te se oploditi za osam do 10 dana. Za te dvije sedmice razvitka matice i jedna sedmica do oplodnje (sve ukupno tri sedmice) pčele će donijeti toliko meda da će pčelar imati šta vrcati.

Bagrem je kod nas glavna paša i cvjeta oko 10. maja. Dok bagrem još nije počeo da otvara cvjetove a u periodu kada se pupoljci razviju oko 5 cm, vrijeme je za obezmatičavanje.

Sve matice se pobiju ili odstrane, svi matičnjaci se sruše osim jedog koji se oznaći rajsneglom. Sa ovim smo sve pčele doveli u stanje „matorke“ koja je pustila roj prvenac. Stanje je sada prirodno, jer košnica koja pusti roj „prvenac“ osam do 10 dana nakon toga ostaje bez matice. Razlika je između „matorke“ koja je stvarno pustila roj i ove naše košnice koja je obezmatičena u tome što je „matorka“ oslabila jer je sa maticom otišao roj pčela „prvenac“, a naša košnica ostala je sa svim pčelama u njoj bez matice.

Ova košnica nakon ubijanja matice izradila je matičnjak i proizvela maticu nakon dvije sedmice i osam dana do oplodnje svega tri sedmice nije bilo zalaganja jaja, a nakon osam dana od ubijanja matice nije bilo otvorenog legla i mlade pčele nisu imale posla u košnici nego su odlazile u pašu i donosile naktar sa bagrema. Za ovo vrijeme pčele unose tri do četiri puta više meda, jer je prekiuto razmnožavanje i nije bilo potrošnje za mlado leglo.

Na velikim plinjacima je teško za kratko vrijeme pripremiti košnicu u cilju prekida razmnožavanja ali ćemo ovaj posao raditi planski.

Već smo rekli da treba sve košnice pripremiti na nivo jakih. Da bi sprijčili rojenje i da bi izvršili prekid razmnožavanja sve u cilju povećanja produktivnosti, treba kao prvo pronaći maticu što moramo priznati treba mnogo vremena. Istina da obilježena matice se lakše nađu, pa se ova metoda primjenuje kod određenog broja košnica.

Napominjem da proizvodnja nove matice može se riješiti da društvo samo proizvede maticu, da se doda zrio matičnjak ili se doda ne oplođena matica, što utiće na vrijeme prekida razmnožavanja.

S obzirom da je teško uraditi sve poslove oko prekida razmnožavanja, koje stvarno omogućuju da pčele unosu daleko veću količinu meda, onda se primjenuje metoda djelimićnog razmnožavanja.

Dajelimićno razmnožavanje se radi tako što se odmah na početku paše uzima okvir mladog legla bez matice i prenese u nukleus koji ima maticu. Nakon pet dana uzima se dva okvira legla. Sa ovim oduzimanjem smanjili smo poslove oko legla i potrošnju meda u toj košnici, a što je najvažnije sprijčili smo rojenje. Treba naglasiti da pčele brzo i dobro zanju da im je pčelar uzeo tri okvira legla.

Na primjenu bilo koje metode utiče jačina paše, daljina paše i vremeneske prilike. Rada i znanja treba dosta ali se trud isplati. (bhpčelar/arhiva)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY