Naučno istraživački rad Rašida Zorlaka: ZAŠTO IZ OTVORENOG MATIČNJAKA (POSUDE) NE ISCURI...

Naučno istraživački rad Rašida Zorlaka: ZAŠTO IZ OTVORENOG MATIČNJAKA (POSUDE) NE ISCURI MATIČNA MLIJEČ KADA JE ON PO PRIRODI OKRENUT NA DOLE

SHARE

Da li su izležene matice iz matičnjaka okrenutih nagore bolje, lošije ili pribložno istog kvaliteta u odnosu na prirodni položaj matičnjaka? Zbog čega i zašto larva iz matičnjaka ne ispadne, šta je to drži i da li ona za cijelo vrijeme vodi borbu za sopstveni opstanak i održavanje kontakta sa hranom (mi laički kažemo „pliva“ na matičnoj mliječi)?

Godinama kroz moje praktično pčelarenje a i teoretsko razmatranje života i pčele i pčelinje zajednice muči me više pitanja, više zagonetki do kojih nisam u mogućnosti dokučiti. Obično u literaturi date su određene naznake a koje nezadovoljavaju moje poimanje i riješavanje kako teoretski tako i praktičnih problema.

Ovog puta ispred sebe sam postavio, po mom shvatanju, krupan zadatak i nadam se da ću problem približiti čitaocima, dovesti ih u poziciju da razmišljaju i problemski riješavaju pojedine zagonetke. Istodobno bi bih zahvalan ako bi neko od čitaoca htio da se uključi, da mi se lično obrati ili da putem ovog časopisa da određene doprinose ovoj problematici.

Želim istovremeno kazati da nigdje i nikada u literaturi nisam naišao čak ni na naznake o ovim zagonetkama, a bogami, iščitao sam podosta knjiga. Kada sam popričao sa pojedinim znanstvenicima o ovim pitanjima sugerirano mi je da ova teoretska razmatranja i praktične eksperimente tako olahko ne prenosim jer ja ulažem veliki trud već bi to trebalo prezentirati i objavljivati na drugim mjestima i pri naučno-istraživačkim ustanovama.

Međutim, ja osjećam potreba da sve do čega spoznajno dođem da sam dužan i obavezan to prenijeti a list BH pčelar se afirmiše iz dana u dan, iz broja u broj postaje institucija a ja lično želim da on postane i ostane okosnica BH pčelarstva. Iz tih zloga unaredna dva, tri boja prezentirat ću moje istraživanje, a normalno je da će mi laskati ako neko samo kaže to je radio i objašnjavao Rašid Zorlak veliki poznavalac i zaljubljenik pčele.

PITANJA:

1. Zašto iz otvorenog matičnjaka (posude) neiscuri matična mliječ (tečnost) kada je on po prirodi okrenut nadolje?
2. Zbog čega i zašto larva iz matičnjaka ne ispadne, šta je to drži i da li ona za cijelo vrijeme vodi borbu za sopstveni opstanak i održavanje kontakta sa hranom (mi laički kažemo „pliva“ na matičnoj mliječi)?
3. Da li su izležene matice iz matičnjaka okrenutih nagore bolje, lošije ili pribložno istog kvaliteta u odnosu na prirodni položaj matičnjaka?
4. Može li čovijek suštinki uticati na promjenu prirodnog življenja pčelinje zajednice?

Mora se priznati da sam postavio dosta intrigantna pitanja i da se adekvatnim odgovorima uz praktične dokaze daje doprinos pčelarstvu i pčelarskoj praksi.
Pošto sam u uvodu napomenu da o ovim pitanjima nigdje i nikada nisam ništa pročitao pa čak ni bilo kakve naznake o ovim problemima to se unaprijed želim ograditi ako u objašnjenjima budem nedovoljan ili možda nepotpun što je prilika da neko od vas ponešto dopuni, doda ili polemizira.

ODGOVORI:

1. Zašto iz otvorenog matičnjaka (posude) neiscuri matična mliječ (tečnost) kada je on po prirodi okrenut nadolje?

Ako se posmatra bilo koja tečnost, treba znati da u njoj vladaju određene zakonomjernosti a koje su u dobrom dijelu naučno izdefinisane.
Molekul u unutrašnjosti tečnosti okružen je sa svih strana istim takvim molekulima, među njima vladaju međumolekularne sile privlačenja a rezultanta u unutrašnjoti tečnosti je ravna nuli kao što se vidi na šematskom prikazu. Vaki molekul vuču na svoju stranu, sile se poništavaju i posmatrani molekul ostaje u ravnoteži bez ikakvog pomijeranja

Šematski pikaz

Međutim, molekul na površini tečnosti okružen je s jedne strane istim takvim molekulima tečnosti, a s drge strane molekulima vazduha. pošto se u jedinici zapremine vazdušne faze nalazi znatno manji broj molekula (rijedak) nego u istoj zapremini tečne faze, međumolekularna privlačenja neće biti u ravnoteži, već će postojati, kao rezultat, sila sila usmjerena ka unutrašnjosti tečnosti a kao što se vidi na šematskom prikazu. Drugim riječima posmatrani molekul teži da se uvuče u unutrašnjost tečnosti. Tom prilikom nastaje nesimetrično polje sila oko molekula na površini tečnosti i predstavlja silu koja djeluje upravo na površinu tečnosti.

Površina napona se javlja kao posljedica unutrašnjeg pritiska, tj sila koja privlači molekule ka unutrašnjosti tečnosti i čiji je pravac normalan na površinu tečnosti. Zahvaljujući tome tečnosti teži da smanji površinu na minimalnu pri datim uslovima. Zato tečnost u odsustvu spoljnih sila teži da zauzme oblik lopte (kapi tečnosti) jer je površina lopte najmanja površina za datu zapreminu. (Kapi kiše su u obliku lopte).

Za veliki broj tečnosti izmjeren je površinski napon, tako naprimjer za živu iznosti na 20 oC 485 X 10 (na 3) N/m a za vodu 72, 7 N/m. Voda u odnosu na veliki broj tečnosti ima veći površinski napon, tako ako se uporedi sa glicerinom vidi se da je veći za 6, 7 N/m a u odnosu na etilalkohol veće je za 51, 1 N/m. iz tog razloga ako posmatramo veoma pažljivo iglu u čaši vode, ona će plivati na površinu (prikazano na slici 1 i 2 ) dok u čaši alkohola pod istim uvjetima odmah će potonuti. Sa praktičnog posmatranja plivanja igle na površini vode može se razumjeti šta je površinski napon i da je to velika sila koja uspješno drži iglu na površini vode.

Matična mliječ je tečnost velike gustine i specifične težine, različitog sastava i sigurno je da ima veliki površinki napon. (Nažalost sada nisam u mogućnosti da ga izmjerim pomoću stalagnometra niti torzionom vagom) ali je sasvim sigurno da silama površinskog napona uz stijene matičnjaka uspješno se odražava u otvorenom matičnjaku. Unutrašnje međumolekularne sile matične mliječi vuku prema osnovi matičnjaka a kao što se vidi na šematskom prikazu

Pored ovog objašnjenjenja želim kazati da je za matičnu mliječ sam matičnjak kapilarna cijev (tačno definisan u doređenim okolnostima, prisilni, roidbeni, tihom izmjenom, vještački postavljen – pčele dorađuju i podešavaju ) a pošto kod kapilarne cijevi uvijek postoji kapilarni potisak to još učvršćuje matičnu mliječ da ne iscuri iz matičnjaka.(BHPČELAR)

NASTAVAK PROČITAJTE OVDJE

Rašid Zorlak: ZBOG ČEGA I ZAŠTO LARVA NE ISPADNE IZ MATIČNJAKA?

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY