NE PRIMAJTE NA POKLON PČELINJA DRUŠTVA BEZ VETERINARSKOG NALAZA, JER MOŽETE DOBITI...

NE PRIMAJTE NA POKLON PČELINJA DRUŠTVA BEZ VETERINARSKOG NALAZA, JER MOŽETE DOBITI ATL S HALALOM!

SHARE

Apel jednog pčelarskog entuzijaste i zaljubljenika, nakon što je savladao najvažniju lekciju u pčelinjaku

Vjerovatno da su svakom mladom pčelaru, prilikom susreta sa pčelama, zadnja stvar na pameti opasnosti koje vrebaju.A taj prvi susret i prvi koraci su posebni – najveći, najdraži i najznačajniji. Niko tada ne razmišlja o padovima, izazovima, iskušenjima, strahovima, brigama…

U slučaju ovog mladog pčelara, čini se, da je sudbina bila dobronamjerna. Umjesto zadnjih lekcija, on je savladao, jednu od najvažnijih već na početku. Susreo se sa ATL-om i to u darovanom društvu, svog dobrog kolege pčelara. Nakon vijesti da je zapčelario, na naselje u tek formirani pčelinjak, mladom pčelaru je stiglo još jedno društvo.

Kako je mladom pčelaru bilo sumnjivo njihovo ponašanje iste večeri je hitno pozvao svoga mentora. Ovaj dolazi slijedeće jutro i otkriva šokantno saznanje – darovano društvo je oboljelo od najopasnije bolesti u svijetu – američke truleži legla.

 Bolna spoznaja

Iste večeri je spaljeno, sve dezinficirano. Ali, ostali su strahovi za ostala društva! Šta ako su zaražena?

Vrijeme će dati odgovor!

Ostala je i dilema – upozoriti kolegu donatora (on sigurno ne zna da u pčelinjaku ima ATL) ili prećutati, jer nikada se ne zna kako će sve to podnijeti pčelarska sujeta.

Mladi pčelar je postupio po savjesti. Istog momenta obavijestio iskusnijeg pčelara o svemu I na takav način spasio ko zna koliko pčelinjaka. Da nije, ATL bi se sigurno širio i među njegovim pčelama, i među pčelama koje su odlazile na ispašu širom BiH. O kasnom proljeću ili jeseni, kada je prisutan grabež, a u vrijeme grabeža se bolest najlakše prenosi – ne smijemo ni razmišljati

Američka trulež legla je izrazito zarazna bolest koja, ako se ne suzbija, može uništiti pčelinje društvo i proširiti se na druge košnice u istom i drugim pčelinjacima. Što je najgore, sa pojavom zaraze u pčelinjem društvu dolazi do inficiranja opreme i svih pčelinjih proizvoda.

Uzrok ovome je što izazivač američke truleži, bakterija poznata po latinskom imenu Bacillus larvae , u procesu svoga razmnožavanja formira spore koje se mogu godinama i decenijama održavati na opremi i u pčelinjim proizvodima. Zbog svega ovog, američka trulež legla je kod nas uvrštena u one zaraze domaćih životinja koje se po zakonu obavezno suzbijaju.

Najvažniji koraci

Prvi i najvažniji korak za uspješno suzbijanje američke truleži legla je rano otkrivanje bolesti od strane pčelara. Neophodno je u regularnim razmacima detaljnije vršiti pregled satova sa leglom. Onde gdje ranije nije bilo pojave bolesti, detaljan pregled treba izvršiti u proljeće, prije nego dođe do naglog razvoja i jačanja pčelinjih društava i unosa velikih količina nektara.

Ako je u okolini otkrivena američka trulež legla, preglede radi otkrivanja ove zaraze treba vršiti češće i pažljivije. Ako se u jednom društvu na pčelinjaku otkrije trulež, onda se mora izvršiti pregled svih ostalih pčelinjih društava u poluprečniku od 3-4 km.

Američka trulež je oboljenje koje se uglavnom manifestuje na poklopljenom pčelinjem leglu. Ondje gdje je u pitanju početak zaraze obično se nađe samo nekoliko ćelija sa uginulim larvama. Pošto larva uginjava u uspravnom položaju, ćelija je u tom stadijumu već prekrivena voštanim poklopcem. Takve ćelije zaostanu poslije izvođenja pčela iz zdravih ćelija i ti poklopci su najčešće malo ugnuti, uz prisustvo rupice nepravilnog oblika. Boja takvih poklopaca je tamnija i daje izgled na rđu. Ponekad su ti voštani poklopci djelimično ili sasvim uklonjeni od pčela pa se odmah može zapaziti već deformisana i promijenjena boja larve koja leži na donjoj strani ćelije.

Larve koje su uginule od američke truleži pretvorene su u kašastu masu, zatvoreno sive boje koja se oteže ako se u nju stavi i povuče čačkalica ili palidrvce. Ovaj ostatak od larve oteže se više od 2,5 cm. Uginulo leglo ima miris na tutkalo i pokvarenu ribu. Ako tako uginule larve ostanu duže od mjesec dana, u ćeliji saća dolazi do sasušivanja i pretvaranja u tamnu ljuspu koja je čvrsto prilijepljena za donju stranu ćelije. Najkarekterističniji znak je jezičak lutke koji se proteže prema centru ćelije. Ovo je iako ne uvijek, često vidljivo na uginuloj lutki i ostacima u vidu ljuspa.

Dobro upućen pčelar – pregledač ili inspektor za pčelinje bolesti može neposredno utvrditi dijagnozu na samom pčelinjaku. Ipak, treba sve provjeriti kod mjerodavne I ovlaštene veterinarske ustanove.

Pored toga što je bolest opasna i izrazito zarazna, veoma je podmukla jer se u početnoj fazi vrlo teško otkriva. Bolest se ne manifestuje sve dok leglo ne bude zatvoreno, pa ni poslije toga, čitavih 12 dana se ne vide nikakve promjene na leglu. Kad bolest postane vidljiva, ona je već toliko uzela maha i zaražene zajednice se moraju uništavati.

Zato svaki pčelar treba biti i mali bioolog, veterinar, botaničar, meteorolog, ali prije svega čovjek. Uspješni su i veliki samo oni koji najbolje uzajamno povežu sve ove discipline.

Ne zaboravimo da odgovornost prema svojim pčelama je jednaka ili čak i veća od odgovornosti ostalih pčelara. Kad ostvarimo ovakvu kulturu pčelarenja i model ponašanja nećemo imati slučajeve da nam ATL uništava čitave pčelinjake kao nedavno u Konjicu, Modriči, Maglaju, Ilijašu, na Nišićkoj visoravni, u Brčkom i ko zna – gdje sve! Nećemo svjedočiti panici pčelara, koji je ni kriv ni dužan, na poklon dobio ATL iz Maglaja, sa Bjelašnice, iz Brčkog, Ilijaša, Tuzle, Širokog… I to s halalom!

SAVJET PLUS – Ne primati na poklon, bez svježeg veterinarskog nalaza o zdravlju pčela, ni jednu zajednicu! Isto tako zahvaliti se donatoru za košnice, ramove i ostalu pčelarsku opremu

 Priča jednog iskusnog pčelara: ATL STIGAO U LR NASTAVCIMA

Kod mene se ATL pojavio u LR košnici plave boje. A kako je stigla bolest?

Naime, jednom kolegi po struci, izuzetno dobrom čovjeku, zaljubljeniku u prirodu, nekoliko puta sam pomogao oko pčela. Kad sam mu zadnji put pomogao, da bi mi se nekako odužio, navalio je da mi pokloni nekoliko LR nastavaka jer ih ima viška.

Odbijao sam jer sam ih i ja imao viška i zaista mi ničega nije falilo. No, pošto nije odustajao, a meni bilo nezgodno, pristao sam i ubacio mi je 4 nastavka (svi plave boje).

Žurio sam i samo sam ih istovario na pčelinjak, rekavši sinovima da ih oni sklone i opale. Nisu to uradili. Imao sam puno društava i nije mi bilo do bakćanja sa ta 4 nastavka, tako su i ostali na otvorenom. Velika greška!!!

Bio sam na poslu kad mi je sin javio da na pčelinjaku imamo 3 roja. Rekao sam obojici sinova da znaju šta treba, a ja ću doći kad mognem. Htio sam da sami sve odrade pa makar sve nakaradno odradili.

Odradili su sve dobro, samo što su uzeli one plave nastavke. Odmah su postavili i brojeve, tako da je meni samo ostalo da evidentiram i pohvalim sinove.

Slijedeće godine u toj plavoj košnici otkrio sam ATL! Da nesreća bude veća, otkrio sam još na nekoliko društava.

Pola kilometra dalje, moj komšija I prijatelj ostao je bez kompletnog pčelinjaka. Zbog ATL-a, naravno. Od tada on se više nikada nije vratio pčelarstvu.

Poznat mi je slučaj jednog ratnog vojnog invalida. Njemu su pčele redovno umirale godinama, ostalo mu samo nekoliko u životu, a i one bile “šaka jada”.

Moj prijatelj, profesionalni pčelar, pomogao mu je jednom, te ga upozorio na ATL. Rekao je i meni da se  pripazim.

Tada sam tom čovjeku ponudio pomoć. Molio ga da sve spali, a da mu ja dadnem zdrave pčele. Nije pristao, ali je ostao bez svih društava. Kasnije je prazne nastavke i ostalo prodao jednom pohlepnom ljudini i već sljedeće godine taj je ostao bez pčela. Strujka dijagnosticirala ATL.

Brzi test za otkrivanje ATL-a

Jedan brz i prost test za dokazivanje prisustva američke truleži zasniva se na osobini Bacillas larvae da proizvodi proteolitične enzime. Ovaj test se može izvesti na pčelinjaku ako se sumnjiva ljuspa ili trula larva otopi u 3-4 mililitra vode kojoj je dodat jedan procenat obranog mlijeka u prahu.

Epruveta se drži na temperaturi od 37 °C. ukoliko se spore Bacillas larvae prisutni rastvor se izbistri nakon 10-20 minuta.

Ako je u pitanju uginula larva od evropske truleži ili neke bolesti legla, rastvor ostaje mutan.

Ukoliko postoji sumnja na ATL, treba isjeći parče saća sa zaraženim leglom na mjestu gdje su promjene najočiglednije, približnih dimenzija 10х10 cm. Uzorak saća obavezno zamotati u čist papir i pakovati u kartonsku kutijicu, nikako ne koristiti najlon kesice. Uzorak se šalje u nadležnu veterinarsku ustanovu, sa propratnim pismom koje sadrži osnovne podatke o pčelaru i pčelinjaku

(bhpčelar)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY