Pčelar i dipl. inženjer hemije Rašid Zorlak: KAKO UBRZATI PROLJETNI RAZVOJ PČELINJE...

Pčelar i dipl. inženjer hemije Rašid Zorlak: KAKO UBRZATI PROLJETNI RAZVOJ PČELINJE ZAJEDNICE?

SHARE

Prvi proljetni pregled je jedan od ključeva i jedan od najvažnijih zahvata koje pčelar čini u toku cijele pčelarske sezone te mu treba posvetiti punu pažnju i izvršiti adekvatnu pripremu za dobijanje istog. Objavljujemo Zorlakov dokazani recept i aktivnosti u najvažnijem trenutku u košnici – kada pčele počinju unositi polen. Kroz moje dugogodišnje iskustvo, ovim zahvatom pčelinja zajednica se za 15 dana brže razvije u odnosu na zajednicu gdje moji postupci nisu poduzeti.U vremenskom periodu nakon uzimljavanja pčelinje zajednice do pojave legla pčelaru preostaje da nadgleda pčelinjak i košnice na njemu, da priprema kompletnu opremu za predstojeći period, da posjećuje predavanja, da izučava literaturu, da sačini lični plan rada za cijeli tok pčelarske sezone. Drugim riječima, mora ući potpuno spreman u predstojeći period pčelarske sezone.

Ljekarske slušalice

U toku zimovanja pčelinja zajednica se skuplja u zimsko pčelinje klupko i, što je temperatura van košnice niža, pčelinje klupko se steže i obrnuto. U sredini pčelinjeg klupka temperatura je od 15-20 C, a na periferiji klupka od 9-10 C. U tim uvijetima pčele se nalaze u poluukočenom stanju. Međutim uvijek postoji kretanje pčela, iz unutrašnjosti klupka ka periferiji kad uzimaju hranu, a time obezbjeđuju energiju i omogućuju održavanje tih temperatura. Što je veći broj pčela u klupku, to je održavanje temperature lakše. Iz ovog se vidi da pčele ne provode zimski san već se njihove životne funkcije svode na minimum i tada troše veoma malo hrane (oko 1 kg meda za jedan mjesec).

Svako uznemiravanje pčela u ovom periodu je veoma štetno, odvajaju se od klupka i propadaju, a uzimanjem većih količina hrane dolazi do opterećenja crijeva izmetom što ih iscrpljuje uz povećanje vlage u košnici i kapljičaste kondenzacije što dodatno može uznemiriti pčele.

Ako pčelar iz bilo kojeg razloga želi provjeriti stanje pčela, bez kuckanja i uznemiravanja, najbolje je da to učini pomoću ljekarskih slušalica – stetoskopa prislanjanjem istih uz košnicu pri čemu tačno može odrediti gdje je formirano zimsko pčelinje klupko, a na osnovu zujanja pčela.

Ako prislanjanjem slušalica sa zadnje strane na sredini donjeg korpusa osjeti najintenzivnije zujanje, to znači da je klupko formirano onako kako smo željeli, u suprotnom može biti pomjereno u jednu od strana, što također otkrivamo putem slušalica. Sve takve košnice treba zabilježiti i odmah kada se ukaže prilika te košnice (prve) treba pregledati i eventualno intervenisati.

Može se desiti da pčele umru od gladi i ako je košnica puna meda (klupko krenulo u jednu stranu, pojelo hranu, a zbog niskih temperatura nije se moglo vratiti i tu je umrlo – karakteristično ako su pčele uzimljene na jednom korpusu.
U slučaju da pčelar ne raspolaže sa stetoskopom, može mu kao zamjena poslužiti komad tankog gumenog ili plastičnog crijeva (promjera da se slobodno može uvući preko leta u košnicu).

Smjene generacija

Pri kraju zime, dok su još u zimskom klupku, pčele osjete dolazak proljeća (na osnovu čega i kako nije razjašnjeno), počinju intenzivnije hraniti maticu matičnom mliječi te ona počinje nositi jaja (to je obično početkom februara, mada se leglo nekih godina pojavi u drugoj polovini januara).

Onog trenutka kada matica snese prvo jaje, režim življenja pčelinje zajednice u potpunosti se mijenja. Prije svega, odmah se povećava temperatura od 15-20 C na temperaturu od 34-35 C, odnosno na temperaturu za inkubaciju jaja. To je tzv. temperaturni skok. Od tog momenta, pa do kraja pčelarske sezone pčele hrane leglo, održavaju potrebnu temperaturu i pri tome, ovisno o količini legla, troše sve veću i veću količinu hrane. Pored toga, troše i veliku količinu polena, a to znači da je za brzi proljetni razvoj, uz ostale uslove, potrebna dovoljna količina kvalitetne hrane i polena.

Postepeno u pčelinjoj zajednici dolazi do smjene generacija, stare zimske pčele izumiru, a nove preuzimaju njihovu ulogu. Neprekidno u košnici dolazi do promjene omjera starih i mladih pčela i sve dok se ne postigne omjer 2/3 mladih i 1/3 starih pčela, u košnici je kritičan period razvoja pčelinje zajednice. Ako u zimu nije ušao dovoljan broj mladih pčela, može se desiti da su stare pčele uzgojile leglo i umrle prije nego što su se pojavile mlade generacije pčela. Pored toga, u ovom vremenskom periodu starije pčele su manje otporne na bolesti te usljed toga brže propadaju.

Neiskusni pčelari znaju se žaliti kako su im društva propala, u košnici nema pčela već samo leglo, a nisu svjesni da je društvo propalo isključivo iz razloga nedovoljne brige u prošloj sezoni i ulaska u zimu sa starijim iscrpljenim pčelama.

Prvi pregled krajem februara

U mjesecu aprilu došlo je do potpune smjene generacija pčela i tada društvo otpočinje život sa novim generacijama pčela i od njihove brojnosti u tom periodu, uz ovakve uvjete, ovisi uspjeh pčelarske sezone. U košnici su se pojavili mladi trutovi.

Kroz ovaj vrlo kratki opis može se uočiti prirodni tok razvoja pčelinje zajednice, može se zaključiti da je ovo veoma kritični period za opstanak pčelinje zajednice. Kada smo upoznali ove činjenice, svaki pčelar treba sebi postaviti pitanje: šta učiniti da se pčelinjoj zajednici pomogne, da joj omogućimo što lakše i bezbolnije preživljavanje pa samim tim utičemo na brzi proljetni razvoj.

Kroz moj dugogodišnji rad i eksperimentisanje upoznao sam određene zakonomjernosti i mogu se pohvaliti da veoma brzo razvijam pčelinje zajednice, te ovim putem predlažem radnje i postupke koji su u toj funkciji.

1. Krajem januara i početkom februara, a kada se ukaže koji ljepši dan obavezno dodati mednu pogaču (medna pogača obavezno treba da sadrži 5% pekarskog kvasca uz dodatak eliksira a što je objašnjeno u listu BH pčelar broj 2).
2. Pažljivo, bez uznemiravanja, čistilicom za košnice kroz leto izvući što je moguće veći broj mrtvih pčela u posebnu posudu (kasnije zakopati ili spaliti). Na ovaj način umnogome pomažemo pčelinjoj zajednici, pčele se posebno iscrpljuju iznoseći mrtve pčele iz košnica čisteći podnjaču.
3. U ovom vremenskom periodu oko košnica je odgurnut snijeg, razasuto sijeno, slama, kukuruzovina, granje, piljevina i sl. i onemogućeno pčelama da nakon pročisnih letova padaju na snijeg.
4. Na pčelinjake postaviti pojilo uz dodatak do 0,1% kuhinjske soli.
5. U toku boravka na pčelinjaku vršiti vizuelni pregled pčelinjih zajednica posebno obraćajući pažnju na leto i ponašanje pčela na istom. Na osnovu ponašanja pčela mogu se izvući dosta pouzdani zaključci o stanju pčelinje zajednice. Dobro je to objašnjeno u svakoj pčelarskoj literaturi.
6. Krajem februara i početkom marta (ovisno o vremenskim prilikama) izvršiti prvi proljetni pregled svih pčelinjih zajednica i utvrditi uz istovremenu intervenciju i zahvate: količinu hrane, zdravstveno stanje, kvalitet matice, količinu i kvalitet legla, kvalitet saća i dr.

Šta uraditi kada pčele počinju unositi polen u košnice?

Čitateljima BH PČELARA ali i svim pčelarima poklanjam vlastitu recepturu. Nije poznata u literaturi, ali sam ponosan na ovaj moj eksperiment. Onog trenutka kada pčele počinju unositi polen u košnice potrebno je uraditi slijedeće:

U tepsije veće površine (ili neke druge posude) pripremiti sadržaj, koji umnogome zamjenjuje polen i materijal za zatvaranje poklopaca na leglu. Po mom receptu sastoji se od slijedećeg:
– obezmašćeno sojino brašno (osnova, 2/3 sadržaja)
– dobro samljeveno kukuruzno brašno
– sitna piljevina (najbolje bukova)
– fino samljeveni šećer
– osušeni i smrvljeni pekarski kvasac
– osušene i smrvljene rese lijeske i johe (ubrane prošlog proljeća)

Sadržaj izmiješati i razastrijeti na tepsije debljine 3-5 cm. Ujutro – kada grane sunce, unijeti ih u prostoriju gdje nema vlage. Napomena: Pčelari, ovo probajte sa jednom tepsijom, a ja sam siguran da ćete poslije te jedne poredati desetak i pohvaliti me. O ovom eksperimentu imam puno objašnjenje a i vi dobro razmislite i isti možete upotpuniti (velike mogućnosti).

Šta uraditi nakon prvog pregleda?

Uz pregled, pčelar vrši detaljne zabilješke o svim zapažanjima. Podatke unosi na karton koji je rajsnedlom pribijen na unutrašnjem dijelu poklopca ili na neki drugi način. Zabilješke su interne, skraćene, bitne za dalji rad sa tim pčelinjim društvom.
Uz pregled vrši detaljno čišćenje podnjača. Pripremiti od 3-5 rezervnih podnjača, dobro ih očistiti i obavezno opaliti benzinskim plamenikom, plinskim plamenikom ili novinskim papirom (najbolje plinskim plamenikom).

Sa mjesta gdje je bila košnica, istu pomičemo u stranu, na njeno mjesto postavljamo opaljenu podnjaču, a potom na tu podnjaču vraćamo sadržaj košnice. Time smo izmijenili podnjaču.

Skidajući hranilicu odmah ćemo uočiti da li si pčele utrošile mednu pogaču (odstraniti najlon od pogače) potom gledamo snagu pčelinje zajednice (opšti utisak) i gdje je razmještena i kako je centrirati u sredinu.

Vadimo pretposljednji ram (najlakše) isti ostavljamo u stranu pored košnice i vršimo detaljan pregled analizirajući količinu hrane, vitalnost zajednice, zdravstveno stanje, kvalitet matice (ovisno kako i koliko nosi), a samim tim količinu i kvalitet legla, kvalitet saća i dr.

Na osnovu te spoznaje pčelar treba preduzeti adekvatne zahvate.
Ako u ovom vremenskom periodu pčelinja zajednica ima tri rama zatvorenog legla potrebno je izvaditi srednji ram, okrenuti ga za 180 stepeni, nožem zaparati vijence meda na ramovima pored legla. Pčelinja zajednica će odmah preduzeti mjere da uspostavi ravnotežu, da učini kompaktnost legla i matica će veoma brzo začeći sve novoočišćene stanice saća.

Ako pčelinja zajednica ima četiri rama legla, onda okretanje za 180 stepeni i otvaranje poklopca na vijencima meda treba obaviti sa drugim i četvrtim ramom legla. Time smo pčelinje društvo izbacili iz ravnoteže, a ono će po prirodnom nagonu težiti da što prije uspostavi kompaktnost pčelinjeg legla, ubrzano čisteći ćelije saća od meda, njihovu dezinfekciju, a matica će ubrzano zalijegati pripremljene ćelije. Na ovaj način pčelar pospješuje razvoj pčelinje zajednice.

Ako opšte stanje pčelinje zajednice izgleda vitalno sa 4 – 5 ramova legla, možemo kompletan korpus sa sadržajem okrenuti za 180 stepeni uz djelimično otvaranje poklopaca na vijencima meda.

Ako je pčelinja zajednica zimovala na dva korpusa, onda je u većini slučajeva idući za hranom u proljeće smještena u drugom korpusu. Postupak je praktično isti, s tim što tokom izmjene podnjače drugi korpus sa pčelama, uz okretanje za 180 stepeni, postavljamo na podnjaču, a prvi korpus na njegovo mjesto. Drugim riječima, izvršili smo izmjenu korpusa.

Može se postaviti pitanje zašto je potrebno činiti ovakve zahvate?

Odgovor se nalazi u činjenici da matica, kao i sva živa stvorenja, traži najpovoljnije uvjete za razvoj svog potomstva tako da, nakon zalijeganja jaja u sredini pčelinjeg klupka, zalijeganje nastavlja tamo gdje je veće prisustvo kiseonika, (to je prema letu, a med ostaje suprotno od leta). Okretanjem korpusa ili ramova za 180 stepeni po horizontali dovodimo med koji smo zaparali prema letu, a leglo suprotno do njega. Odmah će pčele med raznositi i smještati ga na krajeve košnice ili u drugi korpus, čisteći ćelije za zalijeganje, a matica će ubrzo leto zaleći sve očišćene ćelije, a što je i cilj ovog zahvata. Time je pčelar direktno utjecao i ubrzao proljetni razvoj pčelinje zajednice. Kroz moje dugogodišnje iskustvo, ovim zahvatom pčelinja zajednica se za 15 dana brže razvije u odnosu na zajednicu gdje ovaj postupak nije poduzet.

Obavezno (ako vremenski uvjeti dozvoljavaju) otpočeti sa stimulativnom prihranom pčelinjih zajednica šećernim sirupom odnosa 1:1 uz dodatak pripremljenog eliksira (objašnjeno u mojim drugim tekstovima, možete ih naći na portalu ili u printanom izdanju BH PČELARA)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY