Pčelarska iskustva: FEBRUARSKA PODNJAČA “GOVORI” O STANJU DRUŠTVA

Pčelarska iskustva: FEBRUARSKA PODNJAČA “GOVORI” O STANJU DRUŠTVA

SHARE

Svaka podnjača nam priča o stanju u pčelinjem društvu. Po količini uginulih pčela na podnjači znamo kako je društvo zimovalo. Ako ih je puno, to nam kazuje da je društvo imalo nepovoljne uslove zimovanja.

Broj pčela u zajednici u februaru stagnira, a slabije zajednice dodatno oslabe. Stare zimske pčele polako umiru, a na njihovo mjesto dolaze prve mlade pčele koje su zaležene u januaru. Iskustva Bože Kakuće iz Višegrada, jednog od najuspješnijih bh. pčelara, vjerujemo bit će od velike koristi

Potrošnja hrane je nešto veća nego u januaru, zbog potrebe održavanja mikroklime u klubetu i odgajanja legla. Sada se pojačava utopljavajući materijal iznad legla sa nekoliko listova novinskog papira i mijenjaju vlažni listovi.

Prvi lijep dan sa temperaturom iznad 12° C treba iskoristiti za čišćenje podnjača. To nam je jedinstvena prilika da napravimo i prvu procjenu stanja u pčelinjim društvima bez nepotrebnog otvaranja i rashlađivanja legla. Moj prijatelj, stari iskusni pčelar iz Foče, Čedo Fuštar je to nazvao “čitanje podnjače”.
Izmet upozorava na nozemozu

I zaista, svaka podnjača nam priča o stanju u pčelinjem društvu. Po količini uginulih pčela na podnjači znamo kako je društvo zimovalo. Ako ih je puno, to nam kazuje da je društvo imalo nepovoljne uslove zimovanja.

Položaj uginulih pčela nam kazuje i o položaju klubeta u košnici, a količina i raspored otpalih mrvica voska, koje potječu od otklopljenih poklopaca sa saća govori nam o količini potrošene hrane i kretanju klubeta u košnici. Na podnjači se nađu i razni uljezi koji su pri posjeti pčelama stradali. Puno raskomadanih pčela, krupnijih komada saća upozorava nas na prisustvo miša u košnici. Njega ćemo prepoznati i po karakterističnom izmetu.

Pod uprljan pčelinjim izmetom upozorava nas na moguću nozemozu, a toksikoza medljikom ostavlja slične tragove. Na podu otkrivamo i eventualno prisustvo krečnog legla.

Voda na podnjači i pojava plijesni kazuje o nedovoljnoj i nepravilnoj ventilaciji. Ukoliko imamo obične drvene podnjače, pri podizanju košnica radi vađenja podnjače procjenimo (po težini) i količinu hrane u košnici. Po ponašanju pčela, a posebno po intenzitetu brujanja, cijenimo ima li matice u društvu ili ne.

Ako je podnjača čista, sa vrlo malo ili nimalo mrtvih pčela, to nam kazuje da se radi o snažnoj i zdravoj pčelinjoj zajednici sa izraženim higijenskim ponašanjem.
Kao što se vidi iz navedenog, podnjača je knjiga za čitanje. Ukoliko se sumnja na neko obolenje, uginule pčele treba skupiti (oko 40 komada) u papirne kesice (nikako ne u plastične), kesice numerisati prema košnicama i poslati u najbližu veterinarsku ambulantu ili direktno u veterinarski institut “Vaso Butozan” u Banja Luci ili u Veterinarski fakultet u Sarajevu.

Pogača

Ostale uginule pčele sa podnjače treba stresti u posudu i na kraju zapaliti u prethodno iskopanoj rupi i zatrpati. Vosak sa podnjača koji potječe sa mednih poklopčića izuzetnog je kvaliteta i treba ga sastrugati u posudu i pretopiti. Podnjača se zatim dezinfikuje vatrom iz plinskog gorionika i vrati društvu od kog je oduzeta.

Prema kazivanju Bože Kakuće, višegradskog pčelarskog stručnjaka, on u februaru dodaje  prvu stimulativnu pogaču. Ovo se radi kad temperatura pređe preko 14° C, a još je bolje ako je preko 17° C. Tad se izvrši i prvi proljetni pregled legla i snage društva, a tu je prilika i da se uvjerimo koliko nam je bilo precizno “čitanje podnjače”.

Broj posjednutih ulica govori nam o snazi društva, kompaktnost i količina legla o kvalitetu matice, a ako su pčele na satonošama to nam kazuje da su potrošeni vijenci meda iznad legla. Pri obavljanju ovih radnji, košnicu treba što kraće držati otvorenu da ne izazovemo prehladu legla, što može znatno usporiti razvoj.

Već tada se pravi plan spajanja zajednica za brži proljetni razvoj, pri čemu nastojim eliminisati sve slabiće na pčelinjaku.

Ukoliko nismo postavili higijensko pojilo ranije, to treba uraditi u februaru. Ako ima snijega, korisno ga je očistiti ispred poletaljki i nasuti slame, sijena ili neku tamnu prostirku, koja će spriječiti smrzavanje pčela pri povratku sa prvih izleta.

Ukoliko pčele nemaju dovoljno polena za ishranu legla, treba ga dodati iz rezerve ili dodati obogaćene pogače.

Ostatak vremena u februaru treba iskoristiti za pripremu opreme i pribora, opravku sanduka, ožičavanje okvirova i utapanje satnih osnova.

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY