PČELARSKA PRAKSA: Da li u zimskom periodu otvarati košnice?

PČELARSKA PRAKSA: Da li u zimskom periodu otvarati košnice?

SHARE

Po sitnim otpacima koji nastaju otklapanjem ćelija saća sa medom, a koje možemo vidjeti na ulošku žičane podnice možemo zaključiti u kom dijelu košnice se nalazi pčelinje klupko. Ako se otpaci nalaze prema zadnjem dijelu košnice, to je znak da su pčele vjerovatno potrošile dosta hrane i polako, idući za hranom, sa klupkom stigle u zadnji dio košnice. Ako su pčele nemirne, dezorganizovane, ako hodaju po letu kao da nešto traže, čim bude zgodna prilika košnicu treba pregledati. Pregledom se najčešće ustanovi da u takvoj zajednici nema matice

Do prvih proljećnih dana i sunčevih zraka nema mnogo poslova na samom pčelinjaku. Sezona je ozbiljnih pčelarskih sajmova i predavanja. Najviše je posla u pčelarskim radionicama. Čiste se prazne košnice i ramovi, uvlači se žica, priprema satna osnova, razmišlja se o greškama i propustima u zadnjoj sezoni, prave se planovi za nadolazeću pčelarsku sezonu.

 Ne uznemiravati pčele!

Na pčelinjaku je u ovom periodu najvažnije održati potpuni mir. Košnice treba otvarati samo ciljano, sa dobrim razlogom. Ne treba ih otvarati i bespotrebno uznemiravati pčele sa izgovorom „samo da se pozdravimo u Novoj godini“.

Ljudska znatiželja je neizmjerna, gotovo kao i ljudska glupost. U pčelarstvu su te dvije pojave često gotovo iste. Iskusniji pčelari o stanju pčelinje zajednice mogu mnogo da saznaju bez otvaranja košnica, samo posmatranjem leta na košnici i uloška žičane podnice u periodu kad pčele izlijeću, ali i periodu kad ne izlijeću.

Po sitnim otpacima  koji nastaju otklapanjem ćelija saća sa medom, a koje možemo vidjeti na ulošku žičane podnice možemo zaključiti u kom dijelu košnice se nalazi pčelinje klupko. Ako smo u jesen ostavili pčelama dovoljno hrane, a na ulošku žičane podnice nađemo sitne komadiće voska na prednjoj strani košnice, bliže letu, možemo zaključiti da pčele dobro zimuju i da imaju dovoljne zalihe hrane.

Ako se otpaci nalaze prema zadnjem dijelu košnice, to je znak da su pčele vjerovatno potrošile dosta hrane i polako, idući za hranom, sa klupkom stigle u zadnji dio košnice. U tom slučaju trebamo intervenisati da bi spasili pčele od gladi. Na osnovu ovih otpadaka možemo tačno znati i koliko ulica zaposjeda pčelinje klupko.

Ako na ulošku žičane podnice nađemo krupnije komade saća i komadiće suhe trave, možemo biti sigurni da je tu košnicu posjetio miš. Miševi često, ako mogu ući, naprave gnijezdo u košnici, ali ponekad gnijezdo imaju na drugom mjestu, a u košnicu ulaze samo da se počaste medom.

“Signali” iz košnice

Komadići saća na letu nas takođe upozoravaju na posjetu miša. Leto na kome se nalazi mnogo mrtvih pčela nas dovodi u sumnju da možda nešto nije u redu. U tom slučaju, opet nema potrebe za otvaranjem košnice. Dovoljno je nasloniti uho na zid košnice i pčelarskim nožem malo lupnuti po košnici. Ako je sve u redu, pčele se oglase jakim brujanjem koje kratko traje i naglo se utiša. Ako se brujanje ne utišava, košnicu je potrebno pregledati čim vremenski uslovi dozvole. Najčešće je u pitanju bezmatak ili veliko opterećenje pčela pčelinjim bolestima.

Ako nakon lupkanja pčele ne odgovore brujanjem, moramo se pripremiti na najgore, jer to znači da su pčele uginule. Takvu košnicu odmah otvorimo, uzmemo uzorak pčela koji ćemo poslati u veterinarsku ustanovu na pregled, a zatim košnicu sklonimo sa pčelinjaka. Mrtve pčele obavezno zakopamo u zemlju i pospemo ih vapnom na što udaljenijem mjestu od pčelinjaka.

Pregledom mrtvih pčela veterinarska ustanova će ustanoviti šta je bio uzrok uginuća. To nam je vrlo bitno da bi smo mogli preduzeti adekvatne mjere sanacije i otkloniti propuste u svojoj apitehnici. Kada je dovoljno toplo da pčele izlijeću, posmatranjem leta možemo dosta toga zaključiti. Ako pčele normalno izlijeću i izbacuju nečistoće i poneku uginulu pčelu iz košnice, možemo zaključiti da je sve u redu.

Ako su pčele nemirne, dezorganizovane, ako hodaju po letu kao da nešto traže, čim bude zgodna prilika košnicu treba pregledati. Pregledom se najčešće ustanovi da u takvoj zajednici nema matice. Ako pčele izmetom uprljaju leto, ako pužu oko košnica raširenih krila sa nadutim i savijenim trbuhom, posumnjat ćemo na nozemozu. Uzorke pčela ćemo poslati na pregled, a prostor oko košnica dezinfikovati vapnom.

Kada otopli i počne unos prvog polena, pčelinje zajednice koje ga ne unose treba pregledati jer one vjerovatno nemaju leglo, odnosno nemaju maticu. To je ujedno i pravo vrijeme za dodavanje pčelinje pogače u svrhu stimulisanja pčelinje zajednice na brži razvoj.

 SAT OTKUCAVA, A MI SE NADMUDRUJEMO!

Na pčelarskim forumima, među pčelarima, vodi se velika polemika oko opravdanosti dodavanja pčelinje pogače, oko broja pogača koje treba dodati i oko toga da li pčele skladište pogaču u saće ili ne. To je čisto gubljenje vremena. Zabava za dokone. Takve rasprave sakrivaju pravo lice problema i daju nam potpuno pogrešnu sliku stanja u našem pčelarstvu.

Čime se to bavimo? Jesmo li slijepi? Zar su takva pitanja od kapitalne važnosti za našu budućnost? Dok se mi nadmudrujemo oko nevažnih pitanja, vrijeme neumitno prolazi. Sat otkucava.

Postavimo najprije temelje na kojima ćemo graditi našu pčelarsku budućnost. Napravimo sistem da zaštitimo našu domaću pčelu od nestanka. Bez nje nema ni budućnosti, a ni pčelarstva. Kako?

Manimo se praznih priča i uradimo sve ono što možemo, sve što je realno i moguće. Kako? Za početak odgovorimo na pitanja: U kakvom stanju će biti naše pčelarstvo za pet godina? Idemo li naprijed ili nazad? Kome  koristi unošenje politike, isključivosti i netrpeljivosti u pčelarstvo?

 I najvažnije pitanje: Šta se realno može uraditi na zaštiti domaće pčele i uvođenju sistema u pčelarstvo?  Ključna riječ je realno. Dok se ne spustimo na zemlju i dok se ne suočimo sa sumornom realnošću, nije moguće napraviti pomak. A sat otkucava… Samo da dođe proljeće.

(Arhiv BH pčelara)

 

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY