RADOVI NA PČELINJAKU U AVGUSTU: MJESEC PRIPREMA I TROŠKOVA!

RADOVI NA PČELINJAKU U AVGUSTU: MJESEC PRIPREMA I TROŠKOVA!

SHARE

Piše: Elvir Šehić, predsjednik UP “Bihać” Tel: 061/790-039.
Piše: Elvir Šehić, predsjednik UP “Bihać”
Tel: 061/790-039.

Neko je davno rekao: „pčeli je potreban cvijet, a cvijetu je potrebna pčela“. Kako ljeto odmiče, sve je manje cvijeća i pčela. Nakon ljeta i aktivne sezone polako ali sigurno se primiče najkritičniji period za pčele, a to je zimovanje. Sve što pčelari urade u narednim mjesecima, može pomoći pčelama da lakše i bolje prebrode ovaj, za njih najteži period. Mjesec juli je zadnji mjesec u pčelarskoj godini u kojem obično vrcamo zadnje količine meda i ostvarujemo prinos za razliku od narednog mjeseca gdje ćemo imati uglavnom troškove. Prema mišljenju svih istaknutih pčelara, nova pčelarska sezona počinje početkom avgusta. Uspjeh u narednoj sezoni uglavnom zavisi od priprema koje se obave u avgustu.

AVGUST

Naši djedovi, stari pčelari, su znali iz iskustva, da nova pčelarska sezona počinje u avgustu. Iako za to nisu imali znanstveno objašnjenje, znali su važnost ovog mjeseca za pčelinju zajednicu.

Zbog iskustva naši stari pčelari su govorili “kako sad uzimiš, tako ćeš dogodine vrcati”. Kasnije je i nauka potvrdila da se u ovom mjesecu legu pčele koje će iznijeti sav teret zime i odhraniti prve generacije pčela sljedeće godine. Stoga je potrebno sve aktivnosti  koje treba, obaviti  prije nego te zimske pčele postanu aktivne u košnici, jer rad skraćuje život i može se desiti da te pčele ne dočekaju proljeće ako su se istrošile u jesen.

Mjesec avgust je početak nove pčelarske godine, to je mjesec u kojem pčelari imaju najvažnije aktivnosti u pčelinjaku u toku cijele godine jer sve što urade u ovom mjesecu odrazit će se na zimovanje pčela i prinose u sljedećoj godini.

Priprema pčela u ovom mjesecu  je presudna za prezimljavanje i opstanak pčelinjih društava. Najvažniji poslovi u avgustu su: detaljan pregled pčelinjih društava, obezbjeđenje potrebnih količina hrane, zamjena matica, suzbijanje bolesti i nametnika posebno varoe. Ako se pčelinja društva prihranjuju što u avgustu nije rijedak slučaj jer zbog sve lošijih pašnih prilika skoro da nema pčelara koji ne mora dopuniti zimnicu šećerom , treba biti vrlo obazriv. I najmanja nepažnja može da izazove grabež.

Krajem ljeta i početkom jeseni pojačan je instinkt pčela za obezbjeđivanje rezervne hrane pa je tad grabež posebno izražena.U mjesecu avgustu česte su suše i bespašni period što povećava mogućnost pojave grabeži.

U takvim situacijama  posebno grabeži su izložena društva bez matice, bolesna i slaba, pa zbog toga je važno voditi dnevnik na pčelinjaku, jer kad imamo evidenciju stanja lako ćemo se posvetiti sa posebnom pažnjom tim rizičnim zajednicama. Takva društva je najbolje odstraniti iz pčelinjaka dok se ne saniraju jer grabež se širi kao požar, kad krene teško se zaustavlja.

Šećerni sirup dodaje se isključivo u večernjim satima u količinama koje pčele mogu iz hranilice uzeti i tokom noći preraditi. Hranilice ne smiju da cure a, izvan košnice  pogotovo po košnicama se ne smiju ostaviti tragovi sirupa. Često pčelari zbog brzine ukapaju krovove i stijenke košnica sirupom, a to je jako opasno i čest povod za izbijanje grabeži.

Ako do grabeži ipak dođe, interveniše se tako što se leta suze da može proći samo jedna pčela. Poletaljka se premaže bademovim uljem, naftom ili lizolom. Ukoliko ove mjere ne budu od pomoći a uglavnom nisu, napadnuta  košnica se zatvara i prenosi u tamnu prostoriju gdje pčele nemaju pristup. Mjesto na kojem je bila košnica isprska se nekom od navedenih tečnosti i postavi se prazna košnica na to mjesto. Nakon izvjesnog vremena tuđice će odustati i pokušati da nađu neku drugu košnicu za pljačkanje, stoga kod pojave grabeži na jednoj košnici moramo suziti leta svim košnicama na pčelinjaku.

Nije uvijek u avgustu bespaša, jer ako tokom ljeta bude kišovito u avgustu može biti solidne paše sa otave, što pomaže da se matica stimuliše na prirodan način za intenzivno polaganje jaja, a pčele na njegovanje legla. Stimulacija prirodnom pašom ili prihranom dovodi do toga da se u avgustu  količina legla poveća i do 30 %. Stoga  ako u prirodi nema paše, obavezno je prihranjivanje bilo sirupom ili pčelinjim pogačicama.

Prihranjivanjem se stimuliše razvoj legla i dopunjuju zalihe hrane. U avgustu se prije dopune zimnice odstranjuje staro saće i pravi raspored okvira u košnici. Ramovi se raspoređuju tako da zimsko klube i prolećno leglo budu na najkvalitetnijem saću. Posebno treba obratiti pažnju na zalihe polena (perge) i te ramove pomjeriti do legla; u nedostaku prenijeti iz košnica gdje ima viška.

Staro i nepravilno izrađeno saće se vadi na pretapanje. Hrana treba da je na dohvatu pčelama kako bi se klube što manje pomjeralo. Zbog nepravilno raspoređene hrane desi se da pčelinja društva uginu od gladi a u košnici ima dovoljno hrane samo nije pristupačna. Posebno treba voditi računa da se prekontroliše ima li u košnicama medljikovca.

Ukoliko ga ima takav med se „obavezno“ odstranjuje iz košnica, a prihranjivanjem se dopunjuju potrebne količine hrane za zimu. U medljikovcu i medu od voćnih sokova ima dosta nesvarljivih materija što je izuzetno štetno za zimovanje pčela. Može se javiti oboljenje crijevnog trakta pčela, a u težim slučajevima dolazi do uginuća pčela.

Početkom avgusta se liječenju pčela pristupa agresivnije, posebno suzbijanju varoe. Varoa se u avgustu tretira mravljom kiselinom, i drugim dozvoljenim sredstvima.

Potrebno je preduzeti mjere koje suzbijaju pojavu nozemoze. U avgustu se na pčelinjaku u značajnoj mjeri pojavljuju osice i stršljenovi, koji mogu da naprave veliku štetu. Zbog najezde osa i stršljenova obavezno postaviti klopke za iste, u flaše sipati pivo, sirće i malo šećera.

Višak saća uskladištiti na čistom i suhom mjestu i preduzeti sve potrebne mjere za čuvanje od voskovog moljca. Ja godinama rezervno saće čuvam na promahi i bez ikakvih hemijskih preparata. Nastavci se slože na „kant“ na mjesto gdje konstantno struji zrak i ima svjetlosti. U takvim uvjetima voskov moljac se ne može razmnožavati i saće ostaje netaknuto. U avgustu je potrebno obavezno kontrolisati higijenske pojilice i obezbijediti da su aktivne jer u ovom mjesecu dnevne temperature se  rijetko spuštaju ispod 30c.

(bhpcelar/arhiva BH pčelara)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY