Rajko Radivojac: PRIPREMA PČELINJIH ZAJEDNICA ZA PROIZVODNJU MEDA U SAĆU

Rajko Radivojac: PRIPREMA PČELINJIH ZAJEDNICA ZA PROIZVODNJU MEDA U SAĆU

SHARE

Kupci se sve više okreću ovom proizvodu, jer im je saće kakva-takva garancija da je med prirodan i ispravan. Ovo je zahtjevna, ali veoma isplativa proizvodnja

Proizvodnja meda u saću je dosta zahtjevna, ali veoma isplativa proizvodnja. Kupci se sve više okreću ovom proizvodu, jer im je saće kakva-takva garancija da je med prirodan i ispravan. Da bi se moglo pristupiti ovoj proizvodnji potrebno je ispuniti dva osnovna preduslova:

1. Potrebno je imati izuzetno jake proizvodne pčelinje zajednice.
2. Na području gdje držimo pčele mora postojati jaka pčelinja paša sa velikim dnevnim unosima.

Med u saću se proizvodi u namjenskm boksesima, koji mogu biti plastični ili napravljeni od drveta. I jedni i drugi se ugrađuju u poluram, odnosno u ram za polunastavak. U bokses se stavi samo mala traka satne osnove, da posluži kao početak prirodnom saću koje će pčele izgraditi.

Priprema zajednica

Priprema pčelinjih zajednica za ovu proizvodnju se u početku ne razlikuje od pripreme za klasičnu proizvodnju meda. To su sve one mjere koje provodimo za stvaranje jakih pčelinjih zajednica. Kad stvorimo jake zajednice, onda provodimo poseban postupak pripreme za proizvodnju meda u saću. Osnovnu tehniku osmislio je američki pčelar Kilion, a u praksi postoji nekoliko varijacija njegove metode. Opisaćemo jednu od njih.

Na desetak dana prije očekivane jake paše pčelinja zajednica nam je razvijena na dva nastavka LR ili čak nešto i više od toga. To je trenutak kada svodimo zajednicu na jedan nastavak. Jednostavno, stresemo sve pčele u jedan nastavak, a višak ramova sa leglom bez pčela dodamo nekoj zajednici koju ne koristimo za ovu proizvodnju.

Nakon stresanja pčela odmah dodamo jedan polunastavak sa boksesima. Ako koristimo plastične boksese matična rešetka nam nije potrebna. Na ovaj način smo omogućili pojavu rojevog raspoloženja. Za nekoliko dana pojaviće se rojevi matičnjaci. Tada odstranjujemo maticu iz košnice i porušimo sve rojeve matičnjake.

Četvrtog dana od uklanjanja matice moramo obratiti pažnju na prinudne matičnjake i porušiti i njih. Da bi smo bili sigurni da nam neće promaći neki od prinudnih matičnjaka preporučuje se da se pčele stresu sa ramova na prostirku koju postavimo ispred leta, a onda poruše matičnjaci.

Osmog dana od uklanjanja matice kad više nema otvorenog legla ni mogućnosti da se pojave prislini matičnjaci, zajednici dodajemo mladu oplođenu maticu ili zreo vještački uzgojen matičnjak.

Važno je naglasiti da nam ne smije promaći niti jedan prisilni matičnjak, jer ako nam se to desi bez obzira na mladu maticu ili zreo matičnjak koji smo dodali može lako doći do rojenja. Ako smo sve uradili kako treba do rojenja neće doći, a zajednica ima snagu i radno raspoloženje koje je svojstveno roju.

Precizna tehnologija

Treba obratiti pažnju i na način dodavanja novih polunastavaka sa boksesima. Ako to uradimo suviše rano ili nestručno pčele neće ravnomjerno rasporediti med. Dobićemo djelimično ispunjene boksese, što svakako ne želimo.

Kad je prvi polunastavak ispunjen nektarom oko 2/3 sledeći polunastavak se dodaje iznad njega. Kad prvi polunastavak bude gotovo sav ispunjen nektarom zamjenićemo im mjesta. Pčele će dovršiti sekcije u polunastavku koji smo prvi dodali, a koji nam je sad na vrhu košnice, a onda unositi nektar u donji polunastavak. Ako je jaka paša, pa imamo potrebu za dodavanjem i trećeg polunastavka opet ćemo uraditi na sličan način.

Treći polunastavak ćemo staviti na vrh košnice. Kad donji polunastavak bude gotovo ispunjen nektarom treći polunastavak sa vrha košnice stavićemo ispod njega. Znači, na vrhu košnice biće nam polunastavak koji smo prvi dodali. On je pun meda. Ispod njega će biti polunastavak gotovo pun meda kojeg smo dodali kao drugi, a ispod drugog će biti poluprazan polunastavak kojeg smo zadnjeg dodali.

Kod oduzimanja meda u saću moramo dobro paziti da prilikom oslobađanja ramova od pčela ne oštetimo voštane poklopčiće i tako sve upropastimo. Najbolje je u tu svrhu koristiti bježalice. Polunastavke sa ramovima koji su djelimično izgrađeni i djelimično napunjeni medom oslobodićemo od meda pažljivim vrcanjem. Vratićemo ih pčelama da ih poprave i očiste od zaostalog meda, a onda ćemo ih čuvati u skladištu do naredne sezone. Te polunastavke ćemo dodati kao prve u novom ciklusu proizvodnje.

Plastični boksesi imaju odgovarajuće kutije u koje ćemo saće sa medom hermetički zapakovati, a saće u drvenim boksesima možemo omotati celofanom.

Med u saću se čuva na sobnoj temperaturi zaštićen od svijetlosti do prodaje kupcu. Problem kod čuvanja može biti voskov moljac koji je možda prije hermetičkog pakovanja već položio jaja na saće, a mi to nismo mogli vidjeti. Da ne bi upropastili veliki trud koji smo uložili u ovu proizvodnju, boksese ćemo ostaviti preko noći na -18ºC u kućni zamrzivač. Na ovaj način ćemo eliminsati sve razvojne stadije voskovog moljca i zaštiti svoj proizvod. (bhpčelar/arhiva)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY