Rašid Zorlak: Kako povećati dobit po košnici, kako proizvoditi matice i matičnu...

Rašid Zorlak: Kako povećati dobit po košnici, kako proizvoditi matice i matičnu mliječ?

SHARE

Proizvodnja skupocjene matične mliječi i kvalitetnih matica više se neće pripisivati samo velikim pčelarima! Svako ko ima barem jednu košnicu moći će, istovremeno, prikupljati med, matičnu mliječ i proizvoditi kvalitetne matice. Kruna u pčelarstvu je proizvodnja matične mliječi i kvalitetnih matica. O tome je puno napisano, knjige imaju čitava poglavlja posvećena ovoj problematici, vođene su razne polemike, pisani članci…, ali mislim da sva dosadašnja teorija i praksa može pasti u vodu. Naročito mladi pčelari trebaju prihvatiti ovu tehnologiju proizvodnje mliječa i matica, i na taj način povećati rentabilnost pčelarenja.

Svaku jaku, zdravu pčelinju zajednicu u fazi njezinog punog razvoja i stabilnog stanja treba koristiti i za proizvodnju matične mliječi i kvalitetnih matičnjaka, tokom čitave pčelarske sezone.

Ali, bit ću slobodan da kažem da prilikom proizvodnje mliječa i matica treba apsolutno zaboraviti na obezmatičavanje pčelinjih društava, zaboraviti na startere, zaboraviti na odgajivačka društva i slična pomagala koja su se do sada koristila prilikom proizvodnje  mliječa i matica. Dovoljno je postupiti po metodologiji koju ću opisati u nastavku.

Ovisno o snazi, pčelinja društva treba pripremiti na sljedeći način:

  1.  Ako je pčelinje društvo na dva korpusa (nastavka).

Na podnjaču postaviti korpus sa maticom i komplenim otvorenim leglom. Dodati obavezno jednu do dvije satne osnove, a na krajeve po ram sa medom i polenom. Potom postaviti matičnu rešetku, a na nju staviti korpus sa zatvorenim leglom, na krajeve obavezno dodati ramove sa medom i polenom.

Drugi korpus treba da sadrži devet ramova. Prazan prostor se ostavlja u sredini, gdje će se formirati grozd pčela, koji je vrlo bitan za prihvatanje „pikovanih“, presađenih larvica.

  1.  Ako je pčelinje društvo na tri korpusa

Ako je društvo jače, onda ga formirati na tri korpusa. U prvi korpus, na podnjači, postaviti tri do četiri rama sa mladim leglom i maticom, ramove sa medom i polenom postaviti kao krajnje, ostali prostor popuniti sa satnim osnovama. Isto radimo i u drugom korpusu: tri do četiri rama otvorenog legla, ramove sa medom i polenom također postavljamo kao krajnje ramove, ostali prostor popunimo sa satnim osnovama.

Na drugi korpus postavljamo matičnu rešetku, te na nju stavljamo treći korpus. U treći korpus postavljamo zatvoreno leglo, te ramove sa medom i polenom, ali u ovom nastavku ostavljamo devet ramova. Prazan prostor ostaviti u sredini gdje će se formirati grozd pčela.

Ram sa mladim larvama

U matične početnice (koje smo 24 sata ranije postavili u neku jaku pčelinju zajednicu na poliranje), treba presaditi larvice, do 40 komada, i ram sa tim larvicama direktno postavljamo u onaj prazan prostor koji smo ostavili u drugom, odnosno trećem korpusu.

Ako je sve urađeno kako treba, prijatno ćete biti iznenađeni kako društvo obilno prihranjuje larvice matičnom mliječi. U slučaju da proizvodite matičnu mliječ, nećete čekati da matičnjaci sazriju, već ćete matičnu mliječ vaditi nakon 72 sata, a u iste početnice odmah možete presaditi nove larvice.

Ako želite proizvesti kvalitetne matice, ostavit ćete matičnjake do sazrijevnja, nakon čega ćete ih prenijeti u oplodnjake.

Sav ovaj postupak možete obavljati u fazi medobranja, a prinosi u medu neće biti umanjeni.

Treba napomenuti da iz ovih društava ne treba uzimati polen.

Tužne zablude

Važno je da se čovjek neprekidno obrazuje. U svemu tome, on postepeno i sazrijeva. A onda će u jednom trenutku sebi postaviti pitanje: Bože, da li je sve tačno ono što je napisano, ili je možda moglo biti drugačije?

Da li su ljudi koji su prvi opisali neki postupak (u našem slučaju postupak proizvodnje matične mliječi i matica), bili u pravu? Da li su oni koji su primjenjivali taj postupak ikada razmišljali da li ima i drugačije rješenje? Možda su neki i razmišljali, ali nisu našli drugo rješenje. Možda su neki i pronašli to rješenje, ali su to čuvali samo za sebe. Srećom, ima i onih koji su pronašli drugo rješenje, i to žele prenijeti na druge da se i drugi okoriste. E, ja sam u ovoj posljednjoj grupi i hoću da se i drugi okoriste mojim spoznajama.

Za svoj rad ne želim nikakvu materijalnu naknadu, ali bi mi bilo drago kada bi barem ponekad ovaj postupak nazvali „po metodi Rašida Zorlaka“. (bhpcelAR/R.z.)

 

 

 

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY