Rašid Zorlak: ZBOG ČEGA I ZAŠTO LARVA NE ISPADNE IZ MATIČNJAKA?

Rašid Zorlak: ZBOG ČEGA I ZAŠTO LARVA NE ISPADNE IZ MATIČNJAKA?

SHARE

Zbog čega i zašto larva iz matičnjaka neispadne, šta je to drži i da li ona za cijelo vrijeme vodi borbu za sopstveni opstanka i održavanje kontakta sa hranom (mi laički kažemo „pliva“ namatičnoj mliječi)? Ovo je drugi nastavak

Kada se teći dan jaje koje je inkubirano položi na osnovu matičnjaka pčele hraniteljice kapnu matičnu mliječ, osmoskim pritiskom opna ovlaži te odmah puca, ispili se larvica, hraniteljice masovno ubacuju matičnu mliječ a koja je rijetka, hranjica i prilagodljiva uzrasti date larvice.

Površinskim naponom tog sastava matične mliječi lahko se odražva larvica a koja je male težine. Kako se težina larvice povečava, tako se mijenja hemijski sastav matične mliječi kao i njena fizička svojstva kao što je gustoća, specifična težina a samim tim i površinski napon a koji i dalje uspješno održava larvu na površini.
Drugim riječima, stalno je larvica u ravnoteži između površinskog napona matične mliječi i sile zemljene teže a koja vuče larvicu iz otvorenog maričnjaka (šematski prikaz)

Onog trenutka kada sila zemljene teže koja privlaći larvu u otvorenom matičnjaku počinje biti veća u odnosu na površinski napon, odnosno kada težina larve nadvlada površinki napon, tog trenutka pčele graditeljice počinju konusno završavati matičnjake čime se fizičkim putem povečava površinski napon (sužavanje kapilarne cijevi – veći kapilani potisak) i na taj način larva se „osjeća“ udobno: ima stalni kontakt sa hranom, pčele hraniteljice strogo vode računa o kvaliteti hrane, površinskim naponom koji održava larvu, u saradnji sa pčelama graditeljicama kosno sužavaju matičnjak i na kraju isti se zatvara a u kojem se buduća matica osjeća sasvim udobno. Zidovi matičnjaka i sam vrh su polupropustljivi za dotok kiseonika i održavanje relativne vlažnosti.

Često puta vidimo matičnjake koji su nešto povijeni, posebno na dnu ramova i iskusni pčelari konstatuju da su to najbolji matičnjaci i da se iz njih izlegu veoma kvalitetne matice. Ovakve konstatacije su apsolutno tačne, a takvim matičnjacima je bolji kontakt larve i hrane, zbog povijanja matičanjka površinski napon matične mliječi se povećava i lakše larva odražva.

3. Da li su izležene matice iz matičnjaka okrenutih nagore bolje, lošije ili pribložno istog kvaliteta u odnosu na prirodni položaj matičnjaka?

Iz više razloga želim spoznati zašto su matičnjaci okrenuti okomito, nekako laički izgleda da bi bilo adekvatnije da su okrenuti nagore, da bi larvaimala bolji kontakt sa hranom i da bi se lakše održavala, ne bi postojala mogućnost ispadanja larve.
Proišljajući, došao sam do spoznaje da je matičnjak okrenut uspravno neadekvatan da je Božijim određenjem sve postavljeno na svoje mjesto i da se tu nema šta dodati niti oduzeti ali je vrijedno dati objašnjenje.
Ako je u odgovoru na prošlo pitanje sve jasno onda objašnjenje za ovo pitanje je vrlo jednostavno i vrlo, vrlo interesantno, prosto nevjerovatno do kojih se zaključaka može doći teoretskim promišljanjem i praktičnim eksperimentisanjem. Morate mi vjerovati da sam kroz razmišljanje došao do zaključka a koji su potvrđeni eksperimentom, i potpuno potvrdili odgovor na drugo pitanje

slika 3

Naime, površinskim naponom matična mliječ održava larvu, ali međumolekularne sile teže da izvuku sve što je na površini te se larva osjeća nelagodno, ona se ustvari bori da je ne uvuku u unutrašnjost matične mliječi, odnosno bori se da ne potone i ne udavi se u nedostaku kiseonika. Mislim da je to apsolutno neprirodno i nedekvatno za život larve. Pored toga što zemljine teže se po smijeru poklapaju sa rezultatnom međumolekularnog privlačenja a što dodatno utiče na uvlačenje larve u unutrašnjost matične mliječi.
U cilju ovakvih promišljanja napravio sam eksperiment a koji je ilustrativno prikazan na slici (slika 3).

slika 3

Na istu letvicu „pikovao“ sam pod istim uvjetima po deset larvica u matične početnice. (Ista letivica iz razloga da se svi možete uvjeriti da je eksperiment obavljen – kako god okrenete letvicu jedni matičnjaci su uspravno, drugi okrenuti nadolje (Slika 4).

Promatranjem izgradnje matičnjaka ustanovio sam slijedeće:

Kod matičnjaka okrenutih nagore, dva matičnjaka nisu prihvačena (na fotografiji oznaćeni sa crvenim slovima N). Ostalih osam su dobro građeni do polovine a onda je kod njih sedam od sredine došlo do povijanja u stranu. Povijanje nije definisano u koju stranu. Jedan matičnjak je izgrađen apsolutno uspravno (na slici četiri označen sa crvenim slovom U ) u toku sazrijevanja svih osam matičnjaka je „obraslo“ voštanim naslagama a što se vidi, također na slici 4.

Kod matičnjaka okrenutih nadolje, svi su prihvačeni, dobro građeni u osnovi i izgrađeni na adekvatan način. Kod sazrijevanja dva matičnjaka je „obraslo“ voštanom naslagom uz definisanje vrhova a što se vidi na slici 4.

Nakon sazrijevanja izvršio sam mjerenje svih matičnjaka i sačinio tabelu. U toku mjerenja (konac i centimetar) postoji mogučnost da sam učinio reletivnu grešku a koja bitno ne utiče na date rezultate (mjerenje izvršeno na svih 18 matičnjaka

Iz priložene tabele svih fizičkih parametara da se uočiti i zaključiti da su matičnjaci u prirodnom položaju kvalitetniji i bolje građeni.

U daljem radu na provođenju ovog eksperimenta pripremio sam 18 nukleusao sa pet LR ramova približno istih karakteristika po sadražaju i izvršio „kalemljenje“ matičnjaka. Svi matičnjaci su prihvačeni i očekujem izlijeganje mladih matica.

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY