Rensonova metoda pčelarenja: Ograničavanjem legla do zdravijeg pčelinjeg društva i većeg prinosa...

Rensonova metoda pčelarenja: Ograničavanjem legla do zdravijeg pčelinjeg društva i većeg prinosa meda

SHARE

 Zbog manjeg broja legla, manja će biti i potrošnja meda potrebna za razvoj pčelinje zajednice, a sav višak završava u medišnim nastavcima čime se povećava ukupni prinos meda na kraju sezone

Cilj je svesti pčelinju zajednicu na 30000 jedinki

Kažu da načina pčelarenja ima koliko i pčelara, te će vam svako od njih dati različit odgovor na isto pitanje. Ipak, svi će vam potvrditi da im je cilj isti – razviti snažno i zdravo pčelinje društvo koje će im iz sezone u sezonu donositi izdašne količine meda i drugih pčelinjih proizvoda.

Belgijanac Henri Renson se ni po čemu nije razlikovao od današnjih pčelara, koji je vikende provodio u svom pčelinjaku razmišljajući kako da iz njih izvuče što je moguće više meda, a da pri tome održi zdravu zajednicu i rojenje svede na minimum.

Tokom sedamdesetih godina prošlog vijeka, eksperimentisao je sa dodavanjem nastavaka i ograničavanjem legla u košnicama na trideset hiljada ćelija, te je otkrio da se na ovaj način smanjuje pritisak na mlade pčele koje su bile zauzete uzgojem legla, pa su one prijevremeno postajale sakupljačice. Dodatnim istraživanjima potvrđeno je da se produktivnost ovako uzgojenog društva povećava za čak 60%, što će čak i u lošim sezonama rezultirati zadovoljavajućim količinama meda.

 Stabilno društvo bez rojevog nagona

Rensonova metoda ubrzo je osvojila i ostatak pčelarskog svijeta, i u današnje vrijeme se najčešće praktikuje od 20. aprila do 1. jula, zavisno od klimatskih uslova.

Najjednostavnije rečeno, ovaj sistem pčelarenja se zasniva na korištenju tri nastavka, čiji se broj može mijenjati zavisno od potrebe i količine proizvedenog meda.  Potrebno vam je tri plodišna nastavka, dvije rešetke za matice i šest okvira legla. Krajem proljeća i početkom ljeta kada je količina nektara na vrhuncu, i kada je društvo zaposjelo oba postavljena nastavka, postavlja se matična rešetka između plodišnih nastavaka.

Nakon devet dana potrebno je izvršiti kontrolu ramova i utvrditi stanje legal I matice. Ukoliko se matica nalazi na donjem plodišnom nastaku, potrebno im je zamijeniti mjesta tako da se matica premjesti u gornji nastavak plodišta. Na ovaj način matica će imati na raspolaganju šest okvira za zalijeganje jaja, a svrha svega je da se leglo ograniči na optimalnih trideset hiljada ćelija.

Desetog dana nakon razdvajanja rešetkom, potrebno je izvršiti pregled donjih nastavaka na eventualne matičnjake. Do kraja sezone ovaj nastavak će odlično poslužiti za skladištenje polena i nije ga potrebno ponovo premiještati.

Ovako razvijena društva će uvijek imati oko 25000 aktivnih pčela sakupljačica. Zbog manjeg i stabilnog broja legla, neće dolaziti do rojenja niti će se vršiti tiha smjena matice koja će zbog manjeg polijeganja jaja živjeti duže.

Ne zaboravite redovno vršiti pregled legla i stanje matice

Društva ostaju uzimljena do marta

U vrhuncu pašne sezone potrebno je redovno vršiti kontrolu samo gornjeg nastavka u kojem se nalaze mlade pčele sakupljačice, dok stare pčele koje se nalaze u donjem nastavku nije potrebno provjeravati.

Krajem juna, pčelari koji se odluče na ovu metodu trebaju obratiti pažnju da maticu „oslobode“ na vrijeme, jer pčele sakupljačice u ovim uslovima žive i do osamdeset pet dana. U rijetkim slučaju da se kod pčela ipak pojavi rojevi nagon, izvadite maticu i sačekajte pet dana prije nego što u društvo ubacite novu mladu maticu.

S obzirom na promjenjive i nepredvidljive klimatke uslove koji vladaju Evropom, Renson je često naglašavao da ovako uzgojena društva trebaju biti uzimljena do marta, jer je prosječna vanjska temperatura u to vrijeme 50C, a pčelama je za uspješno leglo potrebno između 33-360C.

Rensonov dizajn matici pruža šest okvira za zalijeganje jaja

Po završetku sezone, pčelinjoj zajednici je potrebno dodati ramove sa medom i ukloniti matične rešetke između nastavaka, a nakon zadnjeg vrcanja meda odmah se počinje sa pripremama za borbu protiv varoe i ostalih parazita.

Iako je sam postupak prilično jednostavan, prije nego što se odlučite na ovaj način pčelarenja morate se uvjeriti da je vaša pčelinja zajednica potpuno zdrava jer biste u protivnom mogli učiniti više štete nego koristi.

Naravno, ne treba posebno naglašavati da se Rensonova metoda preporučuje isključivo dugogodišnjim i iskusnim pčelarima.

(D.K./bhpcelar.com)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY