Savjeti kanadskog pčelarskog portala Beeworks.com: DA LI STE PRAVILNO ZAZIMILI PČELE?

Savjeti kanadskog pčelarskog portala Beeworks.com: DA LI STE PRAVILNO ZAZIMILI PČELE?

SHARE

Pred pčelarima je težak ispit. Od toga kako zazime pčele, zavisit će pčelarska sezona naredne godine. Pčelar u vrijeme zazimljavanja pčelinjih društava ne polaže samo ispit znanja i sposobnosti, već i test ljudskosti …

Zima je najteže godišnje doba za pčele. Sa zimom dolaze i gubici pčela, dolazi do izražaja pčelarevo iskustvo, njegovo znanje i sposobnost.

„Glad, nedostatak ili slabašnost matice, bolesti pčela, glavni su problemi sa kojima se pčelari susreću u toku zime – piše kanadski pčelarski portal Beeworks

Gladovanje i nedostatak matice

Naime, pogrešno je shvatanje, piše Beeworks, objašnjavajući razloge zašto pčele najčešće stradaju preko zime, da se sav med može uzeti iz košnice, a da se to neće negativno odraziti na život pčelinje zajednice u daljem periodu. Pčelama je potrebno oko dvadesetak kilograma meda kako bi se „zaputile“ na dug i hladni put, i svaka druga varijanta samo može biti pogubna za pčelinju zajednicu. Portal napominje da je cifra od dvadesetak kilograma orjentaciono rješenje jer pčele na jugu trebaju nešto manje zimnice obzirom da proljeće na ovim krajevima dolazi ranije, dok će količina potrebne hrane pčelama na svjeveru biti nešto veća. Ovo je jednostavna matematika. Uspješnost zazimljavanja pčela bit će vidljiva početkom proljeća.

Uspjeh zimovanja pčela uveliko zavisi i od matice. Beeworks u svojim člancima navodi da slabašna i stara matica ima jako malo šansi da preživi zimu, naročito ako je zima duga i hladna. Navodi još i to da su istraživanja pokazala da matica koja napuni dvije godine starosti, ima čak pedeset posto šansi da neće preživjeti zimu. Kanadski stručnjaci, stoga, savjetuju da bi bilo najbolje kada bi pčelinja društva u zimu mogla ući sa mladom maticom. Istraživanja Beeworksa pokazala su još da mlada i jaka matica ima daleko veće šanse da iz teške zime izvede dobro društvo u rano proljeće, što će uveliko utjecati na prinose meda u toj sezoni.

Ventilacija i karton

Izuzetnu važnost za dobro zimovanja pčelinje zajednice ima i ventilacija u košnici. Neki pčelari, navodi Beeworks, svoje košnice ventiliraju tokom cijele godine, pa čak i u najmokrijem dobu godine. Naime, ukoliko se u košnici pojavi vlaga, na hladnim površinama košnice doći će do formirajna leda. Ukoliko led dočeka proljeće, vrlo je vjerovatno da će prilikom njegovog topljenja voda ukvasiti ramove i unutrašnje zidove košnice. Da se led uopšte ne bi pojavio, odnosno, da bi košnica tokom zime bila suha, Beeworks piše da bi neki obični otvor na košnici bio od velike pomoći. Takav otvor neće samo poslužiti za održavanje mikro klime u košnci, već može poslužiti i kao sigurnosni otvor za ulazak svježeg vazduha u košnicu ukoliko se snijegom ili ledom začepi leto na košnici.

„Hladnoća ne ubija pčele, već to radi vlaga – savjetuje Beeworks.

Za zaštitu košnica od hladnih vjetrova ali i za lakše održavanje temperature u košnici, Beeworks savjetuje korištenje katranskog papira kao utopljavajući materijal. Na ovaj način, stoji u istraživanjima ovog portala, katranski papir ili lepenka, košnicu štiti od vlage koju donosi snijeg, a tokom sunčanih zimskih dana lepenka grije košnicu i na taj način stimuliše pčele da se kreću u košnici.

Kanadski portal obraća pažnju i na otvor leta tokom zime. On navodi da ulaz u košnicu treba biti umjereno otvoren i tokom zime, jer pčele i zimi dišu. Malo povećanje svježeg zraka neće škoditi, naprotiv, pčele će mirnije zimovati.

Jaka zajednica troši manje hrane

„Jedna jaka košnica bolja je od dvije slabe – mišljenja su kanadski stručnjaci. A ako bude potrebe, kažu oni, takva košnica na proljeće se uvijek može podijeliti na dva slabija društva.

Jaka zajednica tokom zime troši manje hrane od slabije jer joj je potrebno manje energije za zagrijavanje košnice.

Što se tiče kvaliteta hrane koja se pčelama ostavlja preko zime, Beeworks savjetuje, a što je pčelarima u BiH također poznato, da se izbjegava med medljikovac. Od njega se stvaraju velike količine izmeta u zadnjem crijevu pčela. Kako u zimskom periodu i nema baš dana koji bi bili pogodni za pročisne letove, pčele su primorane izmet izbacivati u košnici, što svakako negativno utječe na njihov dalji život.

Pred kraj zime matica u sredini klupka počinje zalijegati jaja. Dolaskom toplih dana raspušta se klupko, a matica broj jaja povećava. Na kraju zime troši se više meda, ali i peluda, koji su potrebni za hranjenje legla. Zbog toga je bitno da u košnici ima dovoljno zaliha hrane. U ranom proljeću stare pčele ugibaju daleko od košnice te ih zamjenjuju nove. Vrhunac razvoja zajednice je kraj proljeća.

Portal Beeworks na kraju navodi kako je bez odgovarajućeg praćenja pčelinje zajednice na bolesti poput nozemoze, američke ili evropske truleži, varoe… pčelinje društvo osuđeno na propast.

– Košnica mora da ima „kritičnu masu“ pčela da bi bila uspješna. Ako je društvo malo, najbolje rješenje bi bilo sjedinjavanje s drugim društvom – piše Beeworks.

Lepenka ili stiropor?

Pojedini pčelari, misleći da na taj način pomažu pčelama, košnicu umotavaju u stiropor ili staklenu vunu. Međutim, istina je da takvi materijali drže temperaturu u košnici, ali kada temperatura u košnici naglo padne, stiropor ili staklena vuna sprječava da pčele temperaturu ponovo dignu, jer ovi materijali sada imaju ulogu izolatora od vanjske toplote.

„Kao utopljavajući materijal nabolje je koristiti katranski papir, odnosno, stiropol koji u hladnim danima košnicu štiti od hladnoće, dok u sunčanim danima apsorbira toplotu u košnicu i na taj način pomaže pčelama da dođu do hrane koja se nalazi u košnici.

Iskustva pčelara koji su umotavali košnice preko zime

Prije nekoliko godina jedan kanadski pčelar se razbolio pa nije uspio umotati sve košnice u lepenku. Iako je svim pčelama ostavio isto hrane, ubacio nove matice… nekoliko dana kasnije, kada je ozdravio, primijetio je da one pčele koje je umotao uveliko su čistile svoju košnicu, dok su one neumotane izgledale kao da u njima nema pčela.

Ovaj pčelar kasnije je pričao kako su njegove umotane košnice i u proljeće bile u prednosti nad neumotanim: imale su više legla, bile su štedljivije u korištenju hrane, imale su više odraslih pčela, hranilice su bile čišće, i uopće, bile su spremnije za proljeće.

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY