Savjeti učiteljice pčelarstva Hilari Kearni: Zbog neobrazovanih pčelara ispadamo budale, nemojte biti...

Savjeti učiteljice pčelarstva Hilari Kearni: Zbog neobrazovanih pčelara ispadamo budale, nemojte biti jedni od njih!

SHARE

  Tokom svog rada srela sam veliki broj pčelara hobista kojima nije smetala činjenica da ne znaju na šta da obraćaju pažnju prilikom inspekcije svojih društava. Ne smeta im ni da svoje košnice sedmicama ostave nasamo, a onda se samo pojave, pokupe med i zavire unutra kako bi se uvjerili da su pčele još uvijek tu. Ovakav stav me jednostavno šokira, jer ovdje pričamo o pčelama – stvorenjima o kojima nikada ne smijemo i ne možemo prestati učiti

Hilari Kearni

Mlada pčelarka Hilari Kearni (27)  iz San Dijega već se može pohvaliti zavidnim pčelarskim znanjem koje joj je u veoma kratkom roku omogućilo da izgradi pravo malo poslovno carstvo. U pčelarske vode je ušla još kao tinejdžerka kada je momku koji se žalio da mu treba novi hobi, kupila knjigu o pčelarstvu koju je i ona pročitala. Od tada sve je krenulo svojim tokom. Hilari se “upecala” i počela da upija znanje sa svih strana; starijih pčelara, knjiga, foruma, You Tube klipova…

Danas ova mlada Amerikanka njeguje oko devedeset košnica koje joj osiguravaju solidnu zaradu od prodaje pčelinjih proizvoda. Pored toga, Hilari svoje znanje nesebično dijeli sa stotinama učenika putem obrazovnog programa za pčelare početnike koje organizuje na svom imanju u Kaliforniji. Vlasnica je i veoma uspješne web stranice www.girlnextdoorhoney.com,  gdje redovno objavljuje obrazovne videe i savjete za sve zainteresovane pčelare.

Jedna od njenih najpopularnijih lekcija tiče se nekoliko najčešćih početničkih grešaka u kojoj ona, na osnovu svog iskustva, nastoji učenicima olakšati ulazak u svijet profesionalnog pčelarstva.

Procjena zdravlja kolonije

Svi pčelari bez obzira bili početnici ili ne, bi trebali razviti naviku da svoja društva obilaze barem jednom sedmično. Na ovaj način ćete prikupiti brojne korisne informacije poput količine unosa polena u košnicu ili otkrivanja nekog napasnika koji prijeti vašim društvima. Također, veoma brzo ćete ustanoviti koja je normalna količina „saobraćaja“ (broj pčela koje izlijeću ili ulijeću u košnicu), i broj mrtvih pčela u blizini košnice. Tako ćete na vrijeme uočiti bilo kakve promjene i na vrijeme reagovati.

Redovna inspekcija košnica vam pruža savršenu priliku za učenjem. Stoga, početnicima savjetujem da inspekciju košnica obavljaju jednom u 2-4 sedmice, ali ne češće od toga. Detaljni pregledi košnica predstavljaju veliki stres za pčele i remete pažljivo kontrolisane atmosferske uslove unutar košnica.

Upravo iz ovih razloga, mnogi iskusniji pčelari rjeđe obavljaju inspekciju svojih snažnih i razvijenih društava. Ipak, čvrsto vjerujem da početnici trebaju redovno pregledati svoje košnice ne samo kako bi nešto naučili već i zbog činjenice da su njihova društva u velikom broju slučajeva nova, i stoga manje stabilna.

  Gdje je nestala matica?

  • Mnogi pčelari početnici su uvjereni da će promjena ponašanja društva koje izgubi maticu biti toliko dramatična da će na prvi pogled moći prepoznati da nešto nije u redu. Pogledaju broj pčela koje lete oko košnice, provjere unutra i vide da ima puno meda i pčela koje rade i pomisle da je sve kako treba. Dakle, šta se dešava kada kolonija ostane bez matice?
  • Istina, populacija će ostati skoro ista, pčele će i dalje ići u potragu za hranom, gradit će saće i hraniti larve. Ipak, bez matice koje je zadužena za polaganje jaja, broj jedinki u košnici će eventualno početi opadati. Prvi signal da nešto nije u redu jeste nedostatak mladih larvi, a veoma brzo vaša košnica će u potpunosti ostati bez legla. S obzirom da radilice svakodnevno umiru od starosti ili bolesti, smanjen broj društva će postati očigledan.
  • – Možda ćete uočiti povećan unos meda i polena jer, bez larvi kojima je potrebna njega, pčele se fokusiraju isključivo na sakupljanje hrane. Ukoliko vaša kolonija predugo ostane bez matice, prešli ste tačku bez povratka. Upravo zbog toga, svi moji učenici moraju da znaju da prepoznaju jaja. Pronalazak jaja u košnici ne samo da vam govori da ste imali maticu prije najmanje tri dana, već i da ista polaže jaja što je njena glavna karakteristika i svrha. Svaki put kada pregledam košnice, obavezno obratim pažnju i na jaja. Ovo pravilo je toliko puta pomoglo mojim studentima da ne izgube svoje kolonije – tvrdi Hilari

 Budite štedljivi

  • – Teško je odrediti kada i koliko meda izvrcati iz svoje kolonije. Opšte pravilo kaže da se med ne vadi iz društva koje je staro jednu godinu, jer pčele nisu dovoljno jake da naprave dovoljno zaliha za zimu, tako da im je svaka kap meda zlata vrijedna.
  • – S druge strane, ukoliko je vaše društvo snažno i ima dovoljno zaliha hrane, količina meda koju ćete uzeti uveliko zavisi od geografske lokacije na kojoj se nalazi vaš pčelinjak. U Južnoj Kaliforniji klima je dosta blaga pa svojim pčelama ostavljam do 18 kg meda. U hladnim podnebljima pčelama će biti potrebno dosta više, oko 40kg meda.
  • – Za pčelare nema većeg razočarenja nego kada nakon vrcanja meda izgubi košnicu jer su pčele gladovale. Kako se to ne bi i vama desilo, budite štedljivi i potražite savjet od starijih i iskusnijih pčelara – savjetuje Hilari.

 Zašto ne hranite nove kolonije?

  • – Često govorim svojim učenicima da na pčele gledaju kao na kućne ljubimce kojima je potrebna ljubav, njega i hrana. Pčele koje kupite u paketu morate hraniti, jer su zbunjene, slabe i nemaju pristup medu. Biće potrebno najmanje mjesec dana redovnog hranjenja da konačno stanu na noge. Ukoliko ne poslušate ovaj savjet, ostat ćete bez društva dolaskom prvih jesenjih vjetrova.
  • – Hranjenje novih kolonija će ih stimulisati da počnu da grade novo saće i povećavaju svoju populaciju. Od ključne je važnosti da nove kolonije počnu sa ovim u proljeće kako bi imale šansu da prežive zimu. Hranjenje rojeva nije uvijek neophodno, osim ako ne uočite da se veličina roja ne povećava – smatra Kearni.

 Prava lokacija za košnicu

  • – Prilikom postavljanja košnica, preporučuje se da pronađete ravnu površinu, po mogućnosti direktno izloženu suncu. Obratite pažnju i na to da imate dovoljno prostora za udoban rad jer ćete puno vremena provoditi sa svojim novim ljubimicama. Ne mogu vam reći koliko puta sam otišla u obilazak košnica novih pčelara i tu zatekla košnice koje su postavljene na nesigurne osnove ili usred grmlja ruža i slično.
  • – Pripazite i na koju stranu ćete okrenuti ulaz u košnicu, jer će s te strane uvijek biti dosta pčela koje će ulijetati i izlijetati iz košnice. Ne želite je okrenuti prema dvorištu komšije ili prema svojoj baši sa povrćem, i obavezno je postavite tako da oko nje postoji barem tri metra slobodnog prostora.

 Samopouzdanje ne štiti od uboda!

Novi pčelari često imaju pomalo nerealnu predstavu o tome kako je baviti se pčelarstvom. Gledaju video snimke iskusnijih pčelara kako svoja društva pregledaju bez zaštitnog odijela i opreme, pa pomisle da će tako i oni. Istina je da čak i dugogodišnji pčelari redovno trpe ubode pčela kada ne nose odijelo, ali isti ti pčelari znaju kako da smire pčele i šta da rade kada pčele postanu agresivne. Ovo je nešto što ćete naučiti vremenom, ali to tada najpametnije je da uskočite u pčelarsko odijelo. Čak iako niste alergični, prevelik broj uboda bi vas mogao poslati u bolnicu ili gore.

– Temperament pčela je uslovljen brojnim faktorima, tako da nemojte misliti da će svaka posjeta pčelinjaka proći glatko i bez uboda. Budite strpljivi i pustite da prođe neko vrijeme dok se dobro ne upoznate sa svojim pčelicama. Neki moji učenici su se oglušili na savjete pa su ovu lekciju naučili na bolniji način. Neki su išli na pčelinjak bez odijela, drugi su nosili samo kapuljaču ili neodgovarajuću obuću, pa su bili iznenađeni kada su ih pčele počele bosti. Samopouzdanje će doći s godinama i iskustvom, a do tada budite pametni jer ignorisanje ovog savjeta bi vam moglo ozbiljno ugroziti zdravlje i odvratiti od pčelarstva – kazuje Hilari.

Dimilica je obavezna!

  • – Ubacivanjem malo dima unutar zajednice primarni su načini komunikacije pčela, prvenstveno miris, smanjeni. Prisustvo dima na kraće vrijeme učinkovito prekida komunikaciju među pčelama i privremeno uzrokuje zbunjenost i pomutnju. Prekida se komunikacija među stražaricama, kućnim pčelama, maticom i izletnicama.
  • – Pčele se nagonski smiruju, “snimaju” stepen opasnosti koji im prijeti u staništu. Za to vrijeme pčelar bi trebao u što kraćem roku obaviti predviđene radnje pri tom čim manje uznemiravajući već zbunjene pčele.
  • – Ukoliko ne koristite dimilicu pčele će se vjerovatno početi ponašati defanzivno i pokušavat će da vas ubodu kroz odijelo. Osim što će te pčele uginuti, rizikujete i veći problem ako veći broj pčela postane agresivno i počne napadati sve na koje nalete uključujući i vaše komšije koji često nemaju razumijevanja za ovakve incidente. Iako danas postoje brojne alternative dimu poput mješavina esencijalnih ulja koja se prskaju na pčele, i dalje ostajem zagovornik dimilica – savjetuje Hilari.

  Počinjete sa samo jednom kolonijom

  • – Preporučujem vam da svoju pčelarsku karijeru počnete sa najmanje dvije kolonije. Briga za dvije umjesto jedne kolonije vam neće oduzeti više vremena i ima nekoliko prednosti. Najprije, sa dvije kolonije ćete više i naučiti i možete upoređivati dvije kolonije i razvijati neke svoje terije, posebno ako se radi o različitim vrstama pčela u dvije različite vrste košnica i slično.
  • – S druge strane, možda je jedna kolonija slaba, a druga jaka. Možete uzeti malo legla iz jake kolonije i ubaciti u slabo kako bi ste joj pomogli da ojača. Pčelari početnici često gube svoje prve košnice, tako da će vam rezervna košnica olakšati da prvu godinu zaključite uspješno i bez velikih gubitaka – kaže Hilari.

Lekcija bez kraja

  • – Tokom svog rada srela sam veliki broj pčelara hobista kojima nije smetala činjenica da ne znaju na šta da obraćaju pažnju prilikom inspekcije svojih društava. Ne smeta im ni da svoje košnice sedmicama ostave nasamo, a onda se samo pojave, pokupe med i zavire unutra kako bi se uvjerili da su pčele još uvijek tu. Ovakav stav me jednostavno šokira, jer ovdje pričamo o pčelama – stvorenjima o kojima nikada ne smijemo i ne možemo prestati učiti.
  • Hilari Kearni, jedna od najuspješnijih i obrazovanijih pčelarki Kalifornije
  • – To su fascinantna stvorenja, i što više o njima učim to još više želim znati. Znam da je teško upratiti sve informacije i lekcije o pčelama i pčelarstvu, ali ako smo odlučili da se nečim bavimo, onda to vrijedi raditi ispravno. Potrudite se. Postoji toliko knjiga, kurseva, dokumentaraca, foruma, blogova, YouTube videa koji će vam pomoći. Nađite ono što vam najviše odgovara i nikada ne prestajte da učite, jer zbog neobrazovanih pčelara hobista ispadamo budale – savjetuje Hilari Kearni.

 

 

 

 

 

 

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY