Šefik Šefa Silajdžić: Pčelama za zimu ostavite dovoljno hrane, osigurajte im mir...

Šefik Šefa Silajdžić: Pčelama za zimu ostavite dovoljno hrane, osigurajte im mir i iz zime ćete ih izvesti uspješno!

SHARE

Potrebna količina hrane mora biti dostupna pčelama uvijek i treba da iznosi oko 15 kg. Ono pčelinje društvo koje nema tu količinu hrane mora se prihranjivati. Inače, prihranjivanje je dobro vršiti u večernjim satima. Tad je broj pčela u košnicama najveći.

Jesen u mom pčelinjaku započeo sam početkom septembra počevši prihranom i borbom protiv varoe. Godina 2016. nije bila dobra za pčelare kad je u pitanju med, bilo je tu nesto malo za prijatelje, rodbinu i nešto se prodalo ali nedovoljno da se pokriju troškovi, ali idemo dalje. Ne treba zaboraviti 2014. godinu kada nije bila ništa.

Prihranu sirupom treba obaviti na vrijeme da bi ga pčele preradile iz julskog legla koje neće preživjeti zimu, ovu godinu. Važna stvar o čemu pčelar mora voditi računa je hrana odnosno količina, kvalitet i raspored. Na svom pčelinjaku od 15. – 20. avgusta vršim detaljan pregled pčelinjih društava koja su određena za zimovanje.

Pregled vršim isključivo u cilju dobijanja informacija o količini hrane i kontinuitetu polaganja matica. Po dobivenim informacijama postupam na sljedeci način: ako je u pitanju nedovoljna količina hrane onda postupam po sljedećem redoslijedu: ne remetim raspored nastavaka, hrana se dodaje u većim količinama, sva dodata hrana će biti uskladištena u nastavak iznad legla. Sljedeće što radim je vršenje manipulacije s nastavcima tako da nastavak u kome je većina hrane stavljam ispod plodišta, tog momenta smo dobili situaciju da pčele u većoj ili manjoj mjeri prenose hranu ispod plodišta koja će ujedno potisnuti maticu da leže u gornjem nastavku.

Time sam dobio efekt stimulativnog automatskog prihranjivanja. Drugi ostvareni cilj je da sam dobio savršen raspored hrane na način kojeg pčele najbolje znaju. Svo vrijeme mjeseca avgusta i septembra moramo voditi računa o količini legla u košnici. Ako želimo da zazimimo jaka pčelinja društva onda taj broj okvirova sa leglom mora kretati od 7, a ako nije takav slučaj onda okvirove sa zatvorenim leglom moramo dodavati iz pomoćnih društava.

Potrebna količina hrane mora biti dostupna pčelama uvijek i treba da iznosi oko 15 kg. Ono pčelinje društvo koje nema tu količinu hrane mora se prihranjivati kao što sam već napomenuo. Inače, prihranjivanje je dobro vršiti u večernjim satima. Tad je broj pčela u košnicama najveći.

Borba protiv varoe

Opaku štetočinu kao što je krpelj najlakše je uništiti kada u košnici nema zatvorenog legla, zato je glavna terapija u suzbijanju varoe zadimljavanje društava kada matica privremeno prestaje da polaže jaja. Opasna štetočina je tada uglavnom na pčelama pa su efekti zadimljavanja najbolji. Ja to radim varolikom i to svaki treći dan uveče, kada se pčele vrate u košnicu. Ako se ustanovi da u nekoj košnici ima još varoe, onda se tretman ponovi još koji put.

Tretiranje se nikako ne bi smjelo vršiti prije nego li izvrcamo med jer bi u tom slučaju pesticidi od sredstava za tretiranje „zalutali“ u med a odatle u naš ili tuđi organizam.

Ono što je izrazito važno je da se pčelama ostavi puno meda i mir u pčelinjaku i još bih dodao – bez znanja nema ni imanja. To je savjet za pčelare početnike.

Što se tiče ostalih radova vezanih za zazimljavanje, u oktobru mjesecu su dani hladniji, često i kišoviti te pčele postepeno počinju formirati zimsko klube, matica potpuno prestaje da leže jaja. Još mi je preostalo postaviti češljeve na leta košnica i da provjerim da neko društvo nije ostalo bez dovoljno hrane ( 5 kg ) zbog grabeži ili našeg propusta dopune hrane.

Sa snijegom zaboravite na sve radove

S početka oktobra svaki pčelar je obavezan pregledati postolja na kojima će pčele provesti zimu. Dotrajala izmijeniti ili pojačati! Kada snijeg padne zaboraviti na sve radove oko košnica. Potrebno je pregledati i krovove. Ako ne valjaju, voda će procuriti u unutrašnjost košnice. To bio značilo kraj pčelinjem društvu.

U novembru dolazi utopljavanje pčelinjih društava. Ako su pčelinjaci izloženi jakim vjetrovima neophodno je košnice zaštiti određenim materijalima. Tako će pčele trošiti manje hrane na zagrijavanje košnica. O položaju pčelinjaka treba voditi računa od samog starta, od formiranja stacioniranog pčelinjaka. Košnice je najbolje okretati prema jugoistoku. Naravno, ako to dozvoljavaju prostor i teren. Tako okrenute najprije osjete izlazak sunca. Najduže su i izložene sunčevim zrakama.

Pčelinjak je najbolje postaviti u maloj uvalici. Tako su pčele prirodno zaštićene od udara vjetra. Ako to nije moguće, onda je dobro sa lijeve ili desne strane, odakle prijete udari vjetra, preko zime postaviti nešto što će ublažiti te udare – zasaditi čemprese ili neko drugo drveće.

U novembru su pčele formirale zimsko klube i sve svoje životne funkcije svele na minimum, i još mi ostaje tretiranje oksalnom kiselinom u decembru. Tada se pčelinjaku obezbjeđuje mir, i to potpuni, te se sprječava pristup kako domaćim tako i divljim životinjama. Ako smo sve ovo ovako uradili, pčele ćemo iz zime izvesti uspješno.

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY