Uzimljavanje pčelinjih zajednica: Broj tijela košnice i ramova (okvira) unutar košnice

Uzimljavanje pčelinjih zajednica: Broj tijela košnice i ramova (okvira) unutar košnice

SHARE

Piše Hamid Zlatić, ([email protected])

Uzimljavanje pčelinjih zajednica treba biti tako da pčelinje gnijezdo (klube) dobro zaposijeda saće sa medom i pergom predviđenim za zimovanje pčela.

Prvim jačim zahlađenjem u ranim jutarnjim satima početkom 10 mjeseca može se utvrditi jačina zajednica i broj zaposjednutih ramova unutar košnice sa pčelom.

Na osnovu viđenog stanja pčelar će donijeti odluku shodno jačini zajednice na koliko tijela (nastavaka) i broju ramova pčelinje zajednice će zimovati.

Najbolje je da pčele gusto zaposijedaju ramove ( okvire )unutar košnice, ali pčelinje klube nebi trebalo osjećati stisak zidova košnice ili pregradne daske.

Što znači da pčele u početku formiranja klubeta dobro pokrivaju vanjske to jeste krajnje okvire sa medom a da nisu blizu zidova košnice. Odumiranjem pčela i pod uticajem niskih temepratura zraka pčele će napuštati krajnje ramove sa medom. Isto tako kod svakog porasta vanjske temperature pčele će napustiti pčelinje klube kako bi baš sa tih krajnjih okvira sa mednom prenijele med i skladištile ga unutar pčelinjeg klubeta.

Saće unutar košnice na kom zimuju pčele mora imati komociju,to jeste da nebi smjelo biti stisnuto nego bi trebalo imati dobru komociju sa strane i iznad.

Kada je u pitanju gornja strana iznad klubeta pčelinje zajednice to znamo, nalaze se medne kape a one će udaljiti pčelinje klube od poklopne daske.Na taj način pčelinja zajednica neće imati stisak sa gornje strane u košnici! Problem su bočne strane i donji dio košnice koji je najpodložniji vlagi unutar košnice. Ograničavanjem unutar košnice pčelinjeg klubeta uslovljava zadržavanje vlage na zidovima košnice i pregradne daske a sa povećanjem potrošnje hrane usled pada vanjske temperaturu kao i kolebanja temperature unutar košnice vlaga (kondenz) je sve izraženija.

Tako da kod stiješnjenosti klubeta unutar košnice ne stradaju samo krajnji ramovi kao i ramovi u donjem tijelu košnice od buđi, šteta od kondenza može biti mnogo veća. Može se desiti da nepoklopljena hrana ukisne pa da ista inicira neka oboljenja pčela pa i oboljenja pčelinjeg legla. Vlaga (kondenz) uvelikom otežava zimovanje pčela a krajnji ishod prevelike vlage (kondenza) može biti i koban po pčelinju zajednicu. Vodena para kada dođe u kontakt sa hladnim zrakom pretvara se u (kondenz) tako da je odvođenje vodene pare iz košnice zimi gotovo nemoguća misija. Zato omogućimo svojim pčelama komociju na zaposjenutom saću unutar košnice kako bi im olakšali zimovanje.

Raspored hrane unutar košnice

Pčele znaju, ali i pčelar to zna, često pčelar zna i bolje od samih pčela napraviti dobar raspored hrane unutar košnice. Zadnjih godina priča se kako pčele same znaju gdje će formirati klube i u kom dijelu košnice će zimovati.

To je velika zabluda rekao bih novotarija u pčelarstvu! U prirodi sve to izgleda drugačije pčele rade po instinktu bez uplita pčelara u njihov život. U košnici je stanje sasvim drugačije. Pčelar je posebno aktivan pred samo zazimljavanje pčela,vrše se tretmani protiv Varroe,dopune zimskih zaliha,manipulacije sa tijelima košnice i ramovima unutar košnice.

Sve pobrojano ometa pčelinju zajednicu u donošenju pravilne odluke gdje i u kom dijelu šta skladištiti i kako se ponašati na razne maniplacije pčelara.

Pčele: žrtve pčelareve manipulacije

Često su pčele i žrtve pčelarevih manipulacija kada je zimovanje u pitanju. Ali pčelar je i taj koji može ispraviti svoje greške na osnovu svog teoretskog znanja i praktičnog iskustva, života pčelinje zajednice tokom zimovanja.

Zato napravimo korekcije kada je raspored hrane u pitanju onako kako to nalaže dobra pčelarska praksa. Pčelarska praksa kaže ” pčelinje klube treba da je u sredini košnice,perga bliže centru klubeta gdje će matica krenuti sa prvim zalijeganjem, a iznad i oko pčelinjeg klubeta med ” tako bi nam trebla da izgleda unutrašnjost košnice. Količina, zalihe hrane, bit će određena baš na osnovu ovih kriterija kao i jačine zajednice.

Istina je i da slabije zajednice troše više hrane a kod istih prenošenje hrane sa krajnjih okvira je sporije,stoga slabijoj zajednici u centru klubeta treba više hrane,pčelar neće napraviti grešku ako slabijoj zajednici u sredinu klubeta ubaci jedan ili dva okvira punih meda. Ne,jedan do drugog, između ta dva okvira koji se dodaju sa medom trebaju biti okviri sa mednim kapama čiji je veći dio prazan to jeste nije popunjen hranom.

Isti slučaj je i sa jakim zajednicama koje imaju plitke medne kape. Kilogrami hrane,koliko i šta? Vječita je dilema među pčelarima,ja bih rekao da hrane treba imati dovoljno pa čak i viška, strah da će šećerna otopina dospjeti u med naredne godine je mala. Zašto je mala? Višak hrane u proljeće može se dodati onim zajednicama koje su oskudne sa hranom. Rojevima koje ćemo formirati godini.

Sa većom količinom hrane izbjeći ćemo rano dodavnje pčelinjih pogača. Rano dodavanje pogača povećava pčelinjoj zajednici potrošnju ( otvorene) hrane a za potrošnju hrane vezana je i vodena para kao i stvaranje kondenza unutar košnice.

Sretno, zimovanje želim mojim i vašim pčelicama.

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY