VOSKOV MOLJAC Tako mali, a tako veliku štetu pravi!

VOSKOV MOLJAC Tako mali, a tako veliku štetu pravi!

SHARE

voskov_moljac_veliki

PČELARSKA PRAKSA 5. novembar 2013. – Rasprostranjenost voskovih moljaca uslovljena je temperaturom. Oni ne podnose niske temperature, pa ih nema na višim nadmorskim visinama i u hladnijim regionima. Nažalost, klimatski uslovi u našoj zemlji su gotovo idealni za razvoj ovih štetočina.

PIŠE RAJKO RADIVOJAC, PRIJEDOR
[email protected]

Veliku štetu na pčelinjem saću mogu učiniti voskovi moljci. Ima ih dvije vrste: veliki voskov moljac (Galleria mellonella L.) i mali voskov moljac (Achoroea grisella). Oni mogu u potpunosti da unište pčelinje saće. Odrasli leptiri ne nanose nikakve štete, ali njihovi razvojni oblici, larve i lutke su vrlo destruktivni. Larve se hrane pčelinjim saćem iz koga je izvođeno leglo, zatim medom i polenom i tako čine štetu, a lutke svojim kokonima oštećuju drvo ramova i košnica. Voskovi moljci napadaju i nezaštićen polen u sakupljačima polena ili nakon sušenja.

Rasprostranjenost voskovih moljaca uslovljena je temperaturom. Oni ne podnose niske temperature, pa ih nema na višim nadmorskim visinama i u hladnijim regionima. Klimatski uslovi u našoj zemlji su gotovo idealni za razvoj ovih štetočina. Zato voskove moljce moramo dobro upoznati i naći načine da svoje košnice i prazno saće koje čuvamo, zaštitimo od njihovog djelovanja.

Kako dolazi do
   napada voskovih moljaca?

Tokom noći leptiri voskovog moljca pronalaze košnice u kojima su slaba pčelinja društva, prazne košnice ili saće koje čuvamo. Zbog loše ili nepostojeće kontrole na ulazu u košnicu moljac se hitro uvuče u košnicu na leto ili kroz bilo koji nebranjeni otvor na košnici. Leptir brzo nalazi pogodno mjesto da položi jaja. U košnici sa pčelama je to obično neka pukotina koju pčele ne mogu dosegnuti da bi uništile jaja.

Ženka velikog voskovog moljca prosječno položi 300 do 600 jaja, a malog voskovog moljca 200 do 300. Jaja su položena u grupe od 50 do 150 komada. („Pčelarstvo“ Jovan Kulinčević). Nakon izleganja larve se hrane saćem. Ako su u košnici prisutne pčele larva buši tunel do sredine saća. Tako je zaštićena od pčela koje pokušavaju da ih izbace iz košnice. Ako  se larva nađe u sredini saća sa leglom dolazi i do oštećenja i propadanja legla. Ta zona je moljcima veoma privlačna, jer su zbog postajanja legla idealni temperaturni uslovi za njihov razvoj.

Kad dostigne određeni stepen razvoja larva se učahuri, obično uz satonoše ili bočne letvice ramova. Nakon određenog vremena, po završetku metamorfoze, iz čahure izlazi odrastao leptir. Puni razvojni ciklus od jajeta do odraslog leptira, traje od četiri nedelje do šest mjeseci. („Pčelarstvo“ Jovan Kulinčević) zavisno od doba godine. Kad koncem jeseni dođe do zahlađenja razvojni ciklus voskovih moljaca se zaustavlja u predlutkinom stadijumu koji će se produžiti do proljeća, do otopljenja i stvaranja pogodnih uslova za daljni razvoj. Zbog ove pojave pčelari se često iznenade kad u proljeće otkriju da im je uništeno prazno saće koje su čuvali preko zime, iako su ga više puta kontrolisali i nisu uočili prisustvo moljca.

Kako zaštiti košnice
   od ovih štetočina?

Pčelari znaju da je najbolja preventiva imati jaka pčelinja društva. Jaka pčelinja društva su otporna na pčelinje bolesti, a sposobna su i da se odbrane od većine štetočina, pa i od voskovih moljaca.

   Kako zaštititi prazno saće koje
   želimo sačuvati za narednu sezonu?

Saće iz koga je izvođeno pčelinje leglo je veoma teško sačuvati od voskovih moljaca. Uništavanje moljaca u svim stadijumima razvoja može se uraditi izlaganjem saća niskim teperaturama i to na -6ºC za 4,5 sata, na -12,2ºC za 3 sata ili na -15ºC za 2 sata.(„Pčelarstvo“ Jovan Kulinčević). Loša strana ovog postupka je ta, što nam se može desiti da leptiri polože jaja nakon ovog tretmana, a to je kao da nismo ništa ni radili. Tehničke probleme da i ne pominjem.

Drugi metod je potpuno suprotan od opisanog. Prazno saće se izlaže temperaturi od 48ºC  do 49ºC na 24 sata. Manjkavost postupka je ista kao i u prethodnom slučaju. Treći način je sumporisanje saća paljenjem sumpornih traka. Ovaj metod ne uništava jaja voskovog moljca pa ga treba ponavljati svakih desetak dana, što je veliki posao.

Pored navedenog mogu se koristiti i insekticidi. To je najgore moguće rješenje. Moljca zaista možemo u potpunosti  uništiti, ali saće upija određenu količinu insekticida, pa nam se može desiti da dodavanjem tog saća, na proljeće potrujemo pčele. U skladu sa dobrom pčelarskom praksom, višak saća iz koga je izvođeno leglo ne bi trebalo ni čuvati. Njega je najbolje, odmah po oduzimanju, pretopiti i tako izbjeći probleme sa voskovim moljcem.

Saće iz koga nije izvođeno pčelinje leglo ili kako ga pčelari zovu djevičansko saće je dragocjeno i trebamo učiniti sve da ga sačuvamo. Čuvanje nije teško. Na nosače malo odignute od podloge stavimo matičnu rešetku, a na nju poslažemo nastavke sa po devet ramova sa djevičanskim saćem. Na vrh stuba stavimo opet matičnu rešetku. Ona nam služi da saće zaštitimo od miševa. Zbog  nedostaka pčelinjih kokona, omiljene hrane voskovih moljaca, oni nisu zaiteresovani za ovakvo saće.

Strujanje vazduha kroz stub od nastavaka je dodatni element koji odbija moljce. Važno je napomenuti da u ovom saću ne smije biti ostataka meda koji bi privukli pčele i tako mogli inicirati grabež na pčelinjaku.

   Žičana podnica idealna je
   za razvoj voskovog moljca

U pčelarstvu definitivno nema konačnih i idealnih rješenja. Kad se nešto preporučuje kao napredno obično se navode samo dobre strane. O lošim se namjerno ćuti. Tako je i sa žičanim podnicama. One svakako imaju svoje dobre osobine i svoje prednosti u odnosu na klasične podnice, kad su u pitanju ventilacija i uništavanje varoe.

Niko ne govori da je ladica žičane podnice pravi mali raj za voskovog moljca. Tu se on, zaštićen od pčela, nesmetano razmnožava i čeka svoj trenutak. Larve se dobro hrane komadićima voska koji kroz žičanu mrežu padaju u ladicu. Pčelari koji nemaju vremena ili su lijeni da redovno čiste ladice žičanih podnica praktično odgajaju voskove moljce. Nažalost, poznajem mnogo takvih nemarnih pčelara.

Narod kaže da je sve za neko dobro. Voskov moljac je idealan kao mamac za ribolov. Ribe ga obožavaju, pa ako već nismo dobri pčelari, možemo biti uspješni ribolovci.

voskov_moljac

 

voskov_moljac_2 voskov_moljac_4 voskov_moljac_veliki

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY