Zamjena plodišnog saća po metodi engleskog pčelarskog stručnjaka Leslija Bejlia

Zamjena plodišnog saća po metodi engleskog pčelarskog stručnjaka Leslija Bejlia

SHARE

Dr. Lesli Bejli bio je engleski pčelarski stručnjak koji je svoj život posvetio proučavanju liječenju pčelinjih bolesti. U širim pčelarskim krugovima na britanskom ostrvu je ostao poznat po tome što je smislio jedan koristan sistem za zamjenu plodišnog saća u košnicama . Staro saće bi trebalo zamijeniti u slučaju kada je oštećeno ili kada pčele izgrade puno trutovskih ćelija. Najčešći razlog tome je što staro saće nastanjuju uzročnici pčelinjih oboljenja: nozemoza, virusi i krečno leglo

Dr. Leslie Bailey je bio vrsni poznavalac biologije i bolesti pčela

Zamjena plodišnog saća je vrlo korisna preventivna mjera u regionima gdje je zastupljena pojava američke truleži legla. Ipak, ova metoda neće biti od koristi ukoliko je društvo već zaraženo ovom bolešću. Iz tih razloga, dr. Bejli je sedamdesetih godina prošlog vijeka savjetovao mijenjanje saća svake tri godine. Prema njegovim riječima, zaraženo saće se što prije treba ukloniti iz košnice i pretopiti, nakon čega se preprema nov i sterilan plodišni nastavak sa pripadajućim ramovima u koje smo umetnuli satne osnove.

U slučaju da nema unosa, potrebno je obezbijediti hranilicu u koju se dodaje gušći šećerni sirup (1 kg šećera u pola litra vode). Za vrijeme ovog prihranjivanja može se pčelama dati neko sredstvo koje se koristi za prevenciju nozemoze i krečnog legla ili neki drugi prirodni preparat za pojačavanje pčelinjeg imuniteta.

 

Prilagodljiv sistem

Nakon dvije sedmice, kada pčele dobrim dijelom izgrade saće, potrebno je pronaći maticu i prebaciti je u gornji nastavak. Između donjeg i gornjeg nastavka dodati matičnu rešetku koja će spriječiti maticu da se vrati u donji nastvak. Najbolje je koristiti matične rešetke koje su ugrađene u drveni ram na kome postoji leto. Kada se matica premjesti u gornji nastavak, donje leto se zatvori a gornje otvori, čime se postiže da pčele umnogome smanje odlaganje polena u donjim starim ramovima. Nakon tri sedmice treba ukloniti stari plodišni nastavak.

Za to vrijeme, sve pčele koje su bile u njemu su se izlegle i možemo prebaciti ramove u topionik za vosak. Najveća prednost ovog sistema što ga je moguće primijeniti na samom početku proljeća čim krenu malo topliji dani tokom marta. Ukoliko u tom vremenskom periodu nema unosa, obavezno moramo prehranjivati pčele kako bi ih stimulisali da krenu sa proizvodnjom voska.

Bejlijev sistem se pokazao vrlo prilagodljiv u slučajevima kada želimo da pređemo sa jednog tipa košnice na neki drugi tip. Postoji i druga varijanta Bejlijeve zamjene saća koja se neznatno razlikuje od prethodne.

Višestruka korist

U proljeće kada društvo krene sa razvojem, izvaditi iz plodišta krajnje ramove u kojima nema legla. Na stari plodišni nastavak postaviti nov i čist nastavak sa ramovima i satnim osnovama. Umjesto izvađenih ramova sa obje strane legla postave se prazni okviri koji su zatvoreni sa stranicama izrađenim od stare šperploče ili lesonita.

Uloga ovih ramova je da privremeno zamjene prave ramove i da se tako sačuva pravilno rastojanje između ramova. Englezi osim ovih ramova koriste pregradne daske koje su većinom izrađene od šperploče debljine 6,9,12 ili 16 mm na koje se prikuca satonoša. Ove pregradne daske oni koriste u kombinaciji sa neregularnim ramovima kao što su ram hranilica ili široki medišni ramovi (40-50 mm) kada se uslijed promjene rasporeda ramova pojavi slobodan prostor u košnici veći od 9 mm.

Nakon nedjelju dana provjerite da li je matica prešla u gornji nastavak i ukoliko nije, treba je prenijeti u njega na neki od novoizgrađenih ramova u sredini košnice. Matična rešetka dolazi između ova dva nastavka i ako je potrebno dodavati ramove sa satnim osnovama. Nakon 24 dana sklanjamo donje plodište i postavljamo čistu sterilisanu podnjaču. Korist koju postižemo pomoću ove jednostavnije tehnike je višestruka:

Uslijed toga što je veliki broj pčela uključen u proizvodnju saća odgađa se rojenje društva za neko vrijeme, i kao krajnji rezultat dobijamo zdravije i snažnije pčelinje društvo.

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY