Čeda Pejić, (61), građevinski inžinjer, pčelar i apiterapeut: Samo med iz Dadan...

Čeda Pejić, (61), građevinski inžinjer, pčelar i apiterapeut: Samo med iz Dadan Blatove košnice nije u kontaktu sa toksinima prilikom dimljenja!

SHARE

Vlasinska visoravan površine 12740ha, predstavlja prostor posebne namjene republike Srbije i predio izuzetnih prirodnih odlika. Specifičnost u proizvodnji meda ovog kraja predstavlja obilje ljekovitog bilja, besprijekorno čist vazduh, čista voda jezera i potoka, čist planinski vazduh, odsustvo zagađivača, pčelinja paša na nadmorskoj visini od 1200m, kao i poštovanje propisanih normi i standarda u pčelarstvu.

Čedo s novinarkom Novosti, Daliborkom Alihodžić: Pčelarenje je stacionarno, pčele su tokom cijele godine smještene na Vlasinskoj visoravni, u neposrednoj blizini Vlasinskog jezera. Vlasinska visoravan površine 12740ha, predstavlja prostor posebne namjene republike Srbije i predio izuzetnih prirodnih odlika. Specifičnost u proizvodnji meda ovog kraja predstavlja obilje ljekovitog bilja, besprijekorno čist vazduh, čista voda jezera i potoka, čist planinski vazduh, odsustvo zagađivača, pčelinja paša na nadmorskoj visini od 1200m, kao i poštovanje propisanih normi i standarda u pčelarstvu. Svi ovi faktori garantuju najkvalitetniji med, što je potvrđeno fizičko-hemijskim analizama koje je uradio veterinarsko specijalistički institut “Niš” iz Niša 8. novembra 2007godine. Iz navedenih činjenica o ekološkoj sredini Vlasine proizilazi činjenica da je Vlasina područje sa izuzetnim mogućnostima i uslovima za organsko pčelarenje.

Na Vlasini, visoravni na jugoistoku Srbije, na 1323 metra nadmorske visine, blizu granice sa Bugarskom, smjestio je tamošnji najpoznatiji pčelar, Čeda Pejić, građevinski inžinjer, svoje 54 Dadan Blatove košnice.

– Vlasina sa okolinom tradicionalno je pečalbarski kraj. Zahvaljujući čistom, iscjeliteljskom vazduhu, ali i prirodi bogatoj riznicom ljekovitog bilja i šumskih plodova, s pravom se kaže za planinsku visoravan Vlasinu da je “fabrika” crvenih krvnih zrnaca i čuvar zdravlja – kaže Čeda.

On je zapčelario u svojoj desetoj godini. Opremu i znanje naslijedio je od djeda. Kod Pejića se ova tradicija održava više od sto godina.

 Pčelarstvo – tradicionalna obaveza

– Od dede, preko oca, pa ja…nama su pčele kao neka vrsta zadovoljstva i tradicionalna obaveza. Ja sam svoja prva pčelarska iskustva stekao u četvrtom razredu osnovne škole – priča nam Pejić.

Za njega, kao vrsnog pčelarskog znalca s prebogatom pčelarskom praksom, idealno i ozbiljno pčelarenje bilo bi udruženje pčelara jedne regije, sa istim ili sličnim biodiverzitetom, u cilju proizvodnje jednog tipa meda.

– Idealno udruženje bi imalo 100 pčelara sa po 120 Dadan Blatovih košnica, i pčelarenje bi obavezno bilo stacionarno gdje bi preko vrste meda i ostalih srodnih preparata moglo da se zaradi oko 25 miliona evra. Mogao bi se odraditi biznis plan na globalnom nivou, natjerati Balkan da ulaže u investicione fondove i na taj način spojiti nauku i privredu. Pošto u svijetu ide samo nova tehnologija i kvalitetan proizvod, ISO I HASAP se podrazumijeva.

 Socijalizam u pčelarstvu

– Ja sam inače pasionirani fan Dadan Blatovih košnica zbog kvaliteta meda, pošto se u drugom tipu košnica zadržavaju toksične materije prilikom tretiranja pčela. Košnice izrađujem lično, a planiram proširenje pčelinjaka na 120 košnica. Pokušavam već desetak godina da napravimo udruženje na području Vlasine, no, stereo tip, kao i socijalizam, još živi, ide teško.

Našem je sagovorniku pčelarstvo prije svega zadovoljstvo i ljubav prema prirodi.

– Prirodu je najljepše pratiti preko pčela, odnosno polena koga pčele donose na nogama. Ja živim od pčela, i postigao sam cijenu uz pomoć biologa od 50 eura po kilogramu. Moj med najviše kupuju farmaceuti, pedijatri i obrazovaniji ljudi. Ovi koji imaju samo pare i ništa drugo, med kupuju u prodavnici. Med je 100% vlasinski, dakle planinski, ili kako ga Slovenci zovu, cvijetni, med je od 76 polenarica, pa se na konto toga formira i cijena. Dakle, med je i hrana i lijek zbog većeg procenta minerala.

Na pčelinjaku Čedi pomaže supruga Slavica, inžinjer zaštite na radu, kao i sin, doktorant arhitekta.

– Za mene je dobar onaj pčelar koji pčelari biološki odnosno obrazovan čovjek, a ne zanatlija, koji je naučio da pčelari od dede ili druga. Pčelar koji ne poklanja med kao sirovinu u bescjenje, odnosno onaj koji živi od toga.

Pejići med koriste svakodnevno, ali i druge pčelinje preparate.

– Tako jačamo imunitet, eliminišemo viruse i bakterije iz organizma, a mnogi korisnici naših preparata tvrde da su izliječili sterilitet, očistili krvne sudove…Ja sam i inače stava da med treba kupovati samo od poznatih i provjerenih pčelara i to onih koji koriste Dadan Blatove košnice jer sam kroz dugodišnju praksu uvidio da jedino taj med iz polunastavaka nije u kontaktu sa toksinom prilikom dimljenja.

– Što se tiče pčelinjih bolesti, osamdesetih sam imao problema s krpeljima kad su mi preživjela samo dva društva. Drugih problema nisam imao.

 Savjet pčelarima početnicima

Slavica Pejić, Čedina desna ruka na pčelinjaku

Ne bih nikad preporučio ljudima koji su alergični na ubod pčele – da pčelare kao niti nedovoljno obrazovanim osobama.

Što se tiče početnika, obavezno cijelu zimu provesti na kursu pčelarstva i zapčelariti uz mentora iskusnog. Ako se plašite da će vas pčela ubosti, radite u rukavicama i zaštitnom odijelu dok se ne oslobodite straha. I da – pčelarite s Dadan Blatovim košnicama. Treba i pčelarska predavanja posjećivati, ja trenutno razmjenjujem mišljenja preko interneta, najviše poštujem Slobodana Jevtića kao i njegovog oca Tihomira kod kojeg je i moj otac bio na kursu modernog pčelarstva, kad smo prebacivali pčele iz trnke u sanduke.

 Efekt trombovog zida – protiv vlage

Moja filozofija pčelarenja je da maksimalno ne smetam pčeli, odnosno, posao je sveden na dva pregleda, kao i pomoć pčelama, radi sređivanja legla /u proljeće. Ja imam proljećni med koji je posebnog kvaliteta, i vrcam ga oko 1. juna, naredno vrcanje je po potrebi odnosno od vremenskih prilika, a vrcam ga od jula do polovine avgusta.

Što se tiče lokacije pčelinjaka, potrebno je da bude okrenut ka jugoistoku, po mogućnosti u blagom nagibom, sa efektom trombovog zida kako nebi bilo pojave vlage u košnici.

Čedin recept za hipertenziju

Uzeti po jednu supenu kašiku meda, soka od cvekle i šargarepe i soka od svježih plodova gloga. Sve pomiješati i uzimati po jednu supenu kašiku mješavine dva puta dnevno, jedans at prije jela. Terapiju primjenjivati najmanje jedan mjsec.

 Med od sibirskog bora – LJEKOVITA POSLASTICA!

Čedin borov med

Bor koji je preživio ledeno doba je izvorno i najbolji za spremanje borovog meda jer ima komponente koji drugi četinari nemaju. Njegovo stanište je i Vlasinska visoravan, i to na više od 1700 nadmorske visine.

U dvorištu sam posadio sibirski bor i svake godine od njega pripremam med koji je veoma ljekovit. Priprema se odvija u dvije faze i mora se tačno voditi računa u koje vrijeme se prikuplja polen, a kada se beru iglice bora. Cvjeta pri kraju zime, a kod nas na Vlasini u martu. Ovaj cvijet je u jednom momentu pun polenovog praha i potrebno je znati vrijeme branja. U fazi kada prah prelazi u bobice, a na vrhu izbijaju mlade iglice koje su pune ljekovite smole, pojavi se polen. Taj se polen miješa s medom, samo ne sa bagremovim jer on sadrži veći procenat saharoze (i do 10%), a dozvoljeno je da bude najviše jedan posto.

Nakon 21 dan, smjesa se cijedi. Na jedan kg te tinkture dodaje se pet kilograma meda, ali se dodaje i med sa mladim iglicama.

Čedo sa sinom i kćerkom

– Za drugu fazu moramo čekati kraj maja kada s ena vrhu formira plod koji će naredne godine biti šišarka. Šišarke se preliju vrelom vodom i kuhaju se još pola sata, a onda se to varivo ostavi da odstoji jedan dan. Zatim se pomiješa s prvim medom i dobili ste borov med. Provjereno je učinkovit kod prehlade i kašlja, hroničnog bronhitisa prehlade, nazeba, bubrega, crijeva…organizmu vraća snagu i elan poslije bilo koje bolesti. Ima protivupalno, analgetičko i antialergijsko dejstvo. Dobar je za spoljnu upotrebu, liječenje gnojnih rana i bubuljica – nabraja Čeda svojstva ovog meda.

Svaka biljka ima svoju pčelu, svaka pčela svog pacijenta

Naš med je stigao i do naše premijerke i imamo ogromnu podršku od nje

Kao čudesan dar prirode koji u sebi nosi sokove i različite mirise cvjetova mnogobrojnih ljekovitih biljaka, med sjedinjuje više od 70 raznih sastojaka i vitamina. Kao univerzalna hrana i lijek, pomaže kod bolesti srca i krvnih sudova, organa za disanje i varenje, bolesti bubrega i mokraćnih kanala, oštećenja jetre, endokrinih i nervnih poremećaja, liječenja raznih anemija…Najnovija saznanja potvrđuju da svakodnevna upotreba meda u ishrani pomaže kod varenja i u regulisanju aciditeta u gastrointestinalnom traktu, kao i u liječenju čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu.  Još je stari Avicena govorio da med daje svježinu organizmu, pobuđuje apetit, pomaže kod varenja, obnavlja pamćenje…Ma svaka biljka ima svoju pčelu, tj. svoj med pa nije svejedno koji se med za koje tegobe koristi.  Za tegobe s respiratornim sistemom najbolji je med s planina. Za srčane tegobe koristan je med od biljaka bogatim eteričnim uljima…

(E. K. /bh pčelar)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY