Dario Škorić iz Jazovaca kod Gradiške, pčelarski zaljubljenik, majstor za trnke i...

Dario Škorić iz Jazovaca kod Gradiške, pčelarski zaljubljenik, majstor za trnke i učo za buduće pčelare: Omiljeni “učo” za odbjegle rojeve u Potkozarju!

SHARE

Zbog Darija se desetak mladih ljudi u Potkozarju opredijelilo za pčelarstvo, a već sada je sigurno da će mu se ubrzo pridružiti i petogodišnji sin Neven, koji se bez imalo straha svakodnevno druži i igra sa pčelama.

Dario Škorić, mladi pčelar iz potkozarskog sela Jazovac važi za jedog od najiskusnijih i svestranijih pčelara u ovom dijelu naše zemlje, bez obzira na činjenicu da je tek zagazio u četvrtu deceniju života. Trenutno ima 60 pčelinjih društava i godišnju proizvodnju od 1.500 kilograma meda, za čiji plasman ne brine. On kaže da kvalitetan med od brdskih trava, cvijeća, medonosnog bilja, uvijek ima kupce. Područje Potkozarja nije zagađeno, posebno u selima na većoj nadmorskoj visini, gdje je upotreba hemijskih sredstava u poljoprivredi minimalna ili je sasvim izostavljena.

  • Pčelarstvo u našoj porodici ima dugu tradiciju, siguno dužu od jednog vijeka. Pčelarstvom su se bavili moj otac Slavko, djed Piljo i pradjed Stevan. Prije petnaestak godina zainteresovao sam se za ozbiljniju proizvodnju meda. Shvatio sam da to pruža mogućnost za dobru zaradu – kaže Dario Škorić, jedan od najmlađih pčelara koji u ovom poslu ima zavidno iskustvo.

Dva vrcanja

Dario tvrdi da pčelarstvo može osigurati porodičnu egzistenciju.. Ali da se dođe do tog stepena potrebno je dosta učenja i usavršavanja i, naravno, profesionalna pčelarska oprema.

  • Prednost pčelarenja u Potkozarju je bogata ispaša kestena, lipe, bagrema te raznog poljskog cvijeća i šumskog bilja. Ovdje se herbicidi minimalno koriste, vazduh je nezagađen, voda je kvalitetna, pa su i pčele zdrave – kaže Dario.

Ova godina obilovala je suncem, brdska veetacija je prilično bujala, pa je Dario poput drugih pčelara u dva navrata vrcao med.

 Trnke od raževe slame

Osim po kvalitetnom medu Dario je nadaleko poznat i po proizvodnji trnki od raževe slame. Za  te potrebe Dario posije raž i obezbijedi dovoljno kvalitetne slame za pletenje trnki. Ove su trnke nekada imale široku primjenu a danas se većinom koriste za skidanje pčelinjih rojeva sa stabala. Dario ih proizvodi i za svoje potrebe, ponešto i za prodaju.

  • Pčelinji rojevi često napuštaju sanduke, ukoliko su oni puni meda ili pčela, te traže druga mjesta. Oni se hvataju za grane obližnjeg drveća i tada je potrebna velika vještina da bi se pčele pokupile i smjestile u novu košnicu. Svemu se mora prići krajnje oprezno i sa velikom pažnjom – naglašava Škorić..

Dario smatra da se prvi rojevi uglavnom hvataju za niske grane, najčešće kruške i šljive. Kasniji rojevi, koji se odvajaju od istog društva idu u visinu i do njih je mnogo teže doći.

  • Rojevi se rijetko hvataju za stabla trešnje ili lijeske, a ukoliko se to i dogodi, nerado ih skidam jer na toj vrsti drveća završavaju lošiji ili čak bolesni i dekoncentrisani rojevi pčela – tvrdi Škorić na osnovu bogatog pčelarskog iskustva.

Svoje vještine Dario Škorić prenio je mnogim mladim pčelarima u Vilusima, Jazovcu, Jurkovici i drugim potkozarskim selima. Obično ga neiskusni pčelari pozivaju da uhvati odbjegli roj. Tada im uz uslugu hvatanja roja održi i kratko predavanje i populariše pčelarstvo. Zbog Darija se desetak mladih ljudi u Potkozarju opredijelilo za pčelarstvo, a već sada je sigurno da će mu se ubrzo pridružiti i petogodišnji sin Neven, koji se bez imalo straha svakodnevno druži i igra sa pčelama.

(B.Grgić/arhiv pčelara)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY