Ivica Mikulić, poznati tešanjski pčelar: SVE JE MANJE MJESTA ZA ISPAŠU PČELA

Ivica Mikulić, poznati tešanjski pčelar: SVE JE MANJE MJESTA ZA ISPAŠU PČELA

SHARE

Većina domaćih pčelara ima kvalitetan med, ali nam prodaja ide veoma sporo i teško. Uništava nas nelojalna konkurencija. Pojedini trgovački putnici nude med i pčelinje prozvode veoma sumnjivog kvaliteta i porijekla po izuzetno niskim cijenama. Privučeni cijenama kupci uzimaju te prozvode, koji su sve; samo ne pravi med. Kvalitet i porijeklo vlastitog meda garantujem i na to sam izuzetno ponosan

Duže od 30 godina, tešanjski pčelar – penzioner Ivica Mikulić bavi se pčelarstvom. Na području općine Tešanj postoje zaista dobri uslovi za pčelarenje jer ovaj kraj obiluje brojnim medonosnim biljem. Mikulić je član Udruženja “Pčela” Tešanj.

– Sve je počelo sasvim slučajno kada je moj poznanik Ekrem Karahodžić pitao da donese svoja pčelinja društva kod mene. Tada mi je poklonio dvije košnice. Malo-pomalo uz dosta problema počeo sam sa kupovinom i pravljenjem novih košnica. Vlastitim trudom i razvojem krenuo sam na prvih 10, 20, pa do 70 košnica, koliko sam imao prošle godine – predstavio nam se na početku razgovora.

Zakonske barijere

Pčelari sa LR košnicama. Kako u Tešnju za ozbiljnije i veće pčelare nema prodajnih mjesta za pčelarstvo, odlučio je da samostalno pravi košnice. Veli, bit će to od koristi i ostalim kolegama, a u Tešnju ih je iz godine u godinu sve više. Raduje ga što se “roje” mladi pčelari.

U toku sezone s košnicama putuje po BiH. U potrazi za što boljom ispašom seli na Rostovo kod Bugojna, Zvijezdu u Vareš, te na područje Svilaja u Odžak. Nažalost, posljednjih godina i tu nailazi na barijere!

– Pojavili su se dodatni problemi pri prolasku i smještaju pčelinjih društava. Danas je, maltene, nevolja preći iz kantona u kanton, a da ne govorimo o teritoriji RS, gdje je potrebno dobiti mnoštvo dozvola i dokumentacije za prijevoz i smještaj naših košnica. Uz to, zbog nekontroliranog korištenja hemijskih sredstava u voćarstvu i drugim oblastima, iz godine u godinu je sve manje mjesta za ispašu pčela. – ističe Mikulić.

I njemu, kao i većini pčelara u BiH, veliki problem predstavlja uvozni ili patvoreni med.

– Mi imamo kvalitet, ali nam prodaja ide veoma sporo i teško. Uništava nas nelojalna konkurencija. Pojedini trgovački putnici nude med i pčelinje prozvode veoma sumnjivog kvaliteta i porijekla po izuzetno niskim cijenama. Privučeni cijenama kupci uzimaju te proizvode, koji su sve; samo ne pravi med. Kvalitet i porijeklo vlastitog meda garantujem i na to sam izuzetno ponosan – ističe Ivica Mikulić.

Umjetnička djela

On dodaje da je i Udruženje, čiji je član, uputilo inicijativu svim relevantnim institucijama kako bi zaustavili sječu medonosnog bilja. Očekuju da se nešto uradi po tom pitanju. Istovremeno u tešanjskom Udruženju vode redovne i stalne aktivnosti na sadnji i obnavljanju medonosnog bilja.

Uz to, Mikulić se posvetio još jednom izazovu: dizajniranju košnica i istraživanju prirodnih staništa pčelinjih zajednica. Igrajući se raznim bojama, motivima i dimenzijama njegove košnice su prava mala umjetnička djela. Postoji još nešto po čemu je ovaj pčelar poznat, a to je njegovo nastojanje da vrati pčelu u njeno prirodno stanište – dubinu ili duplje drveća.

– Već sam prikupio i obradio dosta dubina u koje namjeravam u narednom periodu smjestiti nekoliko pčelinjih društava i tako ih vratiti u prvobitan oblik egzistencije, stopiti ih s prirodom. To je nešto zaista nevjerovatno, kada pogledate taj spoj čiste, nenarušene prirodne ravnoteže bez ikakvih novotarija – objašnjava naš sagovornik.

Znanja nikad dosta!

Mnogo truda i energije ulaže u vlastitu edukaciju. Posjeduje vlastitu biblioteku sa pčelarskom literaturom. Redovan je gost na seminarima i predavanjima na kojima su učešće uzeli eminentni stručnjaci iz oblasti pčelarstva.

– Možda najznačajniji vid sticanja znanja jeste razmjena iskustava, mišljenja i savjeta sa iskusnijim pčelarima – kaže Mikulić i naglašava kako mu je najveća želja da se mladi okreću pčelarstvu – i kao porodičnom biznisu i kao prilici da uživaju i relaksiraju se.

– Kad bi mladi ljudi znali koliko ovaj posao zna biti odmor za dušu, masovno bi se okretali pčelama i prirodi – kaže na kraju razgovora Ivica Mikulić.

Čini nam se da mašte, volje i truda ovom zaljubljeniku u pčelarenje ne nedostaje. Čak ni nakon požara u pčelinjaku, u kojem mu je stradalo 40-tak košnica. Za ovu štetu kriva je “Elektroprivreda”. Prvostepena presuda je već izrečena; do kraja 2018. Ili početkom naredne očekuje se i drugostepena. O tome ćemo pisati opširnije kada dobije konačnu presudu. Njegov kontakt telefon je: 061 753 406. (bh pčelara/ Genoveva NEDIĆ)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY