Metoda Milka Despotovića i njegovog zeta Bojana Neškovića: STROGO KONTROLISAN PROCES NAD...

Metoda Milka Despotovića i njegovog zeta Bojana Neškovića: STROGO KONTROLISAN PROCES NAD MUŠKOM LINIJOM U KOŠNICI!

SHARE

Kod druge generacije majki matica mi ne možemo kontrolisati s kojim trutovima će se one pariti. Matica ima svoj „svadbeni let“ i može se pariti sa osam do 20 različitih trutova. Da maticu ne bi oplodio neki „mješanac“, nastojimo da kontrolišemo i tu „mušku liniju“ i to je suština ovog procesa

Miko Despotović i njegova supruga Radinka, koji žive u semberskom selu Popovi, trenutno se ubrajaju među najveće uzgajivače pčela i proizvođače meda i pčelinjih proizvoda u RS, pa i na prostoru BiH. Imaju više od 300 pčelinjih društava, proizvode med, polen, propilis, matičnu mliječ, odnedavno i matice.

Milko Despotović

U svoje porodično preduzeće uključili su i kćerku Danijelu , prosvjetnog radnika, Draganu, ljekara, zeta Bojana, profesora engleskog jezika, unuku Dunju i unuka Mihajla. Drugi zet, Dragan, trenutno je zaokupljen poslovima oko prodaje i održavanja klima – uređaja, tako da ima manje vremena za pčelarenje.

Porodični biznis

Miko Despotović kaže da se pčelarenjem bavi blizu 50 godina.

„Sve je počela igrom slučaja. Zbog ljubavi prema prirodi i pčelama, vremenom smo sve to zavoljeli i onda nam je prešlo u naviku. U početku sam se sa pčelama družio samo ja, a sada je u pčelarenje uključena kompletna šira porodica, sa zetovima. Svi oni imaju svoje profesije i obaveze, ali, svi se uključuju u poslove oko održavanja pčelinjaka. I tu smo podijelili resore. Jedni su zaduženi za proizvodnju matične mliječi, drugi za vrcanje i pakovanje meda.

Miko kaže da je bilo izuzetno plodonosnih godina, kada je med u pitanju. Bilo je, naravno, i izuzetno loših godina, kad su bili na nuli.

Osjemenjavanje

Miko nam otkriva i jedan ekskluzivitet iz svog pčelinjaka, odnosno iz ovog dobro organizovanog porodičnog preduzeća. U Češkoj, na obuci, vezano za vještačku oplodnju matica, nedavno je boravio njegov zet Bojan Nešković.

Bojan kaže da je u pitanju instrumentalna oplodnja matica, simuliranje prirodnih pojava koje izazivaju određene nagone kod pčela, prikupljanje sperme od trutova na prirodan način.

„Matice se sačekaju da dođu u svoju polnu zrelost, nakon čega se pristupa osjemenjivanju. U pitanju je strogo kontrolisan proces, jer u prirodnom procesu nemamo kontrolu nad tom muškom linijom. Tako naše matice proizvodimo od majki matica koje dobavljamo iz Slovenije. U pitanju je čista kranjska pčela.

Kod druge generacije majki matica mi ne možemo kontrolisati s kojim trutovima će se one pariti. Matica ima svoj „svadbeni let“ i može se pariti sa osam do 20 različitih trutova.

Da maticu ne bi oplodio neki „mješanac“, nastojimo da kontrolišemo i tu „mušku liniju“ i to je suština ovog procesa – kaže Bojan Nešković, ističući da od odabira genetske linije zavisi i medenje i takozvani „higijenski nagon“ pčele koji je važan kod odbrane pčela od brojnih napasnika. (bhpčelar/ LJ.Ljubojević)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY