Pčelar Željko Tomas vjeruje kako je pčela lijek za svaku bolest: Pčelari...

Pčelar Željko Tomas vjeruje kako je pčela lijek za svaku bolest: Pčelari ne obolijevaju od karcinoma!

SHARE

Prethodnih sam godina morao u proljeće i jesen zbog križobolje ići na one vruće injekcije. Sad, pčele su moje injekcije. Izliječile su i mene i moju suprugu…

Kad je prije sedam godina donio odluku da se počne baviti pčelarstvom, Željko Tomas nije mogao ni sanjati kakve će benefite osjetiti na vlastitoj koži zahvaljujući novom zanimanju.

– Zahvaljujući pčelama ja sam zdrav, a zdravlje je najveće bogatstvo – kaže za BH pčelar Željko.

Ovaj 50 – godišnjak iz Imotskog, inače porijeklom iz Gruda, dugogodišnje reumatske probleme uspio je sanirati ubodima pčela.

– Bolovi su u potpunosti nestali – kaže Željko.

Liječenje pčelinjim otrovom kod našeg sagovornika počelo je slučajno.

 Zimi fale ubodi

– Jednog dana su me pčele po nogama izbole na nekoliko mjesta i tog dana nisam osjećao reumu ni kostobolju. Poslije toga pustio sam ih namjerno i kontrolisano da me izbodu još nekoliko puta i riješio sam se tegoba s kojima sam se godinama mučio – kaže Željko.

Uvidjevši prednosti koje sa sobom donosi ubod pčele, Željko se nastavio izlagati ovoj vrsti liječenja svakog proljeća. Priznaje nam da mu zimi, kad su radovi u pčelinjaku minimalni, fale ubodi.

– Pčela je lijek za sve, samo bih naglasio da ljudi ne rade ništa na svoju ruku radi moguće alergije, uvijek budite u dosluhu s nekim stručnim licem.

– Na početku su mi kao početniku, ubodi pčele bili neugodni i neobični, ali, uvidjevši kakve sjajne promjene donose ti ubodi u organizmu, odlučio sam malo istraživati. Preko Interneta dolazim do nekih saznanja o pčelinjem otrovu kako je to lijek 21. stoljeća. I onda počinjem namjerno dobivati veću količinu uboda. Prije toga, vjerujte, morao sam svake godine u jesen i proljeće zbog križobolje ići na one vruće injekcije. Sad, pčele su moje injekcije.

On je zapčelario na nagovor prijatelja. Startao je s pet košnica i polako razvijao i širio društva. Danas posjeduje 45 košnica u općini Grude. U Imotskom, u Hrvatskoj, na dvije lokacije posjeduje 105 LR košnica.

– Pčelinjak je stacionarni, ne vozim pčele na ispašu. U Hrvatskoj sam član Pčelarske udruge i član Hrvatskog pčelarskog saveza. Živim u Imotskom, a rođen sam u mjestu Sebišina, općina Grude. Zanimljivo je da to selo Sebišina-Drinovci teritorijski pripada pola Hrvatskoj, a pola Bosni i Hercegovini, tako da nekretninu i zemlju posjedujem u obje države. U Hrvatskoj posjedujem certifikat “med s hrvatskih pčelinjaka” gdje posjedujem markice i kodove za tegle meda tako da na svakoj naljepnici postoji broj i kod pomoću kojeg svaki kupac može ući na stranicu Ministarstava  poljoprivrede i pomoću tog broja saznati sve o pčelaru, vrsti meda, lokaciji…

Pčelarstvo fascinira na brojne načine

– Imam dobra primanja i nisam ovisan o prodaji meda ili pčelinjih proizvoda, ali dobro dođe budžet i količina novca od pčelarstva – kaže Željko.

Dodaje da ga je pčelarstvo fasciniralo na brojne načine. I ta opčinjenost pčelama jednako traje danas kao i prije sedam godina.

– U pčelarstvo sam ušao jer je jedan moj prijatelj posjedovao pčele 40. godina, zainteresiro me svijet pčela, počeo sam čitati razne knjige i po portalima o pčelarstvu,  o učinkovitosti pčela na prirodu i na ljude. Započeo sam s pet košnica, pitao za savjet mnoge pčelare, i ni jedan od 10 pčelara nije me savjetovao isto, svako je različito pričao. Na kraju sam uzimao litaraturu i na portalima izvlačio najpozitivnije o radu na pčelinjaku i sam sam došao do toga da budem uspješan pčelar.

Željko istinski voli svoje novo zanimanje, o pčelama kaže da bi mogao pričati danju i noći. Definitivno ne misli samo na krajnji produkt pčela – med i profit.

– Zadovoljan sam, imam idealnu lokaciju za pčele, imam idealne uvjete za pčele, dajem sve lijepo pčelama i one meni to lijepo vraćaju. Pčelarstvo moraš zavoljeti, moraš se zaljubiti kao u djevojku da bi bilo obostrano dobro i lijepo. Svakome bi preporučio da ide u pčelarstvo s ljubavlju. Osim onih kome je na prvome mjestu interes novca i biznisa i zarad. Meni nije bit zarada, meni je dovoljno što mi pčele pomažu u zdravlju i meni i mojoj obitelji mojim prijateljima koji mi se obrate za proizvod, a naravno i prodam med. Ne činim to na pijacama ili po štandovima, sve prodam na kućnom pragu ili preko interneta, najviše sami kupci me traže. U Hrvatskoj ima sustav od ove godine “Med u školama za djecu 1. razreda osnovne škole” i tu sam jednu veću količinu meda prodao, naravno tu samo mogu ući pčelari koji su uredno registrirani i imaju sve parametre uvjeta za prodaju.

– I na kraju ću samo još kazati da je meni pčelarstvo dodatni rad, relasakcija i opuštanje i zdrav život. Imam i maslenik,  maslinovo ulje, uzgoj divljeg zeca za lovni turizam i farmu koka za jaja iz slobodnog eko uzgoja (koke su vani, ne troše koncentrat i ne možemo proizvesti jaja kolika je potražnja, a isto važi i za maslinovo ulje i zečeve. Domaće i kvalitetno se uvijek prepozna. Ali, definitivno, pčelarstvo je za napisati knjigu o pčelama, o životu pčela, o pčelaru…pa ja sam bio fasciniram saznanjem da nijedan pčelar ne može oboliti od karcinoma. Vjerujem da je to tako. I budući da je pčela zdravlje, ne kupujte uvozni med iz Kine, to je smeće, nabavite svoje pčele. Ne mora to biti 100 košnica, dovoljno nam je pet.

Prvi u Dalmaciji počeo sa skupljanjem pčelinjeg otrova

Uređaj sam platio 3800 kuna, mali je i sastoji se od pet okvira sa staklenim pločama unutar kojih su žice. Uređaj se priključi na akumulator i kroz žice se pušta struja kraće vrijeme u tačno određenim razmacima koja stimulira pčele da na ploču ispuštaju otrov.

– Kada te pčela ubode, ispusti otrov, otpadne joj žalac i ona ugiba. Kada ispušta otrov na ovo staklo, ne otpada joj žalac i ne ugiba. Nikakva šteta se za pčelu ne događa. Na stakalcu otrov se osuši i ostaje prah koji treba sastrugati. U velikim količinama apitoksin je smrtonosan otrov, u manjim lijek – kaže Tomas i napominje kako se pčelinji otrov ne smije prikupljati bez zaštitne opreme i maske, uz maksimalne higijenske mjere. Količine apitoksina koji proizvode pčelice vrlo su male, jednim ubodom ona izbaci 0,1 miligram, a za kilogram je potrebno prikupiti pčelinji otrov iz 200 košnica.

– Ja sam pčelinjim ubodima riješio svoje hronične zdravstvene probleme – tvrdi Tomas, koji je prethodnih godina osjećao bolove u kostima i želucu, ali toga više nema.

Hvatač pčelinjeg otrova

 Ni pčelinji otrov nije za svakoga

Sve što pričam o pčelinjem otrovu su moja iskustva, ne da bih reklamirao sebe ili prodao pčelinji otrov ili drugi proizvod od pčela.

Postoje osobe alergične na pčelinji ubod i je to je veoma opasno. Pčelinji otrov ne smiju uzimati osobe s niskim pritiskom. Pčelinji otrov je dobar za mušku populaciju, jer pčelinji otrov širi krvne žile i učinkovitiji je za muškarce od bilo kojih preparata na tržištu.

Pčelinji otrov ne smiju koristiti osobe koje imaju migrene.

2018. je bila uspješno dobra za vrcanje. Na lokaciji u Hercegovini najviše preovladava kadulja i vrijesak tako da vrsta meda je kadulja,vrijesak i medljikovac (medljikovac je posebna vrsta meda, a to je najkvalitetniji med s puno željeza u sebi).

Inače, pri hvatanju pčelinjeg otrova treba strogo paziti kad se otrov skida s stakla, vrlo je opasno bez maske i zaštite to raditi.

Poznato je da je pčelinji otrov 30% aktivniji od primjerice zmijskog otrova, međutim treba znati da zmijski otrov ugrizom zmije ulazi u tijelo u mnogo većim količinama. (ugriz poskoka npr. jednak je ubodu cca. 350 pčela).

Iz mog iskustva, najbolja je učinkovitost od uboda kad pčela bode po nogama. Zašto baš po nogama? Pa tu je velika koncentracija krvnih žila i mišića. Ja u razmaku od 15 dana puštam pčelama da me bodu po nogama. U proljeće kad pčela izlazi iz zime, pčelinje kesice otrova su jače i veće, a kad počne nektar i pčela počinje s unosom, manji je koncentrat otrova.

Ja po bolu koji ostane iza pčele znam koliko je jak otrov. Inače, ima i jedna opasnost u svemu ovome, naprimjer, ako pčela bude na trnu, a plod trna je otrovan, i ako je s trna uzela sok, prenijet će na vas otrov.

Ovih dana (kraj marta, prim. aut) započinjem s prvom ovogodišnjom dozom primanja pčelinjih uboda i jedva čekam, fali mi ubod, fali…

Savjet pčelarima je da imaju ljubavi prema pčelama, da pčele budu zdrave i da nisu gladne u zimskom periodu, da im ostave dosta meda za zimu, med je pčeli za preživiti u zimsko doba kao djetetu majčino mljeko.

Inače, med, propolis, matična mliječ, vosak brojni su proizvodi pčela koje naši pčelari prikupljaju i prodaju. Ali najvrijedniji od njih, pčelinji otrov ili apitoksin, puštaju da propada iako se plaća više od zlata. Dok se mi mučimo s proizvodnjom meda i borimo s nelojalnom konkurencijom, ono najskuplje što pčela proizvodi, pčelinji otrov, puštamo da propada, a mogli bismo dobro zaraditi i mi pčelari i država.

 Sad smijem i ljuto jesti

Prošle godine sam imao problem cijela dva mjeseca (januar i februar) s želudcem, (ne smiješ jesti suho meso, papreno, ljuto,i.t.d. ). Tačno 31. 3. 2018. sam otišao pregledati košnice i jedno je društvo baš bilo ljuto. Nije bilo matice pa je pčela agresivna izrazito i napada. Tom prilikom me jedna veća količina pčela izbola, najviše po nogama, ali i ostatku tijela. Drugi dan sam se nekako malaksalo osjećao, a po mjestima uboda koža je imala temperaturu i bili su bolovi kao da vas je netko istukao čekićem. Samo bez otoka. Treći dan sam se osjećao fantastično, elastično i pun snage. Četvrti dan osjetim da je došlo do promjene u želucu, da me ništa ne boli. I sve ono što nisam smio jesti, ja odlučim da se testiram. I jedem ja i ništa mi, nikakvi bolovi ni mučnina…Tako zahvaljujući pčeli jedem sve što nisam smio.

Pčelin otrov – lijek i za štitnjaču

Konzumiram pčelinji otrov s pčelama tako da me ubodu i da žalac ostane u koži nekoliko minuta da otrov iz kesice izađe u tijelo, i tako mogu kontrolirati koliko želim pčela da me ubode i u kojom vremenskom razdoblju.

Zanimljivo sam iskustvo s primjenom pčelinjeg otrova imao i kod supruge. Ona je naime operirala štitnjaču, izvadila je u kompletu i naknadno je imala problem regulacije s kalijem i kalcijem u organizmu i boljele su je noge. Ja sam svaki drugi dan donosio pčele po 2-3 komada u kutijici i davao supruzi da je ubodu pčele u dlan lijeve ruke. To smo praktikovali nekoliko mjeseci. Poslije sam hvatao pčelinji otrov i svako treći dan bi navečer jednu malu količinu konzumirala ispod jezika i evo sad nema nikakvih problema.

 Buhač protiv varoe

Najveći problem svih pčelara je varoa. Srećom postoji Dalmatinski ,,Buhač,, kojeg je puno Imotskobekijsko polje. Ta biljka je važan izvor prirodnog insekticida i pomaže u suzbijanju varoe. Dobra je i paprat šumska. Za YT kanal BH pčelar namjeravam snimiti video o tome kako se ove biljke pripremaju i doziraju za borbu protiv varoe. Najbitnije je kod ovih lijekova da su na biljnoj bazi i da ne štete pčelama.

(E. K./bhpcelar)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY