Pero i Lepa Ribić iz Kanade: KOMŠIJA, TIJESNA MI AVLIJA, IMAL MJESTA...

Pero i Lepa Ribić iz Kanade: KOMŠIJA, TIJESNA MI AVLIJA, IMAL MJESTA NA TVOJOJ FARMI!?

SHARE

Njegove pčele uspješno prezime dugu, vjetrovitu i hladnu zimu u dva LR nastavka s medom i dodatkom gustog sirupa od desetak kilograma šećera s lijekovima protiv nozemoze, američke gnjiloće i varoze. Košnice pojedinačno zaštiti kartonskim kutijama i izbušenim (zbog kondenzacije) najlonskim vrećama. U proljeće im ponovo daje lijekove i pogače s dodatkom sojina brašna.Bračni par, Pero i Lepa Ribić, vrijedni čestiti ljudi su u Kanadu došli prije skoro 50 godina, a danas su uspješni pčelari. Počeli su gajiti pčele u svom dvorištu, a kad je postalo pretijesno, Pero se obratio velikom farmeru i još većem čovjeku, gospodinu Ronu Steltteru, proizvođaču žita i mlijeka. Zamolio ga je da na njegovom imanju smjesti svoje pčele. Iako je alergičan na ubod pčela, Ron se nije dugo nećkao; ostavio je sve svoje poslove i bez ikakve naknade ili protuusluge ponudio im idealnu lokaciju u blizini svoje kuće za pčele i objekat za “medaru” u kojem Ribići vrcaju med

Ljudi su najveće bogatstvo pa o njima prvo treba i pisati. Bračni par, gospoda Pero i Lepa Ribić, vrijedni čestiti ljudi su u Kanadu došli prije pedesetak godina. On je rodom iz Nove Gradiške, a Lepa iz Sremske Mitrovice. Djecu su iškolovali, stekli penzije, a uzgred su i pčelari. Spadaju u male pčelare, hobiste (do 100 košnica), kakvih je u njihovom gradu Edmontonu oko 120.

Posjeduju oko 50 – tak Langstrot – Rutovih košnica na periferiji provincije Edmonton u jugozapadnoj Kanadi. Oni su mi omogućili da upoznam djelić pčelarske prakse u ovoj prelijepoj zemlji, po proizvodnji meda trećoj u svijetu, iza Kine i Argentine. U većem poslu, pri vrcanju pomaže im prijatelj i čovjek velikog srca, gospodin Ahmet Mujkanović iz Janje kod Bijeljine.

Počeli su gajiti pčele u svom dvorištu, a kad je postalo pretijesno, Pero se obratio velikom farmeru i još većem čovjeku, gospodinu Ronu Steltteru, proizvođaču žita i mlijeka. Zamolio ga je da na njegovom imanju smjesti svoje pčele. Iako je alergičan na ubod pčela, Ron se nije dugo nećkao; ostavio je sve svoje poslove i bez ikakve naknade ili protuusluge ponudio im idealnu lokaciju u blizini svoje kuće za pčele i objekat za “medaru” u kojem Ribići vrcaju med. Tu je i kompletna “proizvodna” linija meda do pakovanja (centrifuga sa 30 ramova, separator, pasterizator, pumpe, grijač spoljni za dekristalizaciju meda u buradima, skladište…) Svake godine im Ron pripremi i manju parcelu za porodičnu baštu.

Ovdje je pčelinjak zaklonjen od hladnih i jakih vjetrova drvećem, a okružuje ga nepregledno prostanstvo zasijano lucerkom – djetelinom sedmakinjom, uljnom repicom, žitom, pašnjacima s divljom djetelinom, drvećem… Vozeći se automombilom kroz bogato prostranstvo čovjek se prepušta opojnom mirisu darova prirode i ljepoti modro-plavog odsjaju lucerke u cvatu. Dva puta godišnje cvjeta prije košenja, a njen med se vrca više puta. Prosječno godišnje daje više od 100 kilograma meda po košnici.

Gospodin Pero koristi Hanemanove rešetke najviše zbog bržeg skidanja medišnih nastavaka za vrcanje. Samo ih skine i stavi iza košnica, a pčele se brzo vrate u svoja gnijezda. Nema bojazni od grabeži zbog obilne paše. Koristi ramove i poluramove. Jedan dio su mu plastični ramovi s plastičnim satnim osnovama. Smatra ih praktičnim. U njegovim košnicama su posebni ramovi za plodišta, a posebno za medišta.

Njegove pčele uspješno prezime dugu, vjetrovitu i hladnu zimu u dva LR nastavka s medom i dodatkom gustog sirupa od desetak kilograma šećera s lijekovima protiv nozemoze, američke gnjiloće i varoze. Košnice pojedinačno zaštiti kartonskim
kutijama i izbušenim (zbog kondenzacije) najlonskim vrećama. U proljeće im ponovo daje lijekove i pogače s dodatkom sojina brašna.

Za sav izvrcani med Pero Ribić ima obezbijeđeno tržište. Njegov med i ostale pčelinje proizvode otkupljuje zadruga “Kooperativa” ili marketi hrane. Otkupna cijena u Kooperativi je oko 3,50 dolara, a na gradskim pijacama med postiže cijenu od devet dolara po kilogramu.

Jedan dio kupaca traži pasterizovan (kupažiran) med koji se poslije zagrijavanja na 78 stepeni Cezijusa ne kristališe. Na teglama su etikete sa adresom i imenom farme, da li je med pasterizovan ili ne i od koje je biljke. Više se pakuje u plastičnu nego u staklenu ambalažu.

Na pijaci ima meda i iz organske proizvodnje, meda s polenom, kremastog meda, meda obogaćenog sirupima od voća i povrća, kao i s različitim mjerama i dizajnom ambalaže. Preovlađuje med od lucerke koji je proziran, blagog i prijatnog mirisa i okusa.

U povoljnim godinama s proljeća se može izvrcati med od maslačka, a u kasno ljeto med od divlje djeteline koji je ovdje najprijatnijeg mirisa i okusa. Iza lucerke je najizdašnija medonoša uljna repica.

Po riječima gospodina Pere Ribića, “Kooperativa” je pčelarima, pored otkupa proizvoda, prodaje repromaterijala, lijekova, kao i stalne edukacije, na raspolaganju čitavu godinu. Obezbjeđuje im besplatnu visoko stručnu pomoć u obrazovanju i edukaciji, ali i druge vidove pomoći.

U Kanadi teže ka okrupnjavanju pčelarskih farmi. Svi veliki pčelari su članovi “Kooperative” (zadruge). Da bi bio održiv na tržištu farmer- pčelar profesionalac mora da ima bar 600 – 700 košnica. Iako u Kanadi postoje farmeri sa više od 10.000 košnica, ovdje je još uvijek primijetan nedostatak pčelarskih farmi u odnosu na ogromna medna prostranstva, bogatstvo i diverzitet flore. Veliku proizvodnju omogućavaju ogromni centri za otkup i pakovanje meda, kao što je Kooperativa u Edmontonu, Alberta Honey Producers Co – Op Ltd, Western Wax Works.

Mi smo u BiH daleko od ovakve proizvodnje u pčelarstvu, ali treba učiti od boljih. Naša velika šumska prostranstva s medonosnim drvećem i drugom medonosnom florom nisu ni izbliza iskorištena. S obzirom da je lucerka blagodet za pčelarstvo, najvrijednija stočna hrana poslije koncentrata, dragocijenog i skupog sjemena, pčelari bi s proizvođačima mlijeka i mesa mogli naći zajednički interes u zasijavanju većih površina niskoproduktivnih livada i zapuštenih obradivih površina lucerkom. (BH pčelar/arhiva)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY