Prof. dr. Senaid Memić: MEDONOSNO BILJE I PČELINJA PAŠA

Prof. dr. Senaid Memić: MEDONOSNO BILJE I PČELINJA PAŠA

SHARE

 Govormo o biljnom svijetu koji je vrlo promjenjiv; u okviru jedne vrste ima hiljade varijateta.

O prof. dr. Senaidu Memiću, načelniku sarajevske Općine Ilidža, kao političaru i nosiocu funkcija u izvršnoj vlasti, nećemo trošiti prostor. On se u tom svjetlu predstavio i na svečanosti povodom završetka izuzetno uspješne i dobro posjećene Škole pčelarstva koju je uspješno privelo kraju iidžansko Udruženje pčelara “Behar”. Prenijet ćemo neka od njegovih zapažanja, iskustava i savjeta o medonosnom bilju.

Memić je doktorirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu, gdje i danas predaje kao redovni profesor. Prije rata u BiH radio je u poljoprivrednim preduzećima u Derventi i Kiseljaku, Zadruzi Ilidža tena Institutu za poljoprivredu u Sarajevu. Od 1998. godine predaje kao docent na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu, a zvanje redovnog profesora stekao je 2013. godine.

Zanimljivo je da je godinama na svom imanju u Hrasnici imao pčelinjak, a da i danas posjeduje voćnjake, te da se bavi i proizvodnjom organske hrane, posebno organskih voćnih sokova. Njegovi sokovi su dobili i veoma kvalitetne ocjene prilikom nedavne analize u zagrebačkom Institutu Ruđer Bošković.

Krajem marta ove godine održao je veoma zanimljivo predavanje članovima ilidžanskog Udruženja pčelara “Behar” na temu “medonosno bilje”. Zabilježili smo najzanimljivije detalje iz njegovog izuzetno nadahnutog i stručnog predavanja.

 Po visini kukuruza mjeri “blizinu” vegetacije

Moja iskustva kazuju da je nektar jabuke potanak što se tiče sadržaja šećera, ali opet se to ne može generalizovati. Nisu sve jabuke iste; ne daju jednako nektara rane i kasne jabuke. Nisu isti hibridi i one autohtone, ima razlike između kiselih i slatkih jabuka. Ne daju iste količine nektara voćke koje su okrenute istoku i jugoistoku i one okrenute prema sjeveru.

Nije isti ni jedan cvijet između onoga koji je recimo u Odžaku na 200-250 metara nadmorske visine, u visokom na recimo 500 metara, a u Sarajevo na 650 metara.

Ja sam nekoliko godina radio u Derventi. Tamo sam po visini kukuruza mjerio koliko je vegetacija bliža i brža nego li po cvjetanju voća. Može se desiti da višnja u Derventi i višnja u Sarajevu cvjeta u isto vrijeme, a to će se desiti ako je izuzetno toplo proljeće.

Ali,ako je recimo u aprilu samo jedan ili dva dana temperatura na nuli ili do minus 2, ili recimo do 4. Biljka će svaku noć, u kojoj temperatura padne na nulu, zadržati 48 sati otvaranje cvijeta, Čak cvijet koji je otvoren, pa se zatvori, on se neće otvoriti u narednih 24 do 48 sati.

 Opasnosti suncokreta

Znate li da suncokret na početku paše ima ljepljivu masu isto kao oleander, ili otrovne biljke. On zalijepi pčelu i ubije je, pčela pada na zemlju, umjesto da donese sa suncokreta  nektar.

Isto tako kad suncokret već završava vegetaciju, kad se formira sjeme, kad cvjetovi prestaju biti interesantna paša, dešava se da pčela ugine na suncokretu.

Ono što valja za pčelu, valja i za peć!

Ukoliko vi ne poznajete mikrolokaciju, onda je uzaludno govoriti o medonosmom bilju.U Kovačima, Glavogodini i Lasici (Ilidža)imali smo jako puno medonosne paše. IZnad ovih područja imali smo i Igman. Na ovom području imali smo na svakih 100 – 150 metara medonosno bilje, tačno se znalo kada kreće koja vegetacija. Imamo deset dana razlike u vegetaciji; bagrem kad počne cvjetati na Vrelu Bosne, on cvjeta mjesec dana prije nego što cvjeta gore prema Igmanu gdje se počinje miješati crnogorica I listopadna šuma. To mi zovemo “treća cesta”, gdje se počinje miješati crnogorica I listopadno drveće.

Od Glavogodine do Malog polja je udaljenost 2,5 kilometra.Pčela sasvim normalno leti 5 do 6 kilometara u jednom letu. Normalno, ako ima snage,i ako ima kvaliteta u nektaru koji može sakupiti tamo gdje ide.

Tada su pčele i pčelari bili zadovoljniji. Danas je narod iskrčio bagrem, šljivu… Udarili su da sijeku sve redom, ono najkvalitetnije. Iskrčio je sve ono što vrijedi. Ponešto su odradili i šumari. A stara je narodna izreka: “Ono što valja za pčelu, valja i za peć”

 Pravi med se određuje po polenovom zrnu!

Kad pričam u voćarstvu i polenovom zrnu, onda kažem da je polen “najmanja posuda na svijetu koju je Bog napravio da ima u sebi sve što joj treba i sve što može nekome zatrebati. Ne može ništa faliti vama, a da ne nađete u polenovom zrnu”.

Ne može ništa da postoji na svijetu, a da nije u tom najmanjem mogućem zrnu. Polen je Božije čuudo jer u njega je smješteno sve; i masnoće, i bjelančevine, i vitamini, i minerali.

Kad krene klijati, ono 12 puta veće naraste; samo dobije vodu, a onda dobije 12 puta veću masu.

Znači, isto kao što je pčela Božije čudoi što je nadahnuta životinja koja je spomenuta u vjerama, tako je i polenBožije čudo.

Sastaviti to dvoje, a pri tome zaštititi prirodu da ne bude ni opoganjena vrstama  koje su opasne, niti je napraviti vještačkom – eto nam zdravijeg života.

Polenov prah je osnovna hrana i od njega zavisi kako će vam se podmlađivati pčele, kako će se povećati košnica, ali ne zaboravite da se dešava da postoji i lažan polen. Pčela neće uzeti nektar, ali će donijeti i taj polen.

Imate, oko 30 posto samo ljušture koja ima boju i oblik. Ali ne znači ništa, nema vitaminski sastav koji imaju sva ostala polenova zrna. Znači, jednostavno u košnici imate količinu hrane koja će u doba suše ili prestanka paše, biti “šarena laža”.

Prenosim iskustva koja sam sakupio baveći se voćarstvom. Imajte uvijek na umu ovo: od cvjetova koji cvjetaju na bilo kojoj voćki uvijek je za očekivati da je 30 posto cvjetova nesposobno za bilo šta, da su “jalovi”, a “jalov” cvijet nema nektara, on samo cvjeta, troši vodu i udara na život biljke.

 Osam posto više uroda

Poznato je da,ako se previše azota i amonijaka dadne u određenu biljku, cvijet će biti krupniji. Ali, taj cvijet neće imati nektara. Neće čak biti interesantan pčeli.

  • Ja imam vlastito iskustvo, početkom osamdesetih godina sam plaćao pčelarima iz Kotorskog da dođu u Derventu na moj voćnjak u Kalenderovcu. Tada sam imao na jabuci 8 posto više roda.

Nije malo voćnjaka u Kanadi ili Americi da poprskaju melasom kako bi došle pčele na to voće.

 Zašto polen ne spada sa pčele?

Jako mi se svidjela teorija o električnom naboju na pčeli i električnom naboju na biljkama. Pčela dođe 1,8 vati pozitivna na biljku koja je 0,2 – 0,23 negativna. A suprotni polovi se privlače

U VISOKOM JE JABUKA ZIMZELENO DRVEĆE!

Gledam neki dan TV neki pčelar iz Kaknja kaže da je imela na drveću jedan od najranijih januarskih donosioca polena. Iznenadillo me to. Negdje sam memorisao tu priču.

Nekoliko dana kasnije nailazim kroz Visoko. Gledam vojnu kasarnu,  imaju nekakav voćnjak. Na tom voćnjaku nenormalno rodila imela.

Ne razmišljam više o onom pčelara iz Kaknja, nego o onima koji ne reaguju na prisustvo imele u tom voćnjaku. Niko neće da je ukloni i da je počisti. Pitanje je da li je može i očistiti, prije će se morati ukinuti voćnjak. To su stara drveća, ogromna stabla.

Šta to mi radimo?

Dokazano je da je imela jako prlagodljiva i jako štetna. Ona dok ne ubije biljku, ona ne silazi s nje. A imamo imelu za krušku, za bagrem, jabuku, skoro za svaku biljku…

Gledajući onu katastrofu u Visokom, zaključio sam da je kod njih jabuka zimzeleno drveće.

Zakon bi trebao da kazni onoga ko je pustio da se imela ovako razvija u sred grada. Neko je rasadnik imele donio u centar Visokog.

Znaju li ti ljudi da će u okolini od 5 – 6  kilometara ptice raznijeti sjeme imele. Nakon toga ćemo imati šumu koju je imela napala. Ne smijem ni razmišljati o ostalim ratarskim kulturama, na koje ide imela, a koriste pčelarima za pašu.

Pčelarska iskustva

Zanimljivo je da je prof. dr. Senaid Memić dugo godina bio i pčelar. Godišnje je, kaže, proizvodio po tonu meda. Nikada nije imao problema sa prodajom, ali jeste imao problem kako da sakrije 50 kg. za obraza i “za lijeka” prijateljima, rodbini ili komšijama.  Kaže, da je tonu meda znao prodati u roku od 24 sata, a danas se podobro namuči dok proda ili naplati organske sokove I ostale proizvode od voća iz vlastitog pčelinjaka.

Prije osam godina, nakon preuzimanja načelničke funkcije, rasformirao je pčelinjak. Doduše, jedan broj društava je smjestio kod prijastelja u Kaknju

  • Nekoliko godina sve je fino teklo, a onda mi prijatelj javi da mi je ostalo samo pet – šest društava. Prošle godine mi reče “Sad više nemaš ni jedne”

Takva sudbina! Vjerovatno, ono što se desi svima, desilo se i meni, I mome kolegi. Nešto ne ide..

(arhiv BH pčelara)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY