Šaban Ibrišimović, pčelar iz Mijakovića nadomak kraljevskog grada Bobovca: Kraljevski med za...

Šaban Ibrišimović, pčelar iz Mijakovića nadomak kraljevskog grada Bobovca: Kraljevski med za ljude iz svih dijelova svijeta

SHARE

Od oca sam na poklon dobio tri košnice. I to ne obične, nego specifične. Mi smo ih zvali „mešine košnice“, jer je to bila neka njegova košnica, po specijalnim i posebnim mjerama i najviše je ličila na LR. Nastavio sam pčelariti sa njima, ali i sa trnkama. Međutim, kasnije sam ipak prešao na DB košnice jer su mi bile prihvatljivije zbog kratkoće i raznovrsnosti paše na ovom mikro području. Sa DB košnicama pčelarim i danas i ne mislim odustati jer imam uspjeha sa njima i bavim se stacionarnim pečlarstvom – kaže pčelar Ibrišimović

 

Šaban Ibrišimović: pčelinjak najveća ljubav
Šaban Ibrišimović: pčelinjak najveća ljubav

Na porodičnom gazdinstvu „Ibrišimović “ u selu Mijakovići nadomak kraljevskog grada Bobovca, Šaban i njegova supruga Nađa, posjetiocima, turistima, komšijama i prijateljima nude prirodnu, domaću i organski uzgojenu hranu. Posjeduju vlastite voćnjake, dvije krave, nekoliko ovaca, uzgajaju vlastito povrće, brašno dobijaju ispod vodeničkog mlina, hranu spremaju po tradicionalnim receptima pa i ne čudi što je njihova porodična kuća uvijek puna gostiju. Ipak, ponajviše pažnje plijeni njihov pčelinjak smješten u oazi zelenila i izdašne pčelinje paše.

Seoski turizam

Šaban je rođen i odrastao u Mijakovićima, selu udaljenom 18 kilometara od Vareša. Po struci je magistar menadžmenta i poslovne ekonomije. Do sada je bio angažovan u nekoliko firmi, nakupio je 32 godine radnog staža, a zadnjih 18 godina radi kao šumarski tehničar u Šumarskom preduzeću u kojem ima ugovor kao šumarski tehničar.

Šabanova supruga Nađa, najveća je ispomoć u pčelinjaku. Izvrsna je kuharica, pčelarka, ali i promoterka bosanske kulture i tradicije
Šabanova supruga Nađa, najveća je ispomoć u pčelinjaku. Izvrsna je kuharica, pčelarka, ali i promoterka bosanske kulture i tradicije

– Trenutno sam neraspoređeni radnik ili, kako kažu, popunjavam “rupe” u firmi. Međutim, svih ovih godina moja glavna preokupacija počiva na patriotizmu i ljubavi prema ovoj državi da uspije, a sve ostalo ispod toga je niži cilj. Tako sam se angažovao u lokalnoj zajednici kroz rad u nevladinom sektoru, gdje ponajviše valorizujem svoje znanje, životno iskustvo, obzirom da na drugačiji način to i ne mogu ispoljiti kroz vladin sektor – kaže Šaban.

Tako je sa suprugom Nađom osnovao i Udruženje „Čuvari kraljevske krune Bobovac“, te osnovao porodično gazdinstvo Ibrišimović o čijem domaćinskom odnosu se vijest proširila u razne dijelove svijeta.

– Sa suprugom Nađom dobio sam tri sina. Jedan je završio fakultet u Turskoj i zaposlen je u jednoj njihovoj kompaniji, drugi sin trenutno magistrira u Turskoj, a treći ide u srednju Geodetsku školu u Sarajevu. Tako je suprugi i meni ostalo da se brinemo o njima, ali i o našem imanju i aktivnstima koje poduzimamo na očuvanju kulturno historijske baštine Kraljevskog grada Bobovca, prirodnog nasljeđa ovog mikro okruženja ali i razvojem seoskog turizma – kaže Šaban.

Ako je suditi po reakcijama posjetilaca, u tome su i više nego uspješni. Plijene svojim osmijesima, znanjem, domaćinskom i toplom dobrodošlicom, ali ponajviše ukusnom hranom i zdravim pčelinjim prizvodima. To je priča na koju se Šaban najčešće vraća i koju potencira i „provlači“ kroz uši svakom gostu.

– Pčele su moja velika ljubav i kada se umorim od svega, njihovo zujanje mi vrati energiju i spremi me za nove pobjede – kaže Šaban.

“Mešine košnice”

Tvrdi kako je njegovo aktivno pčelarenje počelo još od ranog djetinjstva, zajedno sa rahmetli ocem Mešom, koji je na tim prostorima još ranih ‘90-tih uspio sačuvati pčelinji fond.

– On je to uspio, ali mnogi pčelari, nažalost nisu. U ratnom vihoru nestale su i njihove košnice – otpuhuje Šaban.

Obilaze ih gosti i prijatelji iz svih dijelova svijeta
Obilaze ih gosti i prijatelji iz svih dijelova svijeta

Dalje objašnjava kako se on još 1994. godine osamostaljuje u radu sa pčelama. Od oca je na poklon dobio tri košnice. I to ne obične, nego specifične.

– Mi smo ih zvali „mešine košnice“, jer je to bila neka njegova košnica, po specijalnim i posebnim mjerama i najviše je ličila na LR. Nastavio sam pčelariti sa njima, ali i sa trnkama. Međutim, kasnije sam ipak prešao na DB košnice jer su mi bile prihvatljivije zbog kratkoće i raznovrsnosti paše na ovom mikro području. Sa DB košnicama pčelarim i danas i ne mislim odustati jer imam uspjeha sa njima i bavim se stacionarnim pčelarstvom – kaže pčelar Ibrišimović.

Tvrdi kako mu je pčelarstvo samo dopunska djelatnost kada je u pitanju kućni budžet, ali mu je puno značajnije što mu pčelinjak predstavlja zdravstvenu terapiju za ubrzani život modernog čovječanstva.

– Ljubav se za pčelarstvom naslijedila, jer su se moji preci zadnjih 100 godina bavili pčelarstvom i kod oca i kod majke. Pčelarska krv tekla je mojim venama. Da je tako, govori i činjenica da je i moj mlađi brat pčelar. I on posjeduje DB košnice. I stariji brat se bavio pčelarstvom, ali je morao prestati kada je postao alergičan na pčelinji otrov – priča Šaban dok pozira ispred svojih ljubimica.

Trenutno ima četrdesetak košnica. U ovim poslovima najviše mu pomaže supruga Nađa. Nekada su imali pčelinjak od 90 košnica, ali zbog drugih obaveza, morali su broj smanjiti. Osim meda, proizvode i mlade rojeve za kojima se jagme mladi, ali i iskusniji pčelari.

– Iako pčelarim godinama, ipak za sebe ne mogu reći da sam profesionalni pčelar i to bi bilo pretendeciozno jer je pčela još u cjelosti neispitano biće i kao individua i kao zajednica. Pčelarstvo je djelatnost koju stalno prate nova iskustva, inovacije, nove metode i tehnike… – objašnjava Šaban.

Još uvijek čuva neke od svojih prvih trnki
Još uvijek čuva neke od svojih prvih trnki

Bilo kako bilo, činjenica je da njegov med i druge pčelinje proizvode, dobivene sa kristalno čistih i zdravih livada, voćnjaka i ljekovitog mijakovićkog bilja, rodbina i prijatelji, a ponajviše turisti iz raznih krajeva svijeta razgrabe čim se izvrca.

Uspijemo ostaviti tek male količine da možemo počastiti goste koji nam dođu, da im možemo spravljati zdravu hranu i pokazati im šta sve naša Bosna ima – kaže Šaban koji na kraju proručuje da su njegova vrata širom otvorena za druženje svim ljudima dobre volje.

(A. H./BH pčelar broj 48)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY