Susret sa pčelarom Hamidom Čajićem iz zabjelašničkog sela Čuhovići: Ljudi se trebaju...

Susret sa pčelarom Hamidom Čajićem iz zabjelašničkog sela Čuhovići: Ljudi se trebaju ugledati na pčele: kako one dijele med, tako i mi trebamo dijeliti zalogaje!

SHARE

Naš sagovornik veli kako porodična sloga održava njegovo „slatko preduzeće“ u kome svi rade i doprinose kao što pčele doprinose donoseći polen za spravljanje meda. Helem, u „slatki biznis“ uključeni su Hamid i njegova životna druga Džemala (27), sinovi Džemal (27) i Dženan (26), kćerka Sadžida (15) i snaha Elvira (26). Svoj trud i trud zimus zaslađuju najslađim i najzdravijim proizvodom na svijetu – medom!

–       Niko pouzdano ne zna od kada tačno datira pčelarstvo u zabjelašničkom kraju. Ko su bili prvi pčelari i od kada je počelo masovnije pčelarenje po Bjelašnici, ne zna kazati pouzdano ni naš sagovornik, 52-godišnji pčelar Hamdija Čajić iz Čuhovića. Na Bjelašnici, koja je u isto vrijeme surova i divlja, lijepa i pitoma planina, gorštaci su mahom bavili ovčarstvom.

–      Vjeruje se kako su mještani nizijskih sela, onih u zavjetrini, kao što su Sinanovići, Tušila, Rakitnica, pa i Šabići, bili prvi začetnici pčelarenja, držeći poneku košnicu tik do kuća ili nastambi za stoku, dok su se na prste jedne ruke mogle nabrojati košnice po selima prostutim po visinskim djelovima ove planine, kao što su Milišići, Brdo, Čuhovići, Lukomir… Tako je bar bilo do minulog rata.

–       Bilo kako bilo, Hamdija Čahić je danas jedan od najuzoritijih bjelašničkih pčelara, koji je ove godine „zazimio“ sa blizu dvije stotine pčelinjih društava. I nije sam. Ko je pohodio ove godine zabjelašnički kraj mogao se uvjeriti u brojne košnice koje čine ljepšu razglednicu zabjelašničkih sela Sinanovići, Rakitnica, Milišići, Čuhovići…

“Slatko preduzeće“

   Hamid Čajić je vjernik i o pčelama priča „punih usta“.

–      Pčela se u Kur'anu pominje i dok bude pčela koje daruju insana medom i oprašuju livade i šume, blago nama na ovom prolaznom svijetu. Ko je istinski vjernik, zna, kada budu nestajale pčele kakva sudbina očekuje čovječanstvo – kaže Hamid i ističe kako je zahvaljujući “najvrijednijim stvorenjima na svijetu“ stekao i duševni mir i „halal – imetak“.

–       Trebamo se ugledati na pčele. Kao što one dijele med između sebe i mi trebamo između sebe dijeliti zalogaj. Otkako se bavim ovim najljepšim poslom, zajedno sa članovima moje porodice, stigao je berićet u našu kuću. Od toga, dabome, imaju haira i drugi koji ga zaslužuju!

Hamid kaže kako porodična sloga održava njegovo „slatko preduzeće“.

–       Svi smo uključeni u ovaj slatki posao, moja životna druga Džemala (27), sinovi Džemal (27) i Dženan (26), kćerka Sadžida (15) i snaha Elvira (26). Svi doprinosimo, kao što pčele doprinose polen za spravljanje meda – uz osmjeh zadovoljstva veli naš sagovornik i dodaje kako sada svi ukućani zasluženo slade pčelinjim proizvodima i mogu „mirno spavati“.

–       Zazimili smo sa blizu dvije stotine pčelinjih društava. Ostavili smo im dovoljno meda, utoplili ih po propisu i ostavili u Bijelom Polju i Gnojnicama kod Mostara. Na sigurnom su mjestu. Pa ipak, obilazimo ih, a tako će biti sve do proljeća, a onda počinje iznova ona slatka briga o traženju najpogodnijeg mjesta za ispašu – kaže naš sagovornik i pojašnjava kako je tokom protekle “medne sezone“ išao „tragom“ svojih ljubimica.

–  Ispaše su bile u Kotorskom kod Doboja, u Svilaju kod Odžaka, po mome rodnom kraju i diljem Hercegovine… Razumljivo je da su takve seobe nužne između ostalog za skupljanje polena za različite vraste meda, pa tako tržištu nudimo med od bagrema, kestena, lipe, vrijeska, livade, kadulje, šume, heljde…

 Pčelar bez prospekta

Hamid Čajić je bio učesnik gotovo svih većih sajmova pčelarstva, dobitnik je brojnih priznanja, a najdraže mu je, kaže, povjerenje koje je stekao kod kupaca. Tako je bilo i na oktobarskom Sajmu pčelarstva u Sarajevu, gdje je, veli, po ko zna koji put sreo stare korisnike njegovog meda i pčelinjih proizvoda kao što su propolis, polen, vosak, te posebno matična mliječ.

– Nema ljepšeg osjećaja nego kada ti kupac priđe i kaže kako je ponovo došao da se snadbije pravim medom. Možda ste primijetili, ali među rijetkim pčelarima sam koji nema svoj prospekt. Možda je to dobro, a možda i nije. Ko kupi bilo što od mojih proizvoda ostavim mu broj mobilnog telefona: 062 563 161 i taj će me sigurno kontaktirati i tražiti da se sanbdije za zimnicu jal’ medom koji se koristi za ishranu,  jal’ medom koji je lijek – kaže nam na kraju ovaj bjelašnički pčelar.

 

(arhiv BHP)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY