Zdravko Kovačević, mladi pčelar iz Guždelja kod Rogatice: Rade Janković mi ...

Zdravko Kovačević, mladi pčelar iz Guždelja kod Rogatice: Rade Janković mi je poklonio prvu košnicu!

SHARE

Za ono meda što uzmemo od pčela i ponudimo tržištu, a ove godine radi se o 14 do 15 kilograma po društvu, znamo da je zdravo i bez bilo kakvih primjesa hemije i drugih aditiva. Meda bi bilo i više da nije došao kišni juni pa evo i veći dio jula. Izgubilo se najmanje 10-tak kilograma – kazuje naš domaćin.

Tata Mirko i sin Zdravko u pčelinjaku

Bez porodične tradicije i nikakvog predznanja, ali uz veliku želju i danonoćni trud, Zdravko Kovačević (37) iz Guždelja kod Rogatice za svega četiri godine postao je uzoran pčelar u čijem pčelinjaku je već preko 40 izuzetno jakih i zdravih pčelinjih društava.

  • Od malih nogu pitao sam se zašto u mojoj porodici nema neko da se bavi pčelarstvom i želio da ja budem taj. Želja mi se ostvarila 2014. godine, kada sam od već afirmisanog pčelara Radoslava Jankovića iz Kovanja kod Rogatice na poklon dobio jedno pčelinje društvo i postavio temelj moje buduće zanimacije, a jedinog  dana možda  i zanimanja – započeo je  priču Zdravko.
  • Poklopilo se to – dodao je on – i sa vremenom kada je preko Odjeljenja za privredu u našoj opštini Japanska agencija za međunaordnu saradnju „JICA“ (Džajka) kroz projekat „Izgradnja povjerenja kroz ruralni razvoj“ na području opštine donirala po četiri pčelinja društva novim, uglavnom, mladim pčelarima, početnicima u ovoj oblasti. Među njima sam bio. Tako sam sa onim Radetovim društvom formirao svoj mini pčelinjak sa pet košnica.

Rijeka znanja

Te prve godine, kaže, nije se „osladio“, ali jeste stekao znanje. To je vrijednije od izvrcanih tegli meda, jer „rijeka znanja“ vodi do „rijeke meda“.-

  • Uz pomoć oca Mirka (66), koji mi je na putu da nešto postignem u pčelarstvu i tada i sada davao i daje  veliku podršku,  u zimu 2014/2015. ostavili smo dosta meda pčelama i to se isplatilo. Iz zime su društva izašla jaka i zdrava i tog ljeta imali smo za sada rekordne prinose. Iz jedne košnice vadili smo i po 40 kilograma, a naš pčelinjak udvostručio je broj društava“.

Da bi došao do 40-tak snažnih i zdravih društava sa kojim Kovačevići žele da uđu u predstojeću zimu 2018/2019. morali su proći kroz zahtjevnu ličnu obuku o pčelarstvu. U tom cilju pročitano je dosta stručne literature, prisustvovao je stručnim predavanjima i sajmovima. Usavršavala se vlastita praksa, ali slušao je savjete starijih i iskusnijih pčelara.

  • Uz teoriju i praksu koju smo sticali na razne načine, nabavljali smo i potrebnu opremu, razrojavali društva, počeli proizvodnju vlastitih matica. Možemo se pohvaliti da nam se ni jedan roj nije sam izdvojio, a pogotovo „pobjegao“.
Zdravko Kovačević se primiče granici od 50 društava, kada stiče pravo na entitstske podsticaje

Ova godina i u pčelinjaku „Kovačević“ bila je dobro počela. Pošto se radi o stacionarnom pčelinjaku, oslonac je na medonosnim biljkama livada i voćnjaka u i oko Guždelja i listopadne šume obližnjih Koma i Komića. Otuda i naziv Kovačevićevog meda „livadski“. Tako ga je i registrovao.

Naša je sreća da pčelarimo u dijelu opštine gdje se vrlo rijetko koriste hemikalije i imamo ekološki u svakom pogledu zdravo područje. Za ono meda što uzmemo od pčela i ponudimo tržištu, a ove godine radi se o 14 do 15 kilograma po društvu, znamo da je zdravo i bez bilo kakvih primjesa hemije i drugih aditiva. Meda bi bilo i više da nije došao kišni juni pa evo i veći dio jula. Izgubilo se najmanje 10-tak kilograma – kazuje naš domaćin.

Šestodjelni oplodnjak – vlastiti izum

Već krajem jula Kovačevići su počeli sa priprema pčela za zimu.

  • Idemo polako i sistematično; prvo zadimljavanje i tretman protiv varoe koje na sreću nema u nekim ozbiljnijim količinama. Pošto su pčele u dobrom dijelu ljeta morale trošiti zalihe koje smo im mi ostavili, mora se spremati i prihrana i obaviti drugi predzimski poslovi – objašnjava tata Mirko.

Inače, Kovačevići pčelare u košnicama tipa LR, koje sami prave u svojoj radionici,  i obezbijedili su, kako rekoše, najveći dio potrebne  opreme za intenzivniju pčelarsku proizvodnju ne samo meda nego i ostalih pčelinjih proizvoda. Tu je i šestodijelni oplodnjak za matice kao vlastiti izum. U narednoj godini imaju u planu da u cilju „osvježenja krvi“ nabave i nešto kranjskih matica iz Slovenije, a uz pomoć opštinskog udruženja pčelara „Sat“ nadaju se kupovini prese za proizvodnju satnih osnova i topnika za vosak.

Naredna godina trebala bi da bude i godina u kojoj će oni ispuniti uslove za korišćenje državnih podsticaja, a to je da pređu broj opd preko 50 društava. Nadaju se i da će  se i na nivou opštine u tom pravcu nešto poduzeti, jer baviti se pčelarstvom znači da uz pčelara koristi ima kompletna zajednica, a posebno voćari, malinari i slično.

U planu Kovačevića je i kombinacija stacionarnog i „nomadskog“  pčelarenja primjenom devize „da med raste na točkovima“. Tada će Zdravko, rad na „brenti“, iako je automehničar, zamijeniti zanimanjem profesionalni pčelar uz proizvodnju i ostalih pčelarskih proizvoda – polen, propolis, matični mliječ, rojevi…

              (Sreten Mitrović/bhpcelar)

 

 

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY