Da li su domaće pčele zdravije od uvoznih ?

Da li su domaće pčele zdravije od uvoznih ?

SHARE

Pčele koje svoje korijene imaju u lokalnom okruženju mnogo bolje su uspijevale opstati od onih koje su bile uvezene s drugih teritorija, zaključak je istraživanja u posebnom izdanju časopisa Journal of Apicultural Research.
bh pcelar 40 matica
Naučnici iz većine evropskih zemalja saglasni su da pčele koje su prilagođene lokalnoj sredini opstaju puno bolje od onih koje su kupljene i uvezene na područja koja im nisu poznata. Do ovog zaključka došli su istraživanjem interakcije između genetskog sastava meda koji su proizvodile i njihovog okruženja. Iako se mnogo zna  o geografskom i genetičkom diverzitetu pčela informacije o tome kako se pčele adaptiraju na novo stanište su još uvijek prilično nepoznate.

– Mnogi pčelari smatraju kako je bolje kupiti maticu izvana nego koristiti onu koju već imaju u svojim leglima. – naglašava dr. Per Kryger sa Odjela za agroekologiju Aarhus univerziteta u Danskoj i dodaje:

– Međutim, sve je više dokaza kako globalna trgovina pčelama ima sve štetnije efekte na pčelarstvo, kao što su širenje novih bolesti i štetočina.

Istraživanje je provedeno pomoću 621 kolonije pčela sa 16 različitih genetskih porijekla. Košnice su postavljene u 11 različitih zemalja, a na svakoj lokaciji postavljen je jedan lokalni i dva uvozna roja. Faktori koji su imali najveći utisak na opstanak pčela su infekcije Varroom, problemi s maticama i infekcije Nosemom.

Košnice u kojima su bile domaće matice opstale su u prosjeku 83 dana više od onih sa uvoznim.

– Vrlo je jasno da lokalne pčele prolaze bolje na poznatom im terenu od uvoznih. Naši rezultati pokazuju da je put naprijed jedino jačanje uzgojnih programa s domaćim pčelama umjesto uvoznih matica. To će također doprinijeti spječavanju kolapsa pčelinjih zajednica, a moći će se raditi i na prilagođavanju promjenama u okolišu. –  zaključuje dr. Kryger.

Inače, u Evropi se još od 1886. matice pčelarima šalju poštom. Procjenjuje se da se danas oko milion matica godišnje pošalje poštom, uglavnom u Ameriku i Australiju.

A. Omerović/entomologytoday.org

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY