Dražen Špančić, hrvatski pčelarski stručnjak: IZMJENA STAROG SAĆA

Dražen Špančić, hrvatski pčelarski stručnjak: IZMJENA STAROG SAĆA

SHARE

Često pčelare buni starost saća u košnicama i, zapravo, moraju da prebiru po plodištu kako bi pronašli tamno saće i zamjenili ga satnim osnovama. Za mene je to mukotrpan i dugotrajan posao koji u konačnici maltretira pčele i bespotrebno iz se uznemirava. Pokušajte svake godine gravirati svoje satonoše godinom dodavanja u košnice, što će vam olakšati izmjenu saća bez pretjeranog pretumbavanja plodišta.

Često literature pominju da saće u košnicama moramo redovito mijenjati kako nam se pčele ne bi smanjivale u ćelijama saća. Pitam se da li je to baš tako?

Možda do nekih granica, ali ne u beskonačnost. Kada bi se pčele toliko smanjivale, onda to znači da su nekada davno bile velike kao automobili i svojom evolucijom su se smanjivale iz prostog razloga što im prije 100.000 ggodina nitko nije mijenjao saće.

Eto, nasmijao sam se samom sebi ovome što sam napisao!

Prevješanje

Osobno imam pletaru kojoj nitko nije promjenio saće punih 11godina, ali ona je i dalje normalna pčela i ne primjećujem odokativnu razliku u veličini pčela iz pletare u usporedbi sa pčelama iz suvremenih košnica kojima redovito mijenjam saće.

Saće mjenjam iz drugih razloga, a to su na prvom mjestu sprječavanje rojenja i higijena unutar košnice, kao i dobijanje većih količina voska jer nam je poznato da se u starijim okvirima količina voska smanjuje, a to nam nije cilj.

Osobno svake godine promjenim kompletno saće u plodištu, ali postoje pčelari koji imaju drugačije tehnologije rada ili drugačiju klimu pa nisu u mogućnosti izmijeniti više od 30% saća kroz sezonu.

Najčešće se mijenja saće iz plodišta takozvanim prevješavanjem legla u proljeće i povećanje zapremine košnice, što rezultira snažnim zajednicama koje gube nagon za rojenjem u svrhu ostvarivanja visokih prinosa na glavnim pčelinjim pašama.

Dakle, ako su vremenske prilike povoljne, uz prisustvo nektara i peluda, dodajemo u plodište po dvije satne osnove do krajnih okvira sa leglom, da bi u medište prevjesili dva okvira sa leglom koje se nalazi u starom tamnom saću.

Kada se leglo izvadi u medištu, okviri se naknadno pretapaju.Ako je vrijeme i dalje pogodno i postoji pčelinja paša, isti postupak se može ponoviti još jednom.

Rezervno saće

Ako je vrijeme nešto lošije, dodajemo samo po jednu satnu osnovu i zajednici pomažemo šećernim sirupom u nedostatku nektarske paše, ali uz obavezno prisustvo cvijetnoga praha, jer bez cvijetnga praha satne osnove neće biti izvučene.
Često pčelare buni starost saća u košnicama i, zapravo, moraju da prebiru po plodištu kako bi pronašli tamno saće i zamjenili ga satnim osnovama. Za mene je to mukotrpan i dugotrajan posao koji u konačnici maltretira pčele i bespotrebno iz se uznemirava.

Pokušajte svake godine gravirati svoje satonoše godinom dodavanja u košnice, što će vam olakšati izmjenu saća bez pretjeranog pretumbavanja plodišta, već ćete lako pronaći okvire stare tri godine i zamijeniti ih novim graviranim iz sezone koja slijedi (u nedostatku žiga možete koristiti običan crni marker koji će ostati vidljiv i u narednim godinama).
Kako ne bi bilo da se saće mijenja samo u plodištu, saće možete promijeniti i u medištu za vrijeme jakih paša, ali trebate biti svjesni da se gradnjom saća gubi dio prinosa u medu.

Na vama je da se odlučite da li želite djevičansko saće u medištu ili manji prinos u medu.Ne možete imati i ovce i novce, ali ne zaboravite da je rezervno saće recept za visoke prinose koje će vam trebati i u narednim pašama ili sezonama. (pčelarstvousrcu/bhpčelar)

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY