Kako komuniciraju medarice i radilice?

Kako komuniciraju medarice i radilice?

SHARE

Jake ili snažne pčelinje zajednice počinju skupljati nektar kada vrijeme tj. temperatura postane dovoljno topla da biljke mogu početi s proizvodnjom nektara. Pčele skupljačice mogu putovati i do 5 km od košnice u potrazi za hranom, ali prednost pčele skupljačice daju najbližem izvoru hrane.

Pčele medarice kako bi pronašle izvor hrane i prenijele tu vrijednu informaciju drugim članovima (pčelama radilicama – skupljačicama) se koriste specifičnim načinom komunikacije. Poznate su dvije vrste ili tipa komuniciranja: kružni ples (round dance) i ples zatkom (waggle dance).

Kada pčela skupljačica pronađe dobar izvor hrane (nektar), odletjet će nazad u svoju zajednicu ili košnicu s uzorkom nektara i opisati će ostalim pčelama skupljačicama udaljenost do izvora hrane i u kojem smjeru skupljačice moraju letjeti u odnosu na sunce. S obzirom na udaljenost izvora hrane, pčela skupljačica će koristiti ili kružni ples ili ples zatkom.

Ako pčela skupljačica pronađe izvor hrane u blizini košnice, informaciju će prenijeti pomoću kružnog plesa. Ovaj oblik plesa pčela skupljačica izvodi na način da se kreće u malom krugu mijenjajući orijentaciju nakon svakog ili svakog drugog kruga. Kružni ples može trajati nekoliko sekundi, a ponekad i nekoliko minuta. Za vrijeme izvođenja kružnog plesa pčele posmatraju „plesačicu“ i zatim same odlete u potragu za hranom.

Ako je izvor nektara udaljeniji od košnice, pčela plesačica mora pružiti više određenih smjerova i to će napraviti izvodeći ples zatkom. U tipičnom plesu zatkom pčela plesačica se penje na vertikalno saće i izvodi „figuru osmice“ na način da se nakratko kreće prema naprijed, zatim se vraća u polukrugu do ishodišne ili početne tačke.

Nakon toga ponovno se kreće naprijed, opisuje polukrug u suprotnom smjeru i ponavlja cijeli slijed. Ugao između ravnog poteza u odnosu na vrh košnice odgovara uglu pod kojim pčele moraju letjeti u odnosu na položaj sunca, odnosno smjer izvora hrane potvrđuje se smjerom plesa u odnosu na položaj sunca.

Tokom ravnog kretanja pčela plesačica vrti zatkom ili trese tijelom. Pčele posmatračice plesa specifičnim zvukom daju do znanja plesačici da se zaustavi i preda im uzorak nektara. Ostale skupljačice zatim odlaze i nakratko izviđaju dok ne indentificiraju izvor hrane po mirisu koji im je predan.

Ples zatkom nije pecizan, ali je od velike pomoći da pčele dođu u blizinu novog izvora hrane. Ples zatkom je otkrio austrijski etolog Karl von Frish, te je 1973. godine dobio Nobelovu nagradu za rad iz područja komuniciranja među pčelama.

(bhpcelar)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY