MATIČNA MLIJEČ: Najdragocjenija prirodna hrana

MATIČNA MLIJEČ: Najdragocjenija prirodna hrana

SHARE

Da bi se dobilo 500 g matične mliječi potrebno je 1.400 matičnjaka, što nam govori da se radi o izuzetno vrijednom i skupom produktu. Veoma teško se čuva i konzervira i koristi se, uglavnom, miješana sa medom u odnosu 9:1 u korist meda. Ova visoko hranljiva materija lako je prihvatljiva (iskoristljiva) za organizam, a djeluje kao biostimulator i regenerator koji kao takav izvanredno blagotvorno djeluje na ljudski organizam.

Piše: Dr.vet.med Toni Eterović

Oduvijek su medonosne pčele bile poznate po svom „zlatnom“ proizvodu – medu, ali i ostalim pčelinjim proizvodima koje su ljudi koristili odavnina, uključujući i matičnu mliječ. Stari Egipćani su mliječ koristili kao eliksir koji usporava starenje i njime su održavali svoju kožu mekanom i mladom. I dan, danas matična se mliječ koristi u iste svrhe u brojnim kozmetičkim proizvodima. Izvorno, matična mliječ služi u ishrani matica.

Idealna kombinacija

Matična mliječ, u stvari, predstavlja kombinaciju meda, pčelinjeg polena i encima koji se luče iz pljuvačnih žlijezda mladih pčela tzv. hraniteljica. Bjelkaste je boje, slična mlijeku i vremenom se skrućuje. U izvornom obliku pH vrijednost joj se kreće između 3 i 4, zbog čega je veoma postojana. Ima specifičan miris i kiseo ukus sa slatkastom nijansom. Matična mliječ sadrži sve osnovne materije potrebne za rast i opstanak živog organizma. Sadrži, približno, dvije trećine vode, 12,5% aminokiselina, 11% šećera, uglavnom fruktozu i glukozu u istom omjeru. Do 5% suhe materije čine masti, većinom masne kiseline, uključujući hidroksitransdecenoinsku kiselinu koja posjeduje antimikrobno djelovanje.

Matična mliječ sadrži mnogo vitamina, posebno B kompleksa, a zatim A, C, D i E. Sadrži i minerale, sastojke sa antibiotskim djelovanjem, polne hormone estrogen, progesteron i testosteron, te gamaglobuline koji su veoma važni za imuni sistem, jer pojačavaju prirodnu otpornost organizma.U velikoj mjeri matična mliječ sadrži i acetilholin, čije se vazodilatatorno djelovanje pokazalo veoma korisnim u liječenju poremećaja cirkulacije. Njegovo djelovanje na nervni sistem objašnjava se ulogom transmitera u prijenosu nervnih podražaja.

Šta je matična mliječ?

Samo mlade pčele tzv. hraniteljice su sposobne izlučivati tu izuzetnu, možda i najvredniju prirodnu hranu koju čovjek danas poznaje. Pčele njome hrane mlado leglo kao i maticu cijelog njenog života. Kolika je moć i snaga matične mliječi najbolje svjedoči njen uticaj prilikom hranjenja mladog legla. Leglo mladih ličinki iz kojih će se razviti pčele radilice, hrane samo prva tri dana matičnom mliječi, a kasnije smjesom peludi i meda. Ukoliko bi se bilo koja ličinka iz takvog legla nastavila hraniti samo matičnom mliječi, iz nje bi se razvila matica. Ličinka buduće pčele radilice za pet dana (prva tri dana hranjena matičnom mliječi) poveća svoju težinu za oko hiljadu puta, dok ličinka buduće matice za pet dana ishrane matičnom mliječi poveća svoju težinu za dvije hiljade puta.

Zahvaljujući ovakvoj vrsti ishrane, matica je dva puta duža i teža od obične pčele. Ima sposobnost da u toku 24 sata položi preko 2.000 jajašaca, što je dvostruko više od njene tjelesne mase, a životni vijek joj je i do 50 puta duži. Ovu čudesnu materiju često nazivaju i „kraljevskim želeom“. U košnicama se nalazi u vrlo malim količinama.

Da bi se dobilo 500 g matične mliječi potrebno je 1.400 matičnjaka, što nam govori da se radi o izuzetno vrijednom i skupom produktu. Veoma teško se čuva i konzervira i koristi se, uglavnom, miješana sa medom u odnosu 9:1 u korist meda. Ova visoko hranljiva materija lako je prihvatljiva (iskoristljiva) za organizam, a djeluje kao biostimulator i regenerator koji kao takav izvanredno blagotvorno djeluje na ljudski organizam.

Uticaj na organizam

Matična mliječ pojačava apetit i razmjenu materija (intenzivira metabolizam), stvara bordrost i dobro raspoloženje. Na ovaj način daje osjećaj snage, povećava otpornost prema oboljenjima, poboljšava rad žlijezda sa unutrašnjim lučenjem, stimuliše stvaranje krvi i usporava procese starenja. Uz to, povećava radnu sposobnost smanjujući osjećaj umora i malaksalosti. Blagotvorno utiče na san i sposobnost pamćenja, širi krvne sudove, reguliše krvni pritisak, normalizuje razmjenu masti i na taj način spriječava pojavu ateroskleroze. Veliko interesevanje je izazvalo saznanje da matična mliječ utiče na endokrini sistem, polnu frigidnost, laktaciju i dužinu života.

Stoljećima je matična mliječ  korištena u stimulaciju imunog sistema, proljepšavanju tena i uopšte jačanju orgnizma. U zadnje vrijeme sve više istraživačkih studija govori o sposobnosti matične mliječi da redukuje holesterol i potiče reproduktivni sistem. Jedna studija je pokazala da su životinje (ovce) kojima je uz hranu davana i matična mliječ imale bolju plodnost u odnosu na kontrolnu grupu koja je nije dobijala. Pored već navedenih blagotvornih učinaka matične mliječi, treba istaći i njeno djelovanje, odnosno smanjenje simptoma glavobolje kod žena u menopauzi, protivupalno i sanacijsko djelovanje na rane uzrokovane dijabetesom.

Matična mliječ namijenjena za ljudsku upotrebu dostupna je u nekoliko oblika. Može se konzumirati svježa, zaleđena, u liofiliziranom stanju u obliku kapsula ili tableta, miješana sa medom, ili sa biljnim preparatima. Koristi se i u formi supozitorija za vaginalnu i rektalnu aplikaciju, a može se primjenjivati potkožno i u mišić u obliku injekcija.

Mada bi najbolja  primjena bila u svježem stanju, zbog destruktivnog djelovanja želučane kiseline ovaj način treba izbjegavati i primjenjivati metode koje zaobilaze probavni sistem. Čak su se efikasnijim pokazale sublingualna (pod jezik), rektalna i vaginalna aplikacija. Doziranje, način upotrene i kontraindikacije (nus-pojave), uglavnom su propisane od strane komercijalnih proizvođača (farmaceutskih kuća).

Čuvanje matične mliječi

Matična mliječ izložena svjetlosti, toploti kiseoniku i drugim faktorima gubi svoju biološku aktivnost za 3 -10 dana. Zbog toga se mora čuvati u hermetički zatvorenim tamnim, staklenim posudama na temperaturi od -100C. Prilikom ovog načina čuvanja matična mliječ zadržava svoju biološku vrijednost (aktivnost) do 5 mjeseci. Duboko zamrznuta (-200C) čuva kvalitet do 7 godina.

Uprkos širokoj skali bolesti i stanja kod kojih efikasno djeluje, matična mliječ nije konvencionalni (klasični) lijek, niti neko čudotvorno sredstvo, već visoko kvalitetna hrana koja je u stanju da u ljudskom organizmu normalizuje poremećanje u njegovom pravilnom funkcionisanju.

 

(arhiv BHP)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY