NEONIKOTINOIDI – POD LUPOM: Smrt u košnicama – kolika je stvarna odgovornost...

NEONIKOTINOIDI – POD LUPOM: Smrt u košnicama – kolika je stvarna odgovornost pesticida?!

SHARE

Za razliku od drugih pesticida, koji su utjecali na insekte tokom i odmah nakon prskanja, neonikotinoidi se šire kroz provodna tkiva biljaka. Oni su otrovni tokom cijele sezone rasta, uključujući vrijeme cvjetanja biljaka, kada pčele troše njihov polen. O neonikotinoidima ćemo govoriti i u narednim brojevima BH pčelara…

Nova kontroverzna studija o smrti pčela produbila je oštru raspravu o tome da li najpopularniji pesticidi razvijenog svijeta uzrokuju ekološku katastrofu. Istraživači, pod vodstvom biologa Chensheng Lua sa Harvardskog univerziteta izvještavaju o direktnoj vezi između zdravlja rojeva i izloženosti imidaclopridu putem prehrane. Imidacloprid je tzv. neonikotiodni pesticid povezan sa kolapsom cijelih kolonija, misterioznim i masivnim odumiranjem pčela diljem Sjeverne Amerike i Evrope.

  • Neonikotinoid je kriv za propast kolonija ali i tajanstveno i masovno izumiranje pčela širom Sjeverne Amerike i Evrope – kategoričan je Lu.

Njegova studija koju je javnosti predočio sredinom aprila ove godine u Biltenu insektologije, naišla je na mnoštvo kritika, no čak i najljući kritičari njegove studije slažu se da su rezultati zabrinjavajući.

  • Naš rezultat istraživanja je samo ponavljanje gradiva o pesticidima koji izazivaju smrt pčela.

Sigurna smrt

Ne postoji dobar ni bezazlen pesticid. Moramo s druge strane posmatrati poljoprivrednu politiku i vidjeti da li je to što radimo danas zaista izdrživo – kaže Lu, koji se specijalizirao u području zaštite okoliša izloženog pesticidima.

  • Razvijeni u 1990-im kao relativno manje toksična alternativa pesticidima koji ozbiljno štete ljudskom zdravlju, neonikotinoidi ubrzo postaju svjetski najbrže rastuće pesticidne klase i sastavni dio industrijske poljoprivredne strategije. Samo u SAD, kukuruz obrađen neonikotinoidom – pokriva cijelu površinu koja je nešto manja od države Montana.

Kao i raniji pesticidi, neonikotinoidi remete centralni nervni sistem insekata. Međutim, za razliku od ranijih pesticida, što je utjecalo na insekte tokom i odmah nakon prskanja, neonikotinoidi se šire kroz provodna tkiva biljaka. Oni su otrovni tokom cijele sezone rasta biljaka, uključujući vrijeme cvjetanja biljke, kada pčele troše polen.

Prva izvješća o poremećaju propasti kolonija došla su sredinom 2000. godine od komercijalnih pčelara, koji ovisno o regiji imaju gubitke pčelinjih zajednica u rasponu od 30 do 90%.

Mjerenje opadanja broja pčela, pokazalo se kao mnogo lakše nego objašnjavanje zbog čega se to desilo. Pored reda potencijalnih krivaca, uključujući gljivice, grinje, viruse, bakterije i pesticide, studija nije uspjela naći jedan očigledan uzrok – ali, malo- pomalo, dokazi protiv neonikotinoida bivaju sve češći – stoji u Luovoj studiji.

  • Pčele su vidljivo izložene neonikotinoidima tokom cijele godine no, posebno ljeti, ovaj pesticid im donosi sigurnu smrt, mada i nesmrtonosna izloženost nije bezazlena – jer se remeti pčelinja navigacija.

Peticija milion ljudi

Neke evropske zemlje, uključujući Francusku, Njemačku i Italiju, čak su zabranile neonikotinoide, iako su kompanije za pesticide žestoko branile svoju ekološku sigurnost i izjasnili se da se njihove brige odnose na temelju neuvjerljivih i preuranjenih istraživanja.

Luova studija ne bavi se samo teorijom, nego i praktičnim iskustvima koja su potvrdila stradanja pčela kod komercijalnih pčelara.

  • Oni često pčele prihranjuju dijetetskim dodacima visoko fruktoznog kukuruznog sirupa koji može sadržavati ostatke neonikotinoida. Oponašali smo praktikovanje tih pčelara i pčele su umrle. Zaista nema sumnje u njegovu štetnost – kaže Lu.

Bayer, hemijski i farmaceutski div koji proizvodi imidacloprid, objavio je službenu izjavu u kojoj osuđuje rezultate kao “spektakularno netačne” i “temeljene na vještačkom i nerealnom ispitivanju parametara koji su nedoslijedni sa stvarnim terenskim uvjetima uporabe insekticida.”

S druge strane, Jeffery Pettis, čelni biolog u Sjedinjenim Američkim Državama zaposlen u Ministarstvu poljoprivrede, zove rezultat “uzbudljivim, ali neuvjerljivim”.

  • Volio bih vidjeti ponovljenu studiju, na više kolonija jer je ovako statistička značajnost studije ograničena – kaže Prettis.

Agencija za zaštitu okoliša trenutno procjenjuje sigurnost neonikotinoida, a više od 1,25 miliona ljudi, diljem svijeta, potpisalo je peticije tražeći zabranu.

RIJEČ STRUČNJAKA

Vlado Auguštin (savjetnik za tehnologiju pčelarenja pri ČZS – državni slovenski pčelarski savez i ujedno predsjednik Čebelarskog društva Metlika, ali i međunarodni predavač, autor mnogih knjiga o pčelarstvu…)

PANDORINA KUTIJA JE PONOVO OTVORENA!

Iako proizvođač neonikotinoida Bayer CropScience tvrdi da pčele u normalnim uvjetima ne mogu doći u dodir s tom tvari, praksa pokazuje drugačije. Prošlih godinama pčele su nam masovno umirale, pa je Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu (MKGP)  23.5.2008. zabranilo prodaju sjemena tretiranog s neonikotinoidima, a 02.02.2009. je povuklo?!

Hemikalije, danas u savremenom svijetu, potrebne su nam više negoli ikad prije, no o njima znamo vrlo malo. Nažalost, za veliku većinu svih danas korištenih sredstava nemamo dovoljno informacija o njihovom učinku na živa bića. Brojne bolesti, kao što su alergije, astma, pojedine vrsta raka i reproduktivne smetnje i anomalije, u Evropi rađaju ozbiljnu sumnju da tome doprinose otrovne hemikalije, među kojima u najvećoj mjeri ubrajamo fitofarmaceutska sredstva odnosno pesticide kako ih mi zovemo.

Znanstvena istraživanja u Americi i Evropi u proteklih tridesetak godina su pokazala da su upravo pčele najbolji prirodni indikatori zagađenja raslinja i vode. Istraživanja su potvrdila da se i u pčelinjim proizvodima pojavljuju ostaci pesticida i drugih otrovnih tvari koji se pretežno koriste u poljoprivredi. U zadnje vrijeme pčelama najveću opasnost predstavljaju insekticidi upravo iz razreda neonikotinoida. To su najnovije generacije pesticida, a za pčelinje zajednice su izuzetno otrovni. Spadaju među sistematske insekticide, što znači da korijenje raslinja upija tu tvar koja se potom biljnim sokom prenese po cijeloj biljci i tako ostvari potpunu zaštitu protiv štetnika tijekom cijele vegetacije.

Neonikotinoidi su hemijski slični nikotinu – toksinu kojeg sadrži duhan. Slično kao i nikotin i neonikotinoid djeluje na živčani sistem na kojeg se vežu nikotinski acetilholinski receptori te ga irevezibilno (nepovratno) blokiraju. Uzrokuju nadražaj živaca, potom paraliziranost subjekta i kao krajnja posljedica smrt. Kod kukaca je to povezivanje s nikotinskim acetilholinskim receptorima znatno izraženije negoli kod sisavaca.

Praksa protiv nauke i proizvođača

Ovdje u Sloveniji je od neonikotinoida najpoznatiji pripravak Gaucho, s aktivnom supstancom imidakloprid. Bayer CropScience ga proizvodi od 1991. godine i jedan je od najprodavanijih insekticida na svijetu. Pripravci, koji sadrže kao aktivnu tvar imidakloprid, dobili su dozvolu prometa u približno 120 zemalja svijeta i koriste se za više od 140 poljoprivrednih proizvoda. Imidakloprid ima vrlo širok spektar uporabe, od korištenja pri obradi tla protiv termita, tretiranju sjemena uljane repice, pamuka, kukuruza, suncokreta, šećerne repe i pri folijarnom škropljenju, duhana, kafe, voća i povrća, te drugih poljoprivrednih proizvoda.

Pošto su autorska prava u većini država za imidakloprid već istekla, Bayer CropScience je 2003. na tržište poslao nasljednika sa sličnim djelovanjem – klotianidin. U Sloveniji znamo za pripravak s takvom aktivnom supstancom po imenu “Poncho”. Početak prodaje imidakloprida i klotianidina podudara se s pojavom masovnog nestajanja pčela u brojnim europskim i američkim državama. U svijetu postoje brojne znanstvene studije koje dokazuju porazne učinke neonikotinoida na pčele.

Iako proizvođač neonikotinoida Bayer CropScience tvrdi da pčele u normalnim uvjetima ne mogu doći u dodir s tom tvari, praksa pokazuje drugačije. Prošlih godinama pčele su nam masovno umirale, pa je Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu (MKGP)  23.5.2008. zabranilo prodaju sjemena tretiranog s neonikotinoidima, a 02.02.2009. je povuklo?!

Istovremeno, dok glavni proizvođač neonikotinoida Bayer CropScience takve posljedice na pčelinje zajednice pripisuje slaboj pčelarskoj praksi, pomanjkanju kvalitetne hrane i negativnom učinku varoze, u SAD oglašava izuzetno učinkovit pripravak na bazi neonikotinoida za uništavanje termita s imenom Premise. U oglasu piše da termit, kad dođe u doticaj s tom kemikalijom, izgubi orijentaciju, postane asocijalan, prestane se hraniti i umre. A i najmanja količina, koja ga ne ubije odmah, uništi mu imunitetni sistem radi čega je izloženiji brojnim parazitima i drugim bolestima. Slična klinička slika primijećena je i kod pčela.

Cilj opravdava sredstvo

Neonikotinoidi, kao živčani otrov, djeluju na probavni i živčani sistem kukaca. U većoj koncentraciji djeluju neposredno – pčele izgube orijentaciju i nakon izlaska više ne pronalaze svoju košnicu, a u manjim, posredno, promjenom ponašanja koje je presudno za preživljavanje zajednice.

Također veliki problem predstavlja i opstojnost neonikotinoida u zemlji gdje razgradnja traje barem tri godine, iako EU direktiva 91/414 propisuje da polu razgradnja nijednog pesticida ne smije prelaziti 90 dana! Što znači da u koliko slijedeću sezonu na njivu, gdje je prethodne godine korišten neonikotinoid, posijemo „ekološku“ uljanu repicu, faceliju ili bilo koju drugu medonosnu biljku, postoji velika vjerojatnost da će iz te zemlje biljke povući neonikotinoide koji će predstavljati veliku opasnost za pčele.

Brojni, ako ne i većina, poljoprivrednih stručnjaka smatraju da su neonikotinoidi obećavajući i posve sigurni pesticidi za korisnika, potrošača poljoprivrednih proizvoda te za okoliš. Istog mnijenja je bila i struka 1948. godine kada su švicarskom kemičaru Paulu Hermannu Mülleru izumitelju DDT-a dodijelili nobelovu nagradu za taj izum, a naknadno se pokazalo da je DDT visoko toksična i kancerogena tvar.

Pandorina škrinja, koju je skidanjem zabrane upotrebe neonikotinoida otvorilo Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu je prazna. U njoj je ostala samo nada da se neće ponoviti scenarij DDT-a. Nemoguće je očekivati da bi pčelari u potpunosti spriječili upotrebu pesticida. S neprekidnim upozoravanjem na značaj i korist pri oprašivanju možda postignemo da se i široka javnost osvijesti. Da bi na travnjacima i dalje bilo mnogo cvjetnica i brujanja pčelica, ta da bi i dalje cvjetovi drveća bili oprašivani bit će potrebno mnogo misaonih pomaka u glavama velikih i malih trgovaca pesticidima te svih ostalih koji odlučuju o našoj budućnosti i budućnosti naših unuka – dio je Vladinog autorskog članka “Neonikotinoidi – da li cilj opravdava sredstvo” kojeg je ustupio časopisu BH pčelar.

(E. K. /arhiv BH pčelara)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY