Roman norveške književnice Maje Lunde: Ova Zemlja je jedna velika košnica

Roman norveške književnice Maje Lunde: Ova Zemlja je jedna velika košnica

SHARE

Svi koji se bave pčelama, kaže norveška književnica Maja Lunde, znaju da pravi novac nije u medu. Pravi je novac u oprašivanju.

Maja Lunde

Poljoprivreda bez pčela nema šanse. Kilometri i kilometri procvalih badema ili grmova borovnica ne vrijede ništa bez pčela koje prenose pelud s cvijeta na cvijet. Pčele mogu prevaliti više kilometara dnevno. Na novom teritoriju ispočetka su stidljive, uglavnom se zadržavaju unutra, kod kuće, u košnici. Zatim odlaze na kratke letove, provjeravaju situaciju, upoznaju okoliš. I malo-pomalo njihova putovanja postaju sve duža. Dvije i pol pčele po kvadratnome metru dobro je oprašivanje. No, nema li pčela, cvjetovi su beskorisni, dugoročno bezvrijedni. Cvijeće uvene ne donijevši plod.

Zamislite sad svijet bez krušaka, jabuka, višanja, trešnji, lubenica, krastavaca, jagoda, breskvi… Bez orašastih plodova ili, recimo, kafe. Pčele ne oprašuju glavne prehrambene žitarice kojima se hrani većina čovječanstva, ali oprašuju oko tri četvrtine biljaka koje ljudima služe za prehranu. Pčele i ljudi sarađuju više od 9000 godina i da nestane pčela, bili bismo gladni. A pčele nestaju, najviše medarice: u nešto više od trideset godina Europa je izgubila oko četvrtinu pčelinjih kolonija, u Sjedinjenim Američkim Državama, također u otprilike trideset godina, broj košnica koje proizvode med prepolovio se.

Pčelari i naučnici tu pojavu nazivaju poremećaj kolapsa kolonija, Maja Lunde (1975.) u svom romanu “Istorija pčela” o njemu piše kao o kolapsu pčelinjih zajednica ili ga jednostavno naziva Kolaps. Službeni naziv dobio je 2006. godine, ne znaju se uzroci ove pojave, iako postoje mnoge teorije – od poremećaja magnetskog polja do pesticida. No, Kolaps je već činjenica i oko nje je Lunde, poznata najviše kao autorica desetak knjiga za djecu i mlade, isplela ovaj roman koji je istodobno i istorijska pripovijest i distopija, ali najpreciznije bi bilo reći da je u pitanju cli-fi, odnosno “climate fiction” (fikcija koja upozorava na problem globalnog zagrijavanja i klimatskih poremećaja).  Struktura je jednostavna: naizmjenično pratimo troje junaka – biologa i trgovca sjemenjem Williama koji živi u Engleskoj sredinom 19. stoljeća, pčelara Georgea koji se suočava s Kolapsom u Americi u 20. vijeku i mladu majku Tao koja živi u Kini krajem 21. stoljeća, u vrijeme kad su pčele već izumrle.

“Istorija pčela” autoričin je prvi roman za odrasle i odmah vrlo ozbiljan projekt: u pitanju je prvi dio njenog četverodijelnog ciklusa u kojem se namjerava baviti egzistencijalnim temama s kojima se suočava savremeni svijet. U središtu “Istorija pčela” ekološki je problem, no svaki od junaka ima, očekivano, i intimni problem. William iz 19. vijeka, otac sedam kćeri i jednoga sina, bori se s onim što danas prepoznajemo kao depresiju, iz kreveta ustaje tek kad mu za oko zapne “slučajno” ostavljena knjiga o pčelama. Na um mu pada ideja da konstruiše modernu košnicu i u tome će dobiti neočekivanog i isprva neželjenog pomagača. George iz 20. vijeka teško se miri s činjenicom da njegov sin Tom neće nastaviti pčelarsku tradiciju njihove porodice koju je počela jedna hrabra žena. Tom odlazi na studij, želi postati pisac. Tao iz 21. vijeka cijele dane provodi nježno kistom oprašujući cvjetove jer pčela više nema, cijela kineska zajednica pretvorila se u ljudske oprašivače. Kad joj misteriozno nestane trogodišnji sin, Tao razdire krivnja i kreće u potragu za njim.

“Istorija pčela” melanholičan je roman, mnogo toga se u njemu vrti oko roditeljstva, djece i žrtve. Sva tri glavna junaka tvrdoglavi su ljudi i zube će, metaforički, slomiti upravo na svojoj djeci. Kakve to ima veze s pčelama? Velike, ne samo u domišljatoj povezanosti junaka kroz vrijeme i meridijane – jer znanje putuje i znanje opstaje – nego i u jasnoj metaforici pčela. Ova je Zemlja jedna velika košnica, htjeli mi to ili ne. A košnicu ne čine samo ljudi, nego sve što je živo, možda čak i običan kamen, a ne samo pčela.

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY