Šta možemo naučiti od drevnih egipatskih pčelara: „Bog Ra je zaplakao, a...

Šta možemo naučiti od drevnih egipatskih pčelara: „Bog Ra je zaplakao, a suze iz njegovih očiju su pale na zemlju i pretvorile se u pčelu“

SHARE

Na jednom od najstarijih crteža na zidovima grobnice koja datira od 2450 g.pne. prikazan je pčelar koji ispred lica drži neku vrstu zaštitne maske. Hijeroglif iznad njega u prijevodu znači „oslabiti“ ili „emitirati zvuk“. To možemo interpretirati kao način za dimljenje pčela ili njihovo dozivanje. Tradicionalna praksa starih Egipćana je uključivala i „dozivanje matice“ – pravljenje određenog zvuka u nadi da će matica odgovoriti

Prvi sigurni podaci o pčelarstvu potiču iz Egipta, od prije oko četiri hiljade i petsto godina. Faraon Donjeg Egipta nosio je titulu „vladar pčela“, a više od devetsto recepata iz Starog Egipta zasnovano je na medu. Poznato je da je med bio jedno od najefikasnijih sredstava za balzamovanje, a navodno je tijelo Aleksandra Makedonskog iz Babilona u kojem je umro, prenijeto do grobnice u Aleksandriji u medu.

O odnosu Egipćana i pčela mogli bi se pisati čitavi romani, a drevni natpis koji je nedavno otkriven u jednoj egipatskoj grobnici inspirisao je naslov knjige „Suze boga Ra“, profesora i entomologa Džina Kritskog sa univerziteta Mount St. Joseph u Ohaju. Knjiga predstavlja istorijski pogled na pčelarstvo u drevnoj egipatskoj kulturi i čitaocima otkriva do sada nepoznate detalje iz života starih egipatskih pčelara.

Kraljevstvo se vrtilo oko meda

    • – Pčele su u drevnom Egiptu uživale status božanstva zbog vjerovanja da su bile poklon od boga Ra. Nastale su od njegovih suza i to vjerovanje je pčelama davala izuzetnu vrijednost, ne samo zbog svojih neprocjenjivih hranjivih proizvoda već i zbog duhovne povezanosti koje su imale sa tadašnjim stanovnicima Egipta.
    • – Najstariji hijeroglif na kojem je prikazana pčela datira prije više od 3000 godina prije Hrista, ali čak i u Starom Kraljevstvu (2600-2160 godine prije nove ere), pčelarstvo je bila jedna od najvažnijih društvenih aktivnosti koju je organizovalo tadašnje kraljevstvo – objašnjava prof. Džin.

Tadašnji Egipćani su med koristili kao začin ali i kao jedan od najdragocjenijih prirodih lijekova.  Od pronađenih devetsto starih medicinskih papirusa, oko petsto njih je navodilo med kao jedan od sastojaka tadašnjih lijekova. Med je čak korišten i kako bi obični lijekovi bili slađi i lakši za varenje.

Naučnici su također potvrdili da su drevni Egipćani koristili med kako bi mjerili vrijednost drugih predmeta i namirnica kao da su samo najviši društveni staleži i dijelovi kraljevskog dvora mogli uživati u medu. Ova namirnica se također slala faraonu kao poklon iz svih krajeva tadašnjeg egipatskog carstva.

  • -Veliki dio pronađenih papirusa govore o tome kako su samo najbliži saradnici faraona mogli dnevno dobiti određenu količinu meda kao neku vrstu naknade za obavljeni posao, međutim radinici koji su obavljali najveći dio poslova nisu dobijali ništa – kaže Kritski.

 Dozivanje matice

Drevne egipatske košnice su se izgledom i funkcionalnošću znatno razlikovale od današnjih.

  • -Izgledom su bile zaista nevjerovatne i podsjećaju na horizontalne cijevi napravljene od osušenog blata koje su se kasnije oblikovale u velike cilindre. Nakon toga ti cilindri su se slagali jedan na drugi – veoma slično izgradnji košnica koje i danas možemo vidjeti u Azerbajdžanu i Iranu – rekao je prof. Kritski.

Na jednom od papirusa jasno je prikazan egipastki pčelar kako iz horizontalnih košnica vadi okruglo saće koje se nakon vađenja meda stavlja u posebnu posudu. Drugi crtež prikazuje pčelara kako koristi neku vrstu cjediljke koja treba da odvoji med od voska.

  • -Na jednom od najstarijih slika na zidovima grobnice koja datira od 2450 g.pne. prikazan je pčelar koji ispred lica drži neku vrstu zaštitne maske. Hijeroglif iznad njega u prijevodu znači „oslabiti“ ili „emitirati zvuk“. To možemo interpretirati kao način za dimljenje pčela ili njihovo dozivanje. Tradicionalna praksa starih Egipćana je uključivala i „dozivanje matice“ – pravljenje određenog zvuka u nadi da će matica odgovoriti.
  • To im je davalo do znanja da se matica nalazi u košnici kao ili im je služilo kako bi utvrdili stanje u pčelinjoj zajednici. Ukoliko je to tačno, onda je njhov način pčelarenja bio daleko sofisticiraniji nego što to možemo zamisliti – tvrdi prof. Džin Kritski.

 Magični pčelinji vosak

Drevni Egipćani su također imali razne namjene za pčelinji vosak kojeg su koristili u kozmetici, kao i za slikanje, pa čak i tokom balzamovanja mrtvih.

  • -Pčelinji vosak je također smatran za „ predivnu i magičnu supstancu“, jer gori veoma jakim i svijetlim plamenom i ne ostavlja nikakav pepeo. Osim toga, ako biste izožili malo pčelinjeg voska vrelom egipastkom suncu, on bi počeo da se mijenja – prvo bi se malo smekšao, a zatim pretvorio u tečnost. Sve ove činjenice pojačane teološkim vjerovanjima koje su Egipćani vezali za Sunce su samo doprinjeli njihovom ljubavi poštovanju prema pčelama i njihovim proizvodima – izjavio je Kritski.

S obzirom da je i on sam strastveni pčelar, Džin Kritski osjeća snažnu povezanost sa ovim drevim egipastkim pčelarima.

  • – Kao što vidite pčelarstvo vuče korijene od najstarijih vremena. Starije je i od samih piramida, ali bez obzira na to, očigledno je između ljudi i pčela oduvijek postojala neka magična povezanost koju smatram veoma privlačnom – zaključuje Džin Kritski. (bhpčelar/D.K.)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY