ŠTETOČINE U PČELINJAKU: KUNA ZNA NAPRAVITI MASAKR NA PČELINJAKU

ŠTETOČINE U PČELINJAKU: KUNA ZNA NAPRAVITI MASAKR NA PČELINJAKU

SHARE

Na fotografijama se mogu vidjeti posljedice kunine posjete pčelinjaku Samira Baralije u podnožju Grmeča. U roku od nepuna dva dana uništila mu je 14 košnica; probila je podnicu, te pojela pčele i leglo. Samir misli da med nije dirala.

Kao i svaka grana poljoprivrede, i pčelarstvo ima i svoju “tamnu stranu”. Pored bolesti i sve težih klimatskih uslova, pčelaru glavobolje zadaju i prirodne štetočine, odnosno neprijatelji pčela. Ili su to medvjedi, ili ptice pčelarice, ili miš…

U prirodi postoji još jedan neprijatelj pčela, o kojem se malo govori, ali kada se pojavi ovakav štetočina u pčelinjaku stradaju i društva i oprema. Riječ je o kuni koja toliko uništi pčelinju zajednicu da je pčele jednostavno nisu u stanju više obnoviti. Pri tome pčelar ostaje i bez košnice, ramova, podnice… Pored kune u zimskom periodu, mada rjeđe, pčele posjećuje i jazavac.

Kuna tokom dana uglavnom miruje, pred večer izlazi u lov i lovi tokom cijele noći. Plijen su joj sve životinje koje može savladati, od nejakog laneta i zeca sve do miša. Pljačka gnijezda ptica, voli pčele i slatke plodove. Prepoznatljiva je po lijepom krznu i brzom kretanju.

Za kunu često kažu da je pravi stanovnik drveća po kojem se zna odlično i brzo kretati. Za nastambe najčešće koristi duplje u drveću, napuštena gnijezda vjeverica ili ptica grabljivica.

U periodima godine kada ima manje hrane (npr. zimi) kuna odlazi do seoskih imanja, prigradskih i gradskih naselja gdje napada domaću perad, kuniće, golubove, pa čak pse i mačke. U takvim situacijama rado posjećuje i pčelinjake, na kojima napravi za kratko vrijeme masakr.

Na fotografijama se mogu vidjeti posljedice kunine posjete pčelinjaku Samira Baralije u podnožju Grmeča. U roku od nepuna dva dana uništila mu je 14 košnica; probila je podnicu (isjekla je oštrim zubima), te pojela pčele i leglo. Samir misli da med nije dirala.

Nakon toga Baralija je dežurao dva dana i dvije noći, da bi se uvjerio ko to uništava njegov pčelinjak. Odmah je posumnjao na jazavca ili kunu. Napravio je imrpovizovanu zamku. I on je namamio kunu preko ribe. Bio je svjestan, ako je ne zaustavi, da će mu uništiti sve košnice.

– Kuna leti prije na ribu, nego na pčele. U to sam se uvjerio – kazao nam je Baralija, ali je imao podosta problema sa ovom, kako kaže, „gadurom“. Toliko je kaže uporna i agresivna. Sreća pa nije veća, ubila bi i čovjeka!

– U toj borbi sa kunom, imao sam više sreće nego pameti. Ali, neću o tome da pričam – kazao nam je Baralija.

ZAMKA ZA KUNE PO RECEPTURI SAIDA BEGIĆA

Said Begić, pčelar iz Ustikoline na društvenim mrežama je objavio video klip svoje inovacije koja je zamka za kune. Riječ je o staroj, ali modificiranjoj metodi, koju su nekada davno koristili iskusni pčelari.

On koristi kanalizacionu cijev (Fi 100), koja je sa jedna strane izbušena i na tom dijelu je napravljena rešetka da kuna, koju namami plijen, ne može izaći vani.
Na sredini je ova cijev blago zakovana na dvije daskice, tako da je ona napravljena i funkcionira na principu klackalice. Drugi kraj cijevi, u kojem se kuna zadrži na svome plijenu, automatski bude teži, i nakon njenog ulaska u cijev pada prema zemlji
Prednja strana cijevi je otvorena kako bi životinja mogla ući u nju!

U cijev se ubaci meso (najbolje riba). Kada životinja uđe i krene do plijena, svojom težinom, pretegne klackalicu na stranu, na kojoj je postavljena mreža, tako da ne može izaći. Tu ili ugine, ili je pčelar odnese negdje daleko od svoga pčelinjaka.
Video snimak izgleda i načina funkcionisanja zamke za kune možete pogledati na stranici https://www.facebook.com/pcelarstvobegic/, ili na našem YT PČELARSKOM KANALU

Nekada je na Igmanu postojala farma za uzgoj kuna

Prema kazivanju Osmana Jamakovića, žive bh. enciklopedije, nekada je u Sarajevu postojala farma za uzgoj kuna.Držala je jedna jevrejska porodica na padinama Igmana (područje Plandišta). Od njih su krzno kuna otkupljivali članovi čuvene sarajevske porodice Despić. Kuća je pripadala imućnoj, pravoslavnoj, porodici Despić koja ju je poklonila gradu Sarajevu, zajedno sa još jednim objektom u kojem je danas smješten Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti. Objekat se nalazi u Ulici Despićeva br.2

Despići su prijateljovali sa porodicom Princip, posebno sa roditeljima Gavrila Principa i Slobodana Principa Selje, imali su svoju čurčijsku radnju na Baščaršiji, bavili su se i otkupom kože. Bili su najveći otkupljivači krzna „igmanskih kuna“.
Jedan austrougarski lovački list je zabilježio da se najbolji i najbolji primjerci kuna na području BiH nalaze na Igmanu. (potez Hadžića). To je i razumljivo, jer je Igman uvijek imao puno divljači, a preko ove planine su prelazile i ptice selice. Prirodnom selekcijom tu je stradalo dosta zvijeri i ptica, a uz to prije rata su u Hadžićima postojala tri ribnjaka.

Dakle, postojali su idealni uslovi za boravak kuna, koje idu na krepanu divljač i mrtve ribe.

Prema kazivanju starih pčelara kuna je često uništavala pčelinjake u okolini Sarajeva. Poznata je priča kako je kuna uništila znatan dio košnica na pčelinjaku čuvenog sarajevskog pčelara Džemala Popaje, a da on dugo nije znao ko je štetočina.
On se oslobodio kuna, uz pomoć narodne recepture, koju su stari pčelari prenosili s koljena na koljeno, a sačuvao je Osman Jamaković. Evo kako se to radi:
– Koristili su sulinar i staru, uginulu ribu, te loj. Sulinar, visine 60-tak centimetara, se postavi negdje u blizini pčelinjaka, uz drvo se priveže, a s donje strane je podpođen.
– Uzme krepana i pokvarena riba, koja počinje da širi smrad i natrpa se u tegle, pa se prelije kojem. Na takav način se ta riba „konzervira“.

U toku zime se postavlja u sulunar; ubace se dvije do tri kašike te smjese. Kako kuna na kilometre daleko osjeti miris mesa i plijena, ide pravo na ovu „zamku“.
Kuna se popenje uz drvo i spusti se u sulinar, ali ne može izaći. Tako se i lovila, te kasnije se prodavalo njeno krzno. Nakon 1945. Godine, kada je zakonom zaštićena, nije se smjela i ne smije se ubijati – ispričao nam je Osman Jamaković

(Arhiv BHP)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY